4147
Prikaza
0
Komentara
SLAVONSKI BROD - Već petu godinu za redom, brodska podružnica Instituta za povijest Slavonije Srijema i Baranje, dodjeljuje nagrade za mlade povjesničare. Prema propozicijama tematika se mora odnositi na prostor sjeveroistočnog dijela Hrvatske a mladi povjesničari ne smiju biti stariji od 28.godina.
Povjerenstvo za ocjenu radova u sastavu znanstvenika, Zlata Živaković-Kerže, Miroslav Akmadža, Suzana Leček, Dinko Župan i Milan Vrbanus, po mišljenju predstojnika brodske podružnice Stanka Andrića, ove je godine imalo lak posao jer su sva tri izabrana rada izvrsno istraženi i napisani. Tematski se odnose na povijest 20.stoljeća.
Ove godine je pristiglo devet radova a nagrađeni će biti objavljeni u časopisu Scrinia slavonica.
Organiziranje i djelovanje jugoslavenske radikalne seljačke demokracije ili jugoslavenske nacionalne stranke u Brodu na Savi i brodskom kotaru od uspostave do općinskih izbora 1933.godine, tema je prvoizabranog ili najuspješnijeg mladog povjesničara Ivana Mileca. Rad je donio nove spoznaje o političkoj povijesti Broda u vrijeme diktature kralja Aleksandra a obrađeno je, kako su se složili članovi povjerenstva, dosad nepoznato područje.
"Riječ je o režimskoj stranci osnovanoj u vrijeme diktature kralja Aleksandra nakon što su sve ranije stranke zabranjene, a okupljala je uglavnom oportunističke elemente iz svih ranijih stranaka, točnije disidente i otpadnike. Osnovana je nakon održanih izbora 1931. na kojima je sudjelovala samo vladina lista-bez oporbe. No ranije svađe i sukobi članova "napabirčenih" iz raznih stranaka nastavili su se i u novoj stranci. U Brodu je posebno zanimljivo to što su i prije formiranja stranke postojale dvije struje. Jedan od najvažnijih članova, Nikola Nikić, je postavio sve svoje ljude na sva važnija mjesta od gradonačelnika na dalje, a on je izabran i za zastupnika u parlamentu. Međutim, on je odmah prešao u opoziciju tako da je opstruirao tu stranku. Godinu kasnije (1932.) dolazi do promjene gradske uprave i nastavljaju se sukobi između bivših HSS-ovaca i SDS-ovaca, demokrata, radikala...a na površinu izbijaju razne makinacije unutar Vatrogasnog društva, Jugoslavenske straže Gradske uprave..." pojašnjava tadašnje okolnosti mladi povjesničar, povlačeći paralelu s današnjim vremenima u kojima se malo što promijenilo. I u tadašnjim lokalnim novinama (Brodska tribuna, Jugoslovenska sloga...) pojavljivali su se naime naslovi kako netko nekoga pokušava uhljebiti u gradsku upravu i slično. Rad je prošireno izdanje Milecovog diplomskog rada koji se bavi političkom poviješću Broda od 1929.-39.godine.
Magistra povijesti Nikolina Vuković bavi se vojnom i političkom poviješću Domovinskog rata pa se odlučila za temu pod naslovom Izigran dogovor: demilitarizacija istočne Slavonije 1992. – 1995, što je dio njezinog magistarskog rada, s kojim je osvojila drugu nagradu. "Radi se o mandatnoj zadaći za vrijeme mirovnih operacija Ujedinjenih naroda na teritoriju okupirane istočne Slavonije i Baranje, što sam smatrala relativno zapostavljenom tematikom. Rad govori o demilitarizaciji i uspostavi mirovnih operacija u zoni istok gdje je postojala najveća koncentracija naoružanja u ratu, a mirovne snage su trebale dokazati svoju spremnost no one su apsolutno zakazale a krajnji rezultat je vidljiv 1995.godine kada su krajinski Srbi uspjeli na terenu imati istu količinu naoružanja kao i tri godine prije" kazala je mlada povjesničarka koja od djetinjstva voli povijest, posebice novije razdoblje. To potvrđuje i njezina ranija nagrada od prije 3 godine kada je na istom natječaju osvojila prvo mjesto s temom progranika iz Iloka što će, veli, biti i tema njezinog doktorata. Premda je zaposlena na zagrebačkom Institutu za povijest, ova mlada Požežanka i povjesničarka ovih dana ide na dragovoljno služenje vojnog roka, što joj je davna želja jer voli, kaže, vojnu povijest.
Trećenagrađeni rad, Slučaj Arcus: Prilog poznavanju političke i gospodarske povijesti ratne Slavonije, zajednički uradak studenata prve godine povijesti zagrebačkog fakulteta, Ante Batistića i Marka Kolića, zaintrigirao je mladiće koji nisu Slavonci. "Problem inozemnih ulaganja, tipičnaj priča 90-esetih godina u Hrvatskoj, konkretno se odnosi na aferu u Valpovu koja se može protumačiti kroz političke aspekte. Tada je HDZ bio na vlasti a cjelokupna afera povezana je s političkim prepirkama i sukobima interesa između Glavaša i Šeksa dok je u igri bio i sam Tuđman..." otkrivaju mladi povjesničari dio političkog miljea u Valpovu iz čega zapravo korist izvlači Zagreb.
Cilj nagrade, koju Podružnica dodjeljuje već pet godina je promicanje istraživanja povijesti sjeveroistočnog dijela Hrvatske , kao i poticanje historiografskog istraživanja i pisanja u najmlađoj populaciji, a interes mladih povjesničara, kako naglašava Andrić, kontinuirano postoji.