U Brodu, jednom od važnih strateških i prometnih mjesta koje je kontroliralo granični prijelaz prema Turskoj i povezivalo glavne trgovačke putove, Austrija u vremenu 1715.-1780. gradi veliku Carsku i kraljevsku slavonsku pograničnu tvrđavu Brod na rijeci Savi, koja zajedno s utvrđenim slavonskim baroknim gradovima Osijekom i Starom Gradiškom pripada velikom obrambenom sustavu na granici prema Turskom carstvu kojeg je u prvoj polovici 18. stoljeća koncipirao princ Eugen Savojski.
Prisilnim rabotama gradili su je seljaci graničari, njih 634 dnevno i još davali 53 konjske zaprege na dan za prijevoz materijala. Tvrđava pravilnog zvjezdolikog oblika koji je diktirao ravničarski teren zidana je zemljanim nabojem, opekom, drvetom i djelomično kamenom a bila je predviđena za smještaj 4.000 vojnika, većinom pješaka i 150 topova.
Tvrđava Brod zauzimala je oko 33 ha
Kako vojne vlasti nisu dozvoljavale gradnju kuća od čvrstog materijala, jer je čitav grad bio unutar dometa tvrđavskih topova, Brod je kroz cijelo 18. i veći dio 19. stoljeća bio grad malih drvenih kućica pokrivenih šindrom ili daskama. U slučaju turskog napada grad se trebao porušiti da artiljerija ima slobodan brisani prostor oko tvrđave.
Unutar južnog obrambenog pojasa, do kraja 18. stoljeća sagrađeno je više objekata poput zgrade zapovjednika tvrđave u kojoj je danas sjedište Osnovne glazbene škole Ivana pl. Zajca, časničkog paviljona u kojem se danas smjestila gradska uprava, stana tvrđavskog kapelana, zapovjednikove kuhinje, kolarnice i štale, dok su slobodni prostori korišteni za voćnjake, vrtove i parkove.
Brodska tvrđava je naglim razvojem opsadne tehnike izgubila već od sredine 19. stoljeća svoju obrambenu zadaću. Od tada se Brod na Savi počinje intenzivno razvijati, a stari drveni Brod nestaje.
Devastacija tvrđave Brod nastavlja se tijekom 20. stoljeća. Pojedine objekte ruši sama vojska kao neupotrebljive, a prije napušteni i neodrživi objekti sami se urušavaju i propadaju. Nakon 1945. godine sve do Domovinskog rata devedesetih godina 20. stoljeća tvrđava služi za smještaj vojnika Jugoslavenske narodne armije.
Danas tvrđava Brod, spomenik nulte kategorije i jedinstven i monumentalan primjer vojne fortifikacijske arhitekture 18. stoljeća u Slavoniji, pripada gradu Slavonskom Brodu koji je odlučno krenuo u njezinu revitalizaciju.
Postupna obnova postojećih, dijelom danas razgrađenih prostora i pojedinačnih građevina velike barokne Tvrđave Brod u njezinim izvornim opkopima ispunjenim vodom, projekt je jedinstvenog budućeg središta grada Slavonskog Broda. Unutar zidina tvrđave već se nalazi Galerija Ružić, čiji se stalni postav sastoji iz mnoštva reprezentativnih radova hrvatske suvremene umjetnosti, a česte su i gostujuće izložbe.
Brodski "festung" još udomljuje i Klasičnu Gimnaziju, kao i Gradsko poglavarstvo. U budućnosti je u planu, kako bude tekla obnova, i uređenje "Muzeja Granice", koji bi posjetiteljima trebao prenositi ugođaj posavskih krajeva iz razdoblja protuturskih ratova. Uz ove, predviđeno je i niz drugih kulturnih i društvenih sadržaja unutar jezgre tvrđe. To bi brođanima donijelo 300 do 400 novih radnih mjesta.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -