1438
Prikaza
0
Komentara
SLAVONSKI BROD - Problem minski sumnjivih površina u Hrvatskoj i 20 godina nakon rata još postoji. Prema podacima Hrvatskog centra za razminiranje na području Hrvatske minski sumnjivo područje prostire se na 530,2 km2 , i to unutar 79 gradova i općina na području deset županija. Sva minski sumnjiva područja obilježena su s 12.071 oznakom, kojom se ukazuje na minsku opasnost i moguć pronalazak neeksplodiranih ubojnih sredstava.
Ali i moguće posljedice, tim više što je od 1991. do 2014. godine u 1.354 minskih incidenta i nesreća stradalo 1.978 osoba, od čega njih 511 smrtno u različitim incidentima. Nisu nažalost bile isključene niti situacije u kojima su stradavala djeca u igri ali i poljoprivrednici koji su obrađujući svoju zemlju naišli na zaostale mine.
Taj problem sada bi trebao biti konačno riješen, barem kada je u pitanju Brodsko-posavska županija, koja bi do kraja godine, prema planovima HCZ, trebala biti potpuno očišćena od minski sumnjivih površina.
Trenutno na području Brodsko-posavske županije, na području općina Dragalić, Gornji Bogićevci, Okučani i Stara Gradiška, ima 9,6 km2 minski sumnjivog područja, među kojima je i poljoprivredno zemljište. U Hrvatskoj najveći postotak minski sumnjivih površina u ovom trenutku ima na šumskim površinama i to 86,4 posto ukupne sumnjive površine, slijede poljoprivredne površine s 13,3 posto te ostale površine s 0,3 posto.
Ono što raduje je da je, kako piše Agroklub, u Narodnim novinama objavljen natječaj za financiranje ulaganja u Razminiranje poljoprivrednog zemljišta. Kako područja pod minama i minski sumnjiva područja prvenstveno utječu na sigurnost ljudi i životinja, ograničavajući slobodu kretanja i aktivnosti koje su povezane sa poljoprivrednim djelatnostima karakterističnim za određeno područje - cilj je razminiranjem vratiti primarnu funkciju poljoprivrednom zemljištu, odnosno omogućiti normalizaciju korištenja svih poljoprivrednih površina što bi u konačnici dovelo do povećanja konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava.
Riječ je o bespovratnim financijskim sredstvima, a koja se u vidu potpore osiguravaju iz proračuna Europske unije i državnog proračuna Republike Hrvatske, od čega Europska unija, kroz Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, sudjeluje s 85 posto, a Republika Hrvatska s 15 posto udjela.
Korisnici se prijavljuju na natječaj temeljem idejnog plana kojeg izrađuje Hrvatski centar za razminiranje. Zatim se isključivo postupkom javne nabave odabire pružatelj usluge pretraživanja i razminiranja (ovlaštena tvrtka), koja obavlja navedenu uslugu. Korisnik, a to su u prvom redu jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem području postoji minski sumnjiva poljoprivredna površina, može podnijeti zahtjev za jednokratnu ili isplatu u ratama (do najviše tri rate), a može tražiti i predujam za ulaganje i to do 50 posto odobrenih sredstava javne potpore.
Treba napomenuti kako je za ovaj natječaj osigurano 228 milijuna kuna, dok ukupna raspodjela za provedbu ove mjere iznosi 70 milijuna EUR-a. Svi detalji o provedbi ove operacije objavljeni su u Pravilniku o dodjeli potpore za "Razminiranje poljoprivrednog zemljišta" iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. nedavno objavljenog u Narodnim novinama.
Podaci Hrvatskog centra za razminiranje pokazuju kako se pod minama i minski sumnjivim područjima još uvijek nalazi gotovo 116.584.000 kvadratnih metara poljoprivrednih površina, od čega se 64.121.200 kvadratnih metara odnosi na oranice, dok se 52.462,800 odnosi na livade i pašnjake.