Ilustracija(Foto: SBplus/arhiva)Dio reformskog paketa trebalo bi biti destimuliranje prijevremenog umirovljenja zamjetnijim umanjenjem mirovine.
SLAVONSKI BROD - Ubrzavanje izjednačavanja dobi za odlazak u
starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce te potom i
pomicanje dobne granice za umirovljenje, veće kažnjavanje prijevremenog
umirovljenja, ali i moguće ukidanje bonusa za duži ostanak u svijetu rada, samo
su neke od promjena u mirovinskom sustavu koje građani mogu očekivati od iduće
godine, piše Novi list.
Osim što bi se za sve građane dobna granica za odlazak u
mirovinu trebala podignuti sa sadašnjih 65 na 67, razmišlja se i o podizanju
dobne granice za odlazak u mirovinu dugogodišnjeg osiguranika. Ta kategorija je
u domaći mirovinski sustav uvedena prije četiri godine, a riječ je o radniku
koji u punu starosnu mirovinu može s navršenih 60 godina života i najmanje 41
godinom mirovinskog staža. Velika je vjerojatnost da će dobna granica
umirovljenja dugogodišnjih osiguranika skočiti za jednu godinu.
Napokon bi na dnevni red trebala doći i reforma
beneficiranog radnog staža, koja se najavljuje više od četiri godine, ali
nikako da krene. Hoće li dio paketa biti i uvođenje nacionalne mirovine, za sve
one koji mirovinu nisu zaradili, tek treba vidjeti. To je jedno od obećanja
aktualne Vlade, za koje je procijenila da bi se moglo ostvariti pred kraj
mandata.
Ministar rada i mirovinskog sustava, Marko Pavić, nedavno je
ustvrdio kako tek 19 posto od ukupnog broja umirovljenika ima puni radni staž
iza sebe te da su preporuke Europske komisije da se oštrije kažnjava odlazak u
prijevremenu mirovinu i ubrza izjednačavanje žena i muškaraca u dobi
umirovljenja.
- Dugoročne projekcije kretanja u hrvatskom mirovinskom
sustavu pokazuju fiskalnu održivost sustava, što znači da uz sadašnje zakonske
propise neće doći do eksplozije troškova. No, isto tako te projekcije pokazuju
da će buduće mirovine biti relativno niske. Stoga u doradi sustava, odnosno
reformi, treba poduzeti korake za održivo povećanje mirovina, a što je moguće
ako se trošak povećanja mirovina podijeli između građana i državnog proračuna.
- navodi Danijel Nestić, stručnjak za mirovinski sustav.
Maksimalno umanjenje mirovine za prijevremeno umirovljenje
trenutačno je 20,4 posto. U 11 mjeseci prošle godine u mirovinu su otišla
44.282 umirovljenika, a od tog broja u klasičnu starosnu mirovinu otišlo je
17.799 osoba, 4.844 osobe su bile dugogodišnji osiguranici, dok je prijevremeno
umirovljeno 8.757 osoba (čemu treba pridodati i 60 prijevremenih umirovljenja
zbog stečaja poslodavca).
Destimuliranje prijevremenog umirovljenja bi trebalo biti dio
reformskog paketa, smatra Nestić objašnjavajući kako je sadašnje umanjenje
mirovine radi prijevremnog odlaska u mirovinu relativno malo, kako u odnosu na
umanjenja u drugim zemljama, tako i u odnosu na izračune koji se vezuju uz
očekivano trajanje života.
Članak u cijelosti možete pročitati OVDJE.