SLAVONSKI BROD - Kako potpuno novim pristupom promijeniti kvalitetu strukovnog obrazovanja već godinama pokazuje slavonskobrodska nekadašnja Poljoprivredna, a sada Srednja škola "Matija Antun Reljković”, koja je u protekla dva destljeća napravila nevjerojatne iskorake s više od dvadeset realiziranih projekata, za koje je iz EU fondova osigurala više od šest milijuna eura, piše Glas Slavonije.
Za najnoviji, koji su osmislili zajedno s Gospodarskom školom iz Varaždina te Školom za dizajn iz Splita, dobili su sredstva za kurikulum kako konkretizirati nastavu. Točnije, kako višak voća i povrća koje sami uzgajaju pretvoriti u finalni proizvod - otvoriti radno mjesto u školi, a za novi proizvod riješiti sve - od dizajna ambalaže preko proizvodnje do plasmana na tržištu, od registracije do svih uporabnih dozvola.
Učenici od 1. do 4. razreda koji su upisali agroturistički smjer - budući agrotehničari i fitofarmaceuti - sasvim se dobro snalaze stječući znanje i iskustvo u najnovijem praktikumu vrijednom 60 tisuća kuna.
- Tako djecu uključujemo u realan svijet. Učimo ih kako će sutra, kad na svom imanju proizvedu krizanteme, pekmeze, med..., sve dizajnirati i prodati... - kaže dugogodišnji ravnatelj s vizijom Vlado Prskalo zadovoljan time što je škola promijenila staru filozofiju. Više nastavnik ne diktira djeci nešto što je naučio prije dvadeset godina, nego ih uči konkretnom poslu.
- Preradili smo oko 13 tona jabuka, no proizvodit ćemo i sok od kupine, mrkve, jagode, cikle... i sve to ekološki, bez konzervansa i raznih dodataka - navodi ravnatelj.
U Ministarstvu su osigurali i potrebne certifikate. Cijela tehnologija postala je dio školskog kurikuluma pa zato i ne čudi latinska izreka na ulazu škole: Tko ne napreduje - nazaduje! Kompletan proizvodni proces izvrsna je prilika da do kraja ispeku zanat, a osim učenika, zadovoljni su i nastavnici, koji konačno vide rezultat svoga rada.
- Od voća i povrća prave sokove i praktično uče da preradom proizvodu mogu povećati vrijednost. A to je imperativ suvremene poljoprivrede - rekao je profesor Mario Vukasović.
- Puno je zanimljivije nego na nastavi. Ovdje učimo i radimo, ali se usput i družimo - zadovoljno komentira novi način nastave Mateja Zrno, učenica 3. razreda.
A za njihove proizvode već je iskazan interes u bolnicama, vrtićima, školama..., no još je na redu dizajn ambalaže. Potonji je projekt dio dugogodišnje priče "Živjeti zdravo” koju ova škola provodi nizom aktivnosti.
- Hrana je temelj svega i gdje god možemo obrazujemo i odgajamo mlade ljude da žive zdravo, što je važno za njih, a u konačnici jeftinije za cijelo društvo.
I najnoviji projekt, osim što ga zajedno rade tri škole, povezuje Dalmaciju, Zagorje i Slavoniju, od kojih svaka ima štošta ponuditi, no u konačnici to je recept za opstanak sela i bolju budućnost.
Eko uzgoj stoke - posao za kooperante i nezaposlene
U školi se razvija i nova ideja u suradnji s osječkim Poljoprivrednim
fakultetom, Brodsko-posavskom županijom i Agencijom za poljoprivredno
zemljište. Riječ je o samoodrživom kompleksu, koji bi se, u skladu s
pričom "Živjeti zdravo”, prostirao na 1180 hektara sada zapuštenog i
šikarom obraslog zemljišta na sibinjskom području, a na kojem bi se
prema ekološkim principima uzgajale autohtone pasmine crne slavonske
svinje, posavskog konja, krava, razne peradi... Bila bi to i nastavna
baza fakultetu i školi, moglo bi se uključiti i puno kooperanata, no
prije svega bio bi to vjetar u leđa Slavoniji, nezaposlenim ljudima, da
se na ovim prostorima demonstrira nova tehnologija i pokaže kako
Slavonija može ponovo postati područje na kojem se proizvodi zdrava
hrana, gdje ima prostora za gastroponudu i turizam, smatra ravnatelj
škole Vlado Prskalo. Dio dokumentacije je, kaže, već pripremljen
pa ako se postigne dogovor između svih subjekata i prihvati ideja na
nacionalnoj razini, aplicirat će prema EU fondovima. Riječ je o velikom
projektu koji bi mogao izrasti u "dugoživući" jer Slavonija za to ima
sve preduvjete, a mladi ljudi ne bi morali u druge zemlje u potrazi za
kruhom.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -