Kultura : Ostalo

Objavljeno: 23.1.2019. u 15:45
Prikaza: 547
|
Autor: Marija Radošević

U Slavoniji se rađala civilizacija

Vučedol - Pariz današnje Europe

MR/SBplus
Foto: MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus
  • MR/SBplus

Vučedolska kultura je od početka bila prestižna. Vučedol na Dunavu obuhvaća površinu od oko 6 hektara, a danas se može izračunati da je u drevnom Vučedolu živjelo oko dvije tisuće ljudi. Dakle, prije pet tisuća godina to je bio megalopolis, Pariz današnje Europe.

SLAVONSKI BROD - "U vremenu između 3000. - 2600. pr. Kr. desnu je dunavsku obalu krajnjeg istoka Hrvatske, zaposjela indoeuropska populacija koju znamo kao vučedolska kultura. Vučedolska je kultura najbolji europski odgovor na najveći povijesni civilizacijski skok koji počinje s 3000. godinom prije Krista s pojavom prvog pisma i ustrojstvom država. Istodobna je Sumeranima u Mezopotamiji, Starom carstvu u Egiptu ("Doba piramida") i ranoj Troji (I i II). Najveći dio njihovog crnog keramičkog posuđa je ukrašen bijelom i crvenom inkrustacijom, koji joj daje i poseban vizualni efekt. Ukrasi na njima su najčešće poruke  - svojevrsno slikovno pismo koje nas upućuje i u sfere dnevnog i duhovnoga života kulture,  a najčešće je prikazana nebeska simbolika" - sažetak je predavanja prof. Aleksandra Durmana, hrvatskog arheologa koji je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje od 1976. djeluje kao profesor.

"Osim toga, vučedolska je kultura prva krenula u serijsku proizvodnju metala" ističe profesor pokazujući kalupe koje je na tom području iskopao 1978. godine u Vinkovcima. To primjerice dokazuju ostave s pedesetak identičnih sjekira. I danas ima petnaestak takvih ostava, a najveća je nedaleko Pakraca sa 50 sjekira.

Cjelina kakvu do sada nikada nije "pokrio" u jednom predavanju, kaže, zahtijevala je sat i pol vremena, a koju je većina - znatiželjnicima potpuno ispunjene dvorane Gradske knjižnice - izdržala do kraja.

Vučedolska kultura je najveći civilizacijski skok u Europi u tom času. "Kad gledate Europu, u odnosu na ono što znamo o jugu, Egiptu, Mezopotamiji i Kini, izgleda kao da  Europa živi na drvetu u odnosu na te civilizacije na jugu. No imamo sreću da je Vučedolska kultura rođena u istočnoj Slavoniji, proširila se  u 14 europoskih zemalja i zapravo je to jedan civilizacijski skok koji je nemjerljiv s bilo čime. Nažalost vremenom se izgubila kritična masa u  našem slavonskom prostoru nakon čega je Vučedolska kultura i nestala. Nakon toga nestalo je i te visoke razine civilizacije pa gotovo da tisuću godina nakon Vučedola nemamo ni ozbiljnih naselja u Europi" istakao je prof. Durman, pokazujući ilustracije Slavonije i zapadnog Srijema gdje je začeta Vučedolska kultura.

To su najcjelovitiji tragovi Europljana. Kultura se  zbog svojih potreba širila do Praga na sjeveru, do Grčke pa od Trsta do sjevera Albanije. Vučedolska kultura je od početka bila prestižna. Vučedol na Dunavu obuhvaća površinu od oko šest hektara, a danas se može izračunati da je u drevnom Vučedolu živjelo oko dvije tisuće ljudi. Dakle, prije pet tisuća godina to je bio megalopolis, Pariz današnje Europe.

