4557
Prikaza
1
Komentar
SLAVONSKI BROD - U prigodi 70. obljetnice osnutka i rada najstarije kulturne ustanove u Slavonskom Brodu čiji početci sežu gotovo 160 godina unatrag, Gradska knjižnica danas je, uz zanimljivu izložbu nazvanu "Od Društva čitaonice u Brodu do Gradske knjižnice Slavonski Brod", za brojne uzvanike i goste upriličila i koncert Hane Hegedušić te Kajtebriga tria.
Za Dan knjižnice odabran je 26.svibnja, kao sjećanje na ponovno otvaranje ove ustanove u kulturi nakon ratnih razaranja i obnove prostora u KKD I.B.Mažuranić, a na povijest ove kulturne ustanove podsjetila je aktualna v.d. ravnateljica Ružica Bobovečki.
Premda početci knjižničarstva u ovome gradu datiraju još od davne 1864.godine, kada je osnovano Društvo čitaonice u Brodu, Gradska Knjižnica je osnovana 1948., tada skromno smještena u jednoj prostoriji u Mesićevoj ulici br. 13 s troje zaposlenika i početnim fondom od 1416 knjiga. "Od tada je knjižnica išla uzlaznom putanjom, fond knjiga narastao je na 26 tisuća. Kako se povećavao knjižni fond tako je rastao i broj korisnika. S vremenom se knjižnica modernizirala, osuvremenila, dolazili su novi programi i projekti, a 67. godine je preseljena u prizemlje novoizgrađenog Spomen doma Đuro Salaj".
Tijekom 70-ih godina na inicijativu Gradske knjižnice pokrenuta je dječja manifestacija "U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić", osnovano je Društvo knjižničara Slavonski Brod (1975.) i nabavljen bibliobus (1979.), obnovljena je Čitaonica u Mesićevoj br. 1 i otvorena 1980. godine. Prva ravnateljica knjižnice je bila Anka Damjanović (do 1962.), potom Rakela Baričević (1985.) zatim Nebojša Lakić, a onda Branka Solina dd bi do ove godine na čelu knjižnice bio Ivan Stipić," rekla je aktualna v.d.ravnateljica.
Pravi zamah u razvoju knjižnice prekinula su razaranja tijekom Domovinskog rata kada je nastradala knjižna građa koju su zaposlenici spašavali odnošenjem na sigurnije lokacije. Uz potporu Ministarstva kulture RH radovi na obnovi i opremanju knjižnice trajali su gotovo dvije godine, a ponovo je otvorena 26. svibnja 1998. godine.
Već godinama knjižnica je ne samo mjesto posudbe knjiga nego i brojnih kulturnih događanja. "Kako dolaze novi trendovi Knjižnica odolijeva svim zamkama novih tehnologija i vjerujem da će i ubuduće tako uspješno odolijevati",dodaje Bobovečki.
Najdugovječnija ravnateljica knjižnice sa 43 godine radnog staža i 18 godina na čelu ove ustanove, Branka Solina, prisjetila se prvih dana rada knjižnice u Mesićevoj ulici, no bila je oduševljena njezinom obnovom kada je nakon rata od tadašnjih 500 narasla na 1600 kvadrata, prizemlje i cijeli kat KKD.
"Kroz desetljeća veliki je pomak učinjen u radu ove ustanove. U početku se radilo dvokratno, srijedom i subotom, bilo nas je svega pet zaposlenih. Nakon rata knjižnica je obnovljena i bila je među najljepšima u Hrvatskoj. Sad se malo srozala, ali očekujem da će nova kolegica vratiti joj sjaj koji je nekada imala" kazala je Solina, naglašavajući kako u knjižnici može raditi samo onaj tko to voli, jer tu nema ni velikih plaća ni moći.
Bobovečki je potvrdila kako knjižnica namjerava kandidirati projekte za unutrašnje uređenje i tehnološku te funkcionalnu obnovu, a neki pomaci bi se mogli očekivati već od jeseni. U svemu tome pomoći će i Grad svojoj ustanovi u kulturi, potvrdio je dogradonačelnik Hrvoje Andrić, jer je riječ o "jednom od nositelja i stupova društvenog i kulturnog života u Gradu. No kako se razmišlja i o mogućem prostoru buduće Sveučilišne knjižnice, tražit će se cjelovito rješenje" kazao je Andrić.
Danas knjižnica broji oko 135 tisuća knjiga i 3600 članova, no broj korisnika je kroz godine varirao pa je znao doseći i desetak tisuća onih koji rado dolaze i posuđuju knjige. Bobovečki vjeruje da će ubuduće broj korisnika rasti a tome u prilog idu njihove ideje i planovi da se što više približe građanstvu, radu s djecom..."
U suradnji s Gradom na pragu smo projekta privlačenja umirovljenika u Gradsku knjižnicu. Od prošle godine započeo je i projekt dostave knjige na kućni prag onima koji nisu u mogućnosti doći sami do knjižnice. Na taj način, uz sve moderne tehnološke zahtjeve, mislimo da ćemo privući veći broj korisnika" kazala je Bobovečki, svjesna kako ustanova ne bi vrijedila bez svojih korisnika.
Kroz protekla desetljeća, ova je ustanova u kulturi po mnogočemu dokazala da prelazi okvire standardnih knjižnica, a za nadati se da će tako biti i ubuduće.
Treba na dosta toga raditi. Za početak urediti i modernizirati pročelje cijele zgrade jer izgleda prestrašno, sumorno i neprivlačno ( npr. alubond pločama i modernim materijalima), potom poraditi na ventilaciji jer je zagušljivost pravilo, zatim omogućiti produženje knjiga telefonom ili... Prikaži sve aplikacijom kao u drugim knjižnicama ( a ne da se MORA donijeti knjiga ), smanjiti visinu članarine za 25 % , poboljšati fond stručne literature, poraditi na pristupačnijem odnosu sa strankama, a antipatične knjižnjičarke staviti na druge poslove. Dalo bi se još svašta nabrojati. No, svakako smo iznad prosjeka po kvaliteti usluge.