4348
Prikaza
0
Komentara
SLAVONSKI BROD - U organizaciji Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RH, i ove godine u rujnu i listopadu već tradicionalno i u Hrvatskoj se obilježavaju Dani europske baštine, a Konzervatorski odjel u Slavonskom Brodu u svojoj 10-oj obljetnici rada pridružio se zajedničkoj temi „Baština i priroda: krajolik mogućnosti", izložbom u Muzeju brodskog Posavlja.
Hrvatska se manifestaciji Dana europske baštine pridružila 1995.godine proglašenjem posavskog sela Krapje selom graditeljske baštine.
"Konzervatorski odjeli djeluju na tome da analiziraju, čuvaju, štite i obnavljaju kulturnu baštinu. Naš odjel ove godine slavi jubilej,10 godina rada, a tijekom svih godina prikazivao je izložbama u Slavonskom Brodu ili Novoj Gradiški, rad ovog odjela i ljepotu naše materijalne i nematerijalne baštine, pokretna i nepokretna kulturna dobra, rad na prostorno planskoj dokumentaciji i na konzervatorskim podlogama u uvjetima za obnovu baštine" navodi pročelnica slavonskobrodskog odjela Željka Perković, suautorica izložbe zajedno s konzervatorom i povjesničarom umjetnosti, Ratkom Ivanušecom.
Na 21 panou i popratnim desetminutnim filmom predstavljen je presjek rada Konzervatorskog odjela na očuvanju kulturne baštine . " Akcent je stavljen i na kulturni turizam, obilazak destinacija i promocija kulturne baštine" navodi Perković, dodajući kako su prikazali rad etnologa, arheologa, presjek ukupne baštine od prapovijesti do suvremenosti.
Kroz proteklo desetljeće radili su i predstavili, kažu, najznačajnija kulturna dobra i kulturna dobra kroz vremenska razdoblja. A ona najznačajnija - zaštićena na nacionalnoj razini, su Tvrđava Brod i tri srednjovjekovne crkvice, Sv. Stjepana u Glogovici, Sv. Martina u Lovčiću i Sv. Petra u Brodskim Zdencima te niz kulturnih dobara.
Što se tiče nepokretnih kulturnih dobara, najčešće su to župne crkve iz baroknog i klasicističkog perioda, a ove ih je godine 30-etak. Od arheoloških lokaliteta najznačajniji je Galovo ali i lokaliteti srednjovjekovnih utvrda poput Bijele stijene i Gračanice. "No obnavljaju se i pokretna kulturna dobra, primjerice propovjedaonica u Franjevačkom samostanu te u crkvama u Kobašu i Dubočcu"dodaje Perković.
Konzervatori promoviraju i nematerijalnu kulturnu baštinu kao što je umjeće izrade sunčane čipke-motiva, koja je dugi niz godina u središtu pozornosti sikirevačke istoimene udruge dostigla razinu svih poznatih čipki. Niz godina, kako navodi tajnik Udruge Mato Galović sudjeluje na svim manifestacijama čipkarstva, u Lepoglavi, Pagu i Ozlju, a ove im je godine uz potporu Ministarstva kulture i Županije brodsko posavske, po prvi put uspjelo sve čipkare dovesti u Sikirevce. "Na prvoj našoj izložbi od 13-15. listopada pojavit će se čipke iz Lepoglave, Paga, Ozlja, Krašića, Čakovca, Križevaca i naš sikirevački motiv te dvije iz Bosne i Hercegovine. Naša je čipka iznimno dobro prihvaćena jer je način izrade potpuno drugačiji od drugih" potvrđuje tajnik i poziva sve zainteresirane da posjete izložbu kao i radionicu čipke koja će biti upriličena 14.listopada.
Kako očuvanje kulturne baštine podrazumijeva i zaštićene nekretnine, zanimalo nas je kolika je uloga konzervatora u sprječavanju gradnje novih objekata u Slavonskom Brodu koji značajno odudaraju od stare jezgre (poput zgrade Bipe u Krešimirovoj ulici, staklenjaka u Starčevićevo ulici ili rušenja zgrade nekadašnjeg Plamena).
"Naša uloga je u redovnom postupku svakako i zakonom propisana za pojedinačna zaštićena kulturna dobra i ona u okviru zaštićenih cjelina. Trebaju se poštivati naši uvjeti no nekada se na žalost ti posebni uvjeti zaobiđu tako da se dogode neke nepravilnosti . Mogu reći da smo nekoliko puta u proteklih deset godina reagirali i obustavili radove zbog nepoštivanja posebnih uvjeta" odgovara Perković. No, Hrvatsko vijeće za kulturna dobra je primjerice "dopustilo" gradnju staklenjaka u Starčevićevoj ulici premda mnogima "bode oči" zbog ne uklapanja u cjelinu.
Što se tiče Hotela Park, nekadašnjeg brodskog kultnog mjesta koji se obnavlja uz nadogradnju kata, Perković objašnjava kako se "hotel nalazi u zaštićenoj cjelini premda je više Brođanima od memorijalne važnosti nego postignuće arhitekture, pa se današnje preinake toleriraju jer se ništa izvorno nije rušilo niti mijenjalo. A dograđuje se etaža prema unutra i stakleni kubus (terasa) prema zgradi županije, što je nekada i postojala. Moramo biti tolerantni prema novim vremenima jer ako zgrada ne dobije namjenu u novom obliku moguće da će ostati ruševina i dalje", kaže Perković.