Da su Vučedolci do danas ostavili debelog traga u životu i kulturi naroda na spomenutim prostorima pokazuju i detalji ilustracija o gradnji specifičnih kuća koje su rađene s tri prostora, a u koje se ulazilo na širu stranu kuće kojoj je u sredini bilo ognjište, desno spavaonica i lijevo ostava. Kasnije građene kuće poprimile su isti način gradnje sve do danas. Vučedolac je u ono vrijeme, primjerice, proizvodio pet vrsta obuće: od sandale do čizme i sve su bile rađene i u to vrijeme za lijevu i  desnu nogu. A poznato je da je opanak na ovim prostorima bio rađen za obje noge isti. Razinu visokog stupnja civilizacije dokazuju i idoli, ženska odjeća. Prva kola u Europi u svjetskim razmjerima pojavila su se neposredno prije vučedolske kulture, ali tragove vidimo i kod njih - kola s četiri velika kotača.

"Osim toga, vučedolska je kultura prva krenula u serijsku proizvodnju metala" ističe profesor pokazujući kalupe koje je na tom području iskopao 1978. godine u Vinkovcima. To primjerice dokazuju ostave s pedesetak identičnih sjekira. I danas ima petnaestak takvih ostava, a najveća je nedaleko Pakraca sa 50 sjekira.

Ipak profesor Durman ističe kao značajni dio vučedolske kulture pojavu najstarijeg  europskog i indoeuropskog kalenda, sa četiri godišnja doba. 

Na posudama ima jako puno ukrasa koji se ponavljaju na 200-ak lokaliteta što također dokazuje da je netko tada sustavno pratio i  bilježio - što znači da su to  oznake slikovnoga pisma. 

"Gledajući civilizaciju duboko u prošlost pa do danas postoje dva razdoblja koja su napravila strahovito veliki skok. Jedno je  razdoblje 3000. godina prije Krista, kada se odmah pomisli na Mezopotamiju, Egipat, piramide, Kinu, skok države koja ne može bez pisma pa se razvija i pismo, i tako se sve nastavlja do  polovice 20. stoljeća kada čovjek kreće u svemir. Danas smo u digitalnom svijetu i napravili smo opet veliki skok" zaključio je prof. Durman koji se bavi arheometalurgijom, problemima apsolutnog datiranja, komunikacijama. Vodio je brojna arheološka istraživanja prapovijesnih i antičkih lokaliteta; opsegom se ističu Vinkovci – Hotel i Vučedol, koji idu u red najvećih prapovijesnih istraživanja u Hrvatskoj. Glavna djela: Vučedol: treće tisućljeće p.n.e. (1988), Vučedolski Orion i najstariji europski kalendar (2000), Vučedolski hromi bog – Zašto svi bogovi metalurgije šepaju? (2000.)

Uz Vučedol, i brodsko je područje u neolitiku izuzetno važno što pokazuje trenutno postavljena izložba u Muzeju Brodskog Posavlja sa nekoliko stotina od više tisuća predmeta koji su prikupljeni. 

Uz Vučedol, i brodsko je područje u neolitiku izuzetno važno što pokazuje trenutno postavljena izložba u Muzeju Brodskog Posavlja sa nekoliko stotina od više tisuća predmeta koji su prikupljeni. Povodom Dana muzeja, izložba će biti povećana s dva reprezentna primjera, što su  krajem prošle godine stigli s restauracije.

"Riječ je o drvenom čamcu koji datira iz 5. ili 6. tisućljeća prije Krista te stara peć za  keramiku iz Starčevačke kulture, stara oko 8 tisuća godina. Izložba će se poslije Noći muzeja moći pogledati i tijekom veljače",najavio je ravnatelj MBP Hrvoje Špicer, jedan od programa u obljetničkoj godini Muzeja, koji je već davne 1934. godine utemeljio Julije Hoffmann.

Tim povodom, večeras će u Muzeju biti (u 18. sati) dodijeljene zahvalnice svima koji su do sada nešto darovali ovoj ustanovi kulture.. Pritom nije bitno riječ o uporabnim predmetima iz obrta,  nego i iz gospodarska, tehničke kulture, tiskovina, knjiga..." Ne  samo da im zahvalimo nego da pokažemo da računamo na njih i da smo ih se sjetili te da brodsku javnost pozovemo u Muzej. To je davno učinio i utemeljitelj Hoffmann pozivajući "brodske sinove da shvate vrijednost očuvanja materijalne kulture i kulturne baštine i da  to predaju na čuvanje Muzeju".  

