SLAVONSKI BROD - Od 2003. godine kada je napravljen prvi kružni tok (u žargonu ''rotor'') kod Kauflanda u Svačićevoj ulici, do danas, u Slavonskom Brodu izgrađeno je ukupno 14 fiksnih kružnih tokova, a postavljena su i dva privremena. Izgradnja kružnih tokova u Slavonskom Brodu intenzivirana je 2011. godine kada je Grad, u kratkom roku, izgradio njih četiri.
Gdje su sve izgrađeni kružni tokovi?
Grad Slavonski Brod financirao je izgradnju sedam fiksnih kružnih tokova:
- Raskrižje Vukovarske i ulice Petra Krešimira IV (kod zgrade Županije);
- Raskrižje kod „Male crkve" (Trg Josipa Godlara);
- Raskrižje Strossmayerove, Supilove i Dobriline ulice (kod benzinske crpke INA-e);
- Raskrižje Trga Velike Gospe, Vinogorske i Balokovićeve ulice u Brodskom Vinogorju:
- Raskrižje Zrinske i Gupčeve;
- Raskrižje Zrinske i Štampareve;
- Raskrižje Vrazove i Milanovićeve ulice (kod pročistača otpadnih voda).
Hrvatske ceste financirale su izgradnju šest fiksnih ''rotora'':
- Kružni tok u Podvinju (raskrižje ulica Čavlički kraj, Dudinjak i Trg sv. Antuna);
- Sjeverna vezna cesta i Vrbska ulica (istočni ulaz u Slavonski Brod, katastarski pripada Općini Gornja Vrba);
- Raskrižje Svačićeva i Gupčeva ulica;
- Raskrižje Svačićeva i ulica Hanibala Lucića (''kod Halajka'');
- Raskrižje Osječka i Naselje Andrije Hebranga;
- Raskrižje Zrinska i I.G. Kovačića.
Brojni kružni tokovi izgrađeni su zadnjih nekoliko godina u Hrvatskoj
Kružna raskrižja nisu građena samo u Slavonskom Brodu nego po cijeloj Hrvatskoj. Zadnjih pet-šest godina znatno je povećana izgradnja kružnih raskrižja u koje investiraju ponajviše Hrvatske ceste, a potom i jedinice lokalne samouprave (gradovi). Promatrajući naslove nekih vijesti s portala od 2011. godine vidljivo je kako je veliki broj kružnih tokova počeo zamjenjivati semaforizirana i druga raskrižja.
U Umagu otvoren novi kružni tok (2011.)
Gradi se 16 rotora i 60 km ceste (Istra, 2012.)
Još četiri rotora na ulazima u centar Poreča (2012.)
Centar Virovitice dobiva sedmi kružni tok (2012.)
U izgradnji novi kružni tok u Vinkovcima (2012.)
Grade se autobusna stajališta,nogostup i dva rotora (Karlovac, 2012.)
Zagrebačka otvorena: Požega dobila šesti kružni tok (2013.)
Konačno otvoren pulski rotor: U promet puštena dva izlaza (Pula, 2013.)
Kružni tokovi pomažu gospodarskom razvoju (Belišće, 2015.)
Rijeka grad rotora: ove i iduće godine gradit će se čak četiri nova kružna toka (2015.)
Završen novi kružni tok kod dvorane Gradski vrt (Osijek, 2016.)
Počinje gradnja rotora – od ponedjeljka nova regulacija prometa (Velika Gorica, 2016.)
Novi rotor. U četvrtak počinju radovi na dijelu Peteranske ceste (Koprivnica, lipanj 2016,)
Uskoro kreće izgradnja dvaju rotora na južnoj obilaznici Čakovca (Čakovec, 2017.)
Iz priloženog primjera semaforiziranog raskrižja Vukovarske i Pilareve ulice vidljiva je slabija protočnost, nego li kod kružnih raskrižja:
Velike prednosti kružnih raskrižja
Komparativne prednosti kružnih tokova, u odnosu na ostala raskrižja, navedene su u dokumentu ''Smjernice za projektiranje kružnih raskrižja na državnim cestama'' koje je, za potrebe tvrtke Hrvatske ceste d.o.o., izradio Građevinski fakultet u Rijeci 2014.godine:
- Znatno veća sigurnost prometa;
- Niža razine buke;
- Manja emisija ispušnih plinova motornih vozila;
- Manje posljedice prometnih nezgoda;
- Mogućnost propuštanja prometnih tokova velikih jakosti;
- Kraće čekanje na prilazima (neprekinutost vožnje);
- Manje zauzimanje prostora (nepotrebni su prometni trakovi za lijevo i desno skretanje);
- Dobro rješenje za raskrižja s približno jednakim prometnim opterećenjem na glavnom i sporednom prometnom smjeru;
- Dobro rješenje u raskrižjima s više krakova (pet ili više);
- Manji troškovi održavanja (nego kod semaforiziranih raskrižja);
- Dobro rješenje kao mjera za smirivanje prometa u urbanim sredinama;
- Mogućnost dobrog uklapanja u okolni prostor, odnosno uređenja kružnog raskrižja;
- Povoljniji utjecaj na okoliš u odnosu na semaforizirana raskrižja.
U priložena dva video zapisa donosimo usporedbu protočnosti križanja Štampareve i Zrinske ulice prije i poslije izgradnje kružnog toka:
Previše bi prostora uzelo komentiranje svake od navedenih točaka u Smjernicama i navođenje konkretnih brojki, pa ćemo to ostaviti za neku drugu prigodu jer su znanstvenici u svijetu i u Hrvatskoj davno dokazali prednosti kružnih u odnosu na ostala raskrižja. U ovom prilogu skrećemo pozornost na znanstveni rad pod nazivom ''Utjecaj primjene prometnih rješenja s kružnim raskrižjem na sustav održivog prometa''. U njemu autori donose i brojčane pokazatelje koji govore o prednosti ''rotora''.
Interesantan je i jedan diplomski rad o kružnim tokovima u Njemačkoj u kojem se između ostaloga govori o mini kružnim tokovima, kakvih je u Slavonskom Brodu nekolicina. Ti mini kružni tokovi omogućavaju nesmetan promet autobusima i kamionima jer ta velika vozila mogu slobodno koristiti prostor središnjeg otoka ''rotora'' (povišen 3-5 cm) te stavljaju u ravnopravan položaj sve sudionike u prometu jer se gubi prednost glavne ceste, što je posebno važno za ''lijeve skretače''.
U priloženom video zapisu vidljivo je kako i autobusi bez poteškoća (iz Zrinske ulice prema ulici Petra Krešimira IV) prolaze kao ''lijevi skretači'' raskrižje Zrinske i Gupčeve ulice.
Kružni tokovi donijeli su i gospodarsku korist Slavonskom Brodu i okolici
Pored navedenih prednosti u Smjernicama, može se reći i kako gospodarstvo Slavonskog Broda ima koristi od izgradnje kružnih raskrižja jer se skraćuje vrijeme vožnje u gradu (autobusima, dostavnim vozilima, taksijima...), a samim time i trošak za gorivo, te amortizaciju vozila. Dakako korist za ovdašnje gospodarstvo je i u tome što je u izgradnji brojnih rotora u Gradu, neovisno o tome tko je bio investitor, angažirana i građevinska operativa iz Broda i okolice čime je preko 30 milijuna kuna ostalo na ovome području.
Prednost "rotora" je i u tome što, za razliku od semaforiziranih raskrižja, nemaju potrošnju električne energije (osim ako se ne radi o dekoraciji), a niti iziskuju povremenu regulaciju prometa od strane policije ili prometne mladeži. Inače, prema podacima koje smo dobila od gradske uprave, u Slavonskom Brodu potroši se godišnje oko 15.000 kn na napajanje semafora.
Zahvaljujući i novoizgrađenim kružnim tokovima, zadnjih nekoliko godina Slavonski Brod je značajno popravio svoj izgled, a nekoliko objekata može završiti i na gradskim turističkim razglednicama, uključujući i kružni tok ''kod Halajka'' čije je uređenje i potpisnik ovih redaka prošle godine kritizirao. Iako je to tada bio nepotreban trošak, mora se priznati da je konačan izgled ''rotora'' značajno popravio vizuru toga dijela grada i Slavonskog Broda općenito, a što je najvažnije visoko je podigao razinu sigurnosti u prometu, posebice noću jer zbog povišenja u sredini kružnog toka ne dolazi do ometanja vozača svjetlima sa drugog kraja ''rotora''.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
prometej45823.05.2017. u 22:25
Stipe ! o greškama propustima možemo objektivno raspravljati poslije drugog kruga izbora . Ali sada ima morate priznati nekorektnih napada od suparničke strane.
-
Stipe22.05.2017. u 19:57
prometej - nisi baš shvatio. Vidim treba ponoviti. Da bi tekst imao smisla, pored svih pozitivnih strana nelega ili nekoga treba pobrojati i negativne. Inače se ne radi o tekstu već o navijačkom pamfletu. Pencilin također ima negativne strane, a... Prikaži sve da ga kružni tokovi nemaju? Nisam spominjao nikakve pozicije i opozicije. Ovo sam napisao samo kao napomenu jer inače izuzetno cijenim autora koji je do sada imao jako dobrih tekstova. Mislim da je ovaj ispod njegovog nivoa.
-
Tonda22.05.2017. u 16:41
prometej458@ zaboravio si kako je Pero Ćosić postao dioničar Novogradnje i pokušao lažima preuzeti Korčulu. Propustio si spomenuti i sindikalca Buzova i ekipu koja je pomela ĐĐ. Svaki od njih se dokopao lijepog plijena, oko 2.000.000 eura, minimalno. Dok je... Prikaži sve Duspara bio na ratištu, hijene su čerupale raju. Kapituliralo je Jasinje i mnoge tvornice. Neke su preseljene u Zagreb. Jedino se na nogama održao TEP, jer Grgurić nije dao pristup HDZ-njarama. Kada si spomenuo Oriolik, kupljen je za desetinu cijene. Vlasnici su postali podobni Pišonići, HDZ.
Prikaži sve komentare
-