3007
Prikaza
1
Komentar
SLAVONSKI BROD - Ono što je još prije samo pet godina bilo gotovo nevjerojatno, danas je stvarnost na koju su ponosni u gradskom Vijeću romske nacionalne manjine Slavonskog Broda. Naime, problem školovanja polako se rješava, potvrdio nam je Milan Mitrović, predsjednik Vijeća.
- Danas se gotovo 99 posto djece spremne za školu u nju i upiše i zbog toga smo sretni. No, još smo zadovoljniji što ih sve veći broj školu i završava. Trenutno u osnovnoj školi imamo 218 učenika – ponosno govori Milan, sretan zbog napretka, ali i svjestan činjenice kako problem obrazovanja i dalje postoji.
Najmanji je kod djece u dobi od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, gdje primjerice u Osnovnoj školi Hugo Badalić, područna škola na Jelasu, koju pohađa većina romske djece, imaju produženi boravak u kojem se s djecom radi.
- Problem je kod starijih razreda. Nemaju uvjeta za učenje, a financijska situacija obitelji ne dozvoljava im odlazak na ekskurzije što im 'ruši' samopouzdanje. Ipak, to je još manji problem od onog koji se pojavljuje kada im za zadaću treba računalna oprema, koje oni doma nemaju. U sedmom i osmom razredu tu su prezentacije koje je nemoguće napraviti bez interneta i računala. Pred kraj ove školske godine morali su raditi herbarij. Većina ih je dolazila kod mene doma i skidala fotografije i tekstove, jer svojih računala nemaju - priča Milan Mitrović, naglašavajući kako se problem nedostatka računala posebno osjeća u srednjoj školi, koju upisuje daleko manji brojučenika nego li je onih u osnovnoj školi.
- U srednjoj školi je ta informatička oprema najveći problem, jer bez nje ne mogu gotovo ništa pa ih veliki broj, uz ostalo, i zbog toga odustaje od upisa - dodaje.
Upravo kako bi potaknuli mlade da nastave sa srednjoškolskim obrazovanjem Romska udruga mladih brodsko-posavske županije ima ideju osnutka svojevrsnog informatičkog centra, za kojeg prostor kane tražiti od Grada.
- Nabavku opreme financirali bi smo kroz projekte, bilo lokalne gdje bi mogli sami aplicirati, bilo europske gdje bi mogli ići kao udruga partner. Kako god pokušat ćemo sve da tu ideju i realiziramo jer nam je cilj da u tom prostoru djeci osnovnoškoslke dobi pružimo informacije o nastavku školovanja, a srednjoškolcima omogućimo korišenje informatičke opreme za učenje – priča Milan Mitrović, koji je sam završio srednju školu za trgovca, a ove godine u rujnu, kaže upisuje 4. Stupanj za upravnog referenta, nakon čega mu je cilj upisati Pravni fakultet. Kaže svjestan je kako bez obrazovanja nema napretka.
Nažalost dobar dio romske populacije to je shvatio kasnije. – Nisam završio školu, moglo se tada i ići i ne ići. Zato sada hodam po gradu od kontejnera do kontejnera i skupljam plastične boce kako bi preživjeli. Teško mi je i neugodno, ali trenutno izbora nemam. No, čvrsto sam odlučio završiti program za obrazovanje odraslih. Već sam završio osnovni program, a sada bih volio završiti nešto vezano uz mehaniku jer me to zanima. Nadam se kako na jesen krećem s tim – priča 22-godišnji Mustafa Gušani, koji poručuje kako je mladima jako teško živjeti u Romskom naselju. – Voljeli bi živjeti normalno, da možemo raditi i sami zaraditi, ali posla bez škole nema – svjestan je težine situacije u kojoj se našao.
U Vijeću romske nacionalne manjine nadaju se kako će svojim
trudom i radom, mlađe generacije na vrijeme podučiti o važnosti nastavka
školovanja i ulaganja u znanje bez kojeg nema napretka a i bez kojeg, postupak
prihvaćanja u zajednici u kojoj jesu, ide teže.
@Blade Tocno tako. Sve skole u Brodu su opremljene i racunalima, printerima i skenerima. Sve sto trebaju raditi na racunalu nek rade u skoli. Jedino ostaje problem srednjih skoli gdje imaju obaveznu informatiku, neke se stvari moraju vjezbati i kod... Prikaži sve i kod kuce. Kako rijesiti taj problem, ne znam. Eventualno opremiti u naselju jednu prostoriju sa dva tri racunala samo za vjezbanje. No to treba biti pod stalnim nadzorom, sto je dosta tesko. Uvijek ce se naci netko tko u tome vidi trenutnu zaradu. I ovo za herbarij, protiv toga sam da se biljke slikaju, printaju i da se to nazove herbarijem. Ne zivimo na samom betonu gdje biljaka nema. Trebaju ucitelji i profesori izaci sa djecom i nek zajedno skupljaju, nek uce kako se to izrađuje na pravi nacin. Ovo je problem u vise skola, ne samo Huge Badalića.