Broj komentara: 1

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava
Stipe

Stipe

Komentirano: 23.1.2019. | 15:54

1

Valjda Pariz ondašnje Europe? Pariz današnje Europe se zove i dalje Pariz ili ...

Broj komentara: 1

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
SBplus.hr, Slavonski Brod : Susreti koji pomiču granice u plesnim izričajima

16. Dani plesa posvećeni Slavenskoj

Susreti koji pomiču granice u plesnim izričajima

21.2.2019. | 9:20
Svi se mi baziramo na klasičnom baletu kao tehničkoj pripremi ali daljnji razvoj kako kreativno tako i odgojno kod djece leži upravo u suvremenom i kreativnom plesu koji pristupa svakom djetetu individualno pa se tako može i izraziti. Što smo mi posebniji i drugačiji i što je viš
Svi se mi baziramo na klasičnom baletu kao tehničkoj pripremi ali daljnji razvoj kako kreativno tako i odgojno kod djece leži upravo u suvremenom i kreativnom plesu koji pristupa svakom djetetu individualno pa se tako može i izraziti. Što smo mi posebniji i drugačiji i što je viš
SBplus.hr, Slavonski Brod : Što smo naučili o slavnoj nekadašnjoj sugrađanki?

16. Dani plesa posvećeni Slavenskoj

Što smo naučili o slavnoj nekadašnjoj sugrađanki?

19.2.2019. | 10:10
Vjerujemo da će narednih dana mladi uz sugestiju nastavnika i profesora naći vremena i posjetiti neki od (besplatnih) klasičnih ili suvremenih plesnih programa, koji ne pokazuju samo ljepotu svladanog plesnog pokreta nego potvrđuju ogromni rad, disciplinu i odgovornost njihovih v
Vjerujemo da će narednih dana mladi uz sugestiju nastavnika i profesora naći vremena i posjetiti neki od (besplatnih) klasičnih ili suvremenih plesnih programa, koji ne pokazuju samo ljepotu svladanog plesnog pokreta nego potvrđuju ogromni rad, disciplinu i odgovornost njihovih v
SBplus.hr, Slavonski Brod : Kad im se ponude kvalitetni programi mladi se rado odazivaju

Kultur Lab d/pokazao

Kad im se ponude kvalitetni programi mladi se rado odazivaju

9.2.2019. | 14:05
Projekt Kultur Lab ima višestruku vrijednos, a uz ostalo pokazao je kako mladi, ako im se ponude kvalitetni i dobro osmišljeni programi, umjesto sjedenja pred ekranom TV-a, kompjutora ili mobitela ipak radije biraju druženje i edukaciju.
Projekt Kultur Lab ima višestruku vrijednos, a uz ostalo pokazao je kako mladi, ako im se ponude kvalitetni i dobro osmišljeni programi, umjesto sjedenja pred ekranom TV-a, kompjutora ili mobitela ipak radije biraju druženje i edukaciju.
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'U Hrvatskoj je flora i fauna ugrožena'

Trailer Nikola Horvat:

'U Hrvatskoj je flora i fauna ugrožena'

4.2.2019. | 20:15
Putujući Hrvatskom Nikola je uočio kako nema puno životinja, za razliku od Amerike u kojoj je na svakom koraku nailazio na zmije, medvjede, pumu, jelena…Ovdje je „naletio" na dva vepra, par zečeva i otiske medvjeda, pa zaključuje kako je u Hrvatskoj flora i fauna ugrožena.
Putujući Hrvatskom Nikola je uočio kako nema puno životinja, za razliku od Amerike u kojoj je na svakom koraku nailazio na zmije, medvjede, pumu, jelena…Ovdje je „naletio" na dva vepra, par zečeva i otiske medvjeda, pa zaključuje kako je u Hrvatskoj flora i fauna ugrožena.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Profesionalnost se izgubila negdje usput

Robert Knjaz o medijima

Profesionalnost se izgubila negdje usput

26.1.2019. | 19:15
"Nekada je bilo uobičajeno imati izjave svih aktera priče. Danas se to negdje izgubilo što nije dobro."
"Nekada je bilo uobičajeno imati izjave svih aktera priče. Danas se to negdje izgubilo što nije dobro."
SBplus.hr, Slavonski Brod : Zatvoren natječaj za izbor ravnatelja Gradske knjižnice

'Ponavljanje je majka znanja'

Zatvoren natječaj za izbor ravnatelja Gradske knjižnice

7.1.2019. | 14:30
Prema informacijama do kojih je došao SBplus, u subotu 5. siječnja, zatvoren je natječaj objavljen radi dovršetka procesa započetog prije godinu dana - imenovanja ravnatelja Gradske knjižnice.
Prema informacijama do kojih je došao SBplus, u subotu 5. siječnja, okončan je natječaj raspisan radi dovršetka procesa započetog prije godinu dana - imenovanja ravnatelja Gradske knjižnice.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Elsa je zaledila korzo i pretvorila grad u mjesto iz bajke

Predstava na ledu, umjesto u kazalištu

Elsa je zaledila korzo i pretvorila grad u mjesto iz bajke

21.12.2018. | 21:00
Članovi Klizačkog kluba „Medo", kroz 24 godine djelovanja, na ledenu su pozornicu postavili četrnaest poznatih bajki, a svake godine njihovo oživotvorenje pogleda oko dvadeset tisuća gledatelja. Elsu, Mašu, Aladdina, Štrumpfove i ostale junake crtanih filmova, večeras su preselil
Članovi Klizačkog kluba „Medo", kroz 24 godine djelovanja, na ledenu su pozornicu postavili četrnaest poznatih bajki, a svake godine njihovo oživotvorenje pogleda oko dvadeset tisuća gledatelja. Elsu, Mašu, Aladdina, Štrumpfove i ostale junake crtanih filmova, večeras su preselil
SBplus.hr, Slavonski Brod : Pozornica je večeras bila samo njihova

Brodski mališani na kazališnim daskama

Pozornica je večeras bila samo njihova

18.12.2018. | 21:40
Sve svoje talente, ali i plod vježbanja i rada tijekom cijele godine, na kazališnim su daskama danas imali priliku pokazati mali i nešto veći Brođani u tradicionalnoj 'Božićnoj zvijezdi'. Publika je gromoglasnim pljeskom nagradila svaku njihovu točku.
Sve svoje talente, ali i plod vježbanja i rada tijekom cijele godine, na kazališnim su daskama danas imali priliku pokazati mali i nešto veći Brođani u tradicionalnoj 'Božićnoj zvijezdi'. Publika je gromoglasnim pljeskom nagradila svaku njihovu točku.
SBplus.hr, Slavonski Brod : U Brod se nekada doseljavalo a danas se iseljava

ARHEOLOŠKA BRODSKA DUGOVJEČNOST

U Brod se nekada doseljavalo a danas se iseljava

13.12.2018. | 15:40
"Značajno je da smo tijekom istraživanja došli do podataka kako je naseljavanje na ovom prostoru započelo s formiranjem prvih naselja u našim krajevima uopće, točnije s ranim neolitikom. Pozicija našeg grada bila je zanimljiva ljudima i prije osam tisuća godina, a kontinuirano se
"Značajno je da smo tijekom istraživanja došli do podataka kako je naseljavanje na ovom prostoru započelo s formiranjem prvih naselja u našim krajevima uopće, točnije s ranim neolitikom. Pozicija našeg grada bila je zanimljiva ljudima i prije osam tisuća godina, a kontinuirano se
SBplus.hr, Slavonski Brod : Umrežavanje ustanove u kulturi i civilnog društva

GALEROKAZ vrijedan 800 tisuća kuna

Umrežavanje ustanove u kulturi i civilnog društva

13.12.2018. | 11:00
Projekt „Galerokaz" – Implementacija pripovjedačkih i lutkarskih vještina u muzejsku edukaciju Galerije Ružić, po modelu sudioničkog upravljanja javnog i civilnog partnerstva, vrijednosti je 799.628,85 kuna i provodi se u okviru instrumenta "Kultura u centru – potpora razvoju jav
Projekt „Galerokaz" – Implementacija pripovjedačkih i lutkarskih vještina u muzejsku edukaciju Galerije Ružić, po modelu sudioničkog upravljanja javnog i civilnog partnerstva, vrijednosti je 799.628,85 kuna i provodi se u okviru instrumenta "Kultura u centru – potpora razvoju jav
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Vikendom sam ustajala u zoru i šuljala se tuđim imanjima'

Sve kako bi upoznala skriveni svijet

'Vikendom sam ustajala u zoru i šuljala se tuđim imanjima'

24.11.2018. | 21:00
Sandra je otkrila svijet koji je vrlo često u neposrednoj blizini svih nas, ali ga ne vidimo dok se uistinu ne potrudimo. Kako bi upoznala taj svijet, morala je ustajati vrlo rano, strpljivo čekati pokraj vode, hodati bez dozvole vlasnika po privatnim imanjima i potrošiti puno no
Sandra je otkrila svijet koji je vrlo često u neposrednoj blizini svih nas, ali ga ne vidimo dok se uistinu ne potrudimo. Kako bi upoznala taj svijet, morala je ustajati vrlo rano, strpljivo čekati pokraj vode, hodati bez dozvole vlasnika po privatnim imanjima i potrošiti puno no
SBplus.hr, Slavonski Brod : Goran Milić ovaj tjedan u Slavonskom Brodu

Održat će besplatnu radionicu

Goran Milić ovaj tjedan u Slavonskom Brodu

13.11.2018. | 11:00
Slavonskobrodska Udruga Lima u svoj se projekt potrudila uključiti zvučna imena. Kao predavač 'Male filmske akademije', stoga, u Slavonski Brod, nakon Roberta Knjaza, stiže i legendarni televizijski voditelj i novinar Goran Milić. Pričat će, naravno, o dokumentarnom filmu. Nakon
Slavonskobrodska Udruga Lima u svoj se projekt potrudila uključiti zvučna imena. Kao predavač 'Male filmske akademije', stoga, u Slavonski Brod, nakon Roberta Knjaza, stiže i legendarni televizijski voditelj i novinar Goran Milić. Pričat će, naravno, o dokumentarnom filmu. Nakon
SBplus.hr, Slavonski Brod : Milosrdne sestre sv. Križa u Brodu i Đakovu

Muzej poziva na izložbu

Milosrdne sestre sv. Križa u Brodu i Đakovu

11.11.2018. | 11:50
Sestre sv. Križa u Đakovo su došle na poziv biskupa Josipa Jurja Strossmayera 1868., dok su u Brod na Savi, zahvaljujući gradskom fiziku dr. Dobroslavu Brliću, stigle 1898., i preuzele njegu bolesnika u Gradskoj bolnici.
Sestre sv. Križa u Đakovo su došle na poziv biskupa Josipa Jurja Strossmayera 1868., dok su u Brod na Savi, zahvaljujući gradskom fiziku dr. Dobroslavu Brliću, stigle 1898., i preuzele njegu bolesnika u Gradskoj bolnici.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Iz zaborava izvukao povijest Bunjevaca i Šokaca

Za sve koji tragaju za prošlošću

Iz zaborava izvukao povijest Bunjevaca i Šokaca

6.11.2018. | 20:15
Robert Skenderović uložio je gotovo dva desetljeća u istraživanje koje je započeo kao student. Jedan od motiva bila je i želja da dijelu jednog naroda vrati slavnu povijest koja im pripada te da na jedno mjesto stavi sve činjenice u kojima će moći ponovno pronaći sebe i prošlost
Robert Skenderović uložio je gotovo dva desetljeća u istraživanje koje je započeo kao student. Jedan od motiva bila je i želja da dijelu jednog naroda vrati slavnu povijest koja im pripada te da na jedno mjesto stavi sve činjenice u kojima će moći ponovno pronaći sebe i prošlost
SBplus.hr, Slavonski Brod : Od etnoloških zbirki do priča i vrckavih igrokaza

Toldi - najpopularniji brodski kroničar

Od etnoloških zbirki do priča i vrckavih igrokaza

3.11.2018. | 16:15
"Nikada nisam imao potrebe ni za jedan hobi. Nisam igrao šah, pecao, skupljao marke, jer me moj posao ispunjavao 24 sata i ništa mi drugo nije trebalo. Presretan sam sa svojim životom i poslom. Prošao mi je u smijehu, pjesmi, igri..."
"Nikada nisam imao potrebe ni za jedan hobi. Nisam igrao šah, pecao, skupljao marke, jer me moj posao ispunjavao 24 sata i ništa mi drugo nije trebalo. Presretan sam sa svojim životom i poslom. Prošao mi je u smijehu, pjesmi, igri..."
SBplus.hr, Slavonski Brod : Nagrada za čovjeka koji je ispričao stotine brodskih priča

Sačuvao povijest Slavonskog Broda

Nagrada za čovjeka koji je ispričao stotine brodskih priča

2.11.2018. | 9:30
Jedan je od rijetkih pojedinaca koji je uz profesionalno djelovanje u matičnoj ustanovi, svoje privatno vrijeme posvetio istraživanju i promoviranju kulturne i folklorne baštine, što i danas neumorno čini. Njegove knjige naziva '101 brodska priča', sastavljene od kolumni koje već
Jedan je od rijetkih pojedinaca koji je uz profesionalno djelovanje u matičnoj ustanovi, svoje privatno vrijeme posvetio istraživanju i promoviranju kulturne i folklorne baštine, što i danas neumorno čini. Njegove knjige naziva '101 brodska priča', sastavljene od kolumni koje već
SBplus.hr, Slavonski Brod : Svečana primopredaja dijela ostavštine Gjure Pilara

Bio je prvi hrvatski geolog

Svečana primopredaja dijela ostavštine Gjure Pilara

12.10.2018. | 12:15
Pilarov praunuk Božidar Jančiković dio ostavštine koji se tiče geologije darovao je HPM-u, a dio koji se odnosi na privatni život slavnog geologa Muzeju Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu, čiji je predstavnik također bio na zagrebačkoj svečanosti.
Pilarov praunuk Božidar Jančiković dio ostavštine koji se tiče geologije darovao je HPM-u, a dio koji se odnosi na privatni život slavnog geologa Muzeju Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu, čiji je predstavnik također bio na zagrebačkoj svečanosti.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Nastale kao “dio” vlastite poezije

Grafike Matilde Müller

Nastale kao “dio” vlastite poezije

11.10.2018. | 11:30
Grafike rađene tehnikama suhe igle, bakropisa i linoreza djela su umjetnice Matilde Müller, koja je osnovnu školu i Gimnaziju završila u Slavonskom Brodu, a diplomirala je na Grafičkom fakultetu u Zagrebu.
Grafike rađene tehnikama suhe igle, bakropisa i linoreza djela su umjetnice Matilde Müller, koja je osnovnu školu i Gimnaziju završila u Slavonskom Brodu, a diplomirala je na Grafičkom fakultetu u Zagrebu.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Nekada se uz Dunav dobro živjelo

Znanstveni skup o Dunavu

Nekada se uz Dunav dobro živjelo

10.10.2018. | 15:00
"Građena su kupališta, a naglašavala se i ljekovitost dunavske vode za različite bolesti. Govorilo se da nema potrebe odlaziti u daleke i razvikane kupke, no to je možda bila i svojevrsna reklama za uređeno dunavsko kupalište s bazenima, kabinama, ograđenim prostorima u Dunavu,
"Građena su kupališta, a naglašavala se i ljekovitost dunavske vode za različite bolesti. Govorilo se da nema potrebe odlaziti u daleke i razvikane kupke, no to je možda bila i svojevrsna reklama za uređeno dunavsko kupalište s bazenima, kabinama, ograđenim prostorima u Dunavu,
SBplus.hr, Slavonski Brod : Brođanin ukazao na sličnosti rodnog grada s Luksemburgom

Ima neka tajna veza

Brođanin ukazao na sličnosti rodnog grada s Luksemburgom

9.10.2018. | 18:40
Luksemburg je imao čak dva reda glasija, a Slavonski Brod samo jedan. Na njima je kasnije nastao Sportsko-rekreativni centar „Klasije", a tako se ujedno i među 'domaćima' danas naziva taj dio grada.
Luksemburg je imao čak dva reda glasija, a Slavonski Brod samo jedan. Na njima je kasnije nastao Sportsko-rekreativni centar „Klasije", a tako se ujedno i među 'domaćima' danas naziva taj dio grada.