SLAVONSKI BROD/ZAGREB - Uoči otvorenja 40. Interlibera, međunarodnog sajma knjiga i učila, planiranog za 7. studenog, Vlada Republike Hrvatske odlučila se pozabaviti kulturom čitanja. Tako je na sjednici održanoj 2. studenog usvojena Nacionalna strategija poticanja čitanja za razdoblje od 2017. do 2022. godine. Strategija bi trebala pridonijeti razvoju kulture čitanja i omogućiti što većem broju pripadnika hrvatskog društva čitanje sa zadovoljstvom i razumijevanjem. Iz navedene bi strategije moglo proizaći mnogo toga dobrog - političari bi iz knjiga mogli naučiti osnove javnog govora dok bi građani mogli otploviti u nadrealne svjetove i pobjeći od hrvatske stvarnosti.
Pad interesa za knjigu i čitanje, promijenjeni načini čitanja u digitalnom okruženju i nedostatna kompetencija pismenosti od svakog društva zahtijevaju da se sustavno i strateški bavi pitanjima kulture pismenosti. S obzirom na to da u Hrvatskoj do sada nije postojala strategija razvoja kulture čitanja i pismenosti, pokazalo se potrebnim izraditi strateški dokument koji će povezati i uskladiti djelovanje svih čimbenika čitalačkog procesa – autora, knjige i čitatelja.
Tim povodom istražili smo koliko Brođani čitaju.
Gradska knjižnica u Slavonskom Brodu trenutno ima 3825 korisnika čija je prosječna dob 36 godina i koji za godišnju članarinu izdvajaju 80 kuna. Dnevno se u Knjižnici posudi 350 naslova, mjesečno oko 7.500, a na godišnjoj razini njih oko 95.000. To bi značilo da svaki član brodske knjižnice u prosjeku posudi 24 knjige godišnje odnosno dvije knjige mjesečno. Rekli bi neki – sasvim dovoljno za prosječnog čitatelja.
Međutim, s obzirom na ukupan broj stanovnika u Slavonskom Brodu i okolici, ljubitelja knjiga je, barem prema broju učlanjenih, premalo. Ipak, kada ti malobrojni čitaju, onda to čine kvalitetno i prateći aktualnosti. Tako su među korisnicima Gradske knjižnice u Slavonskom Brodu načitaniji domaći autori Miro Gavran, Kristian Novak i Ivana Šojat, dok su najpopularniji strani autori Jo Nesbo, Elena Ferrante i Paula Hawkins. Analizirajući navike slavonskobrodskih čitača prema vrsti djela proizlazi da se najviše čitaju beletristika (ljubavni i kriminalistički romani, putopisi), publicistika (popularna psihologija, filozofija, duhovnost, povijest) i stručna literatura.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
Stipe06.11.2017. u 13:17
A ima i onaj: Djevojka treba hitno stici na fakultet, ali busa nigdje. I razmislja ona,kad bi bar stigao neki prijevoz, sve bi ucinila onome tko ju poveze. I u tom trenutku zaustavlja se Audi i u njemu decko njenih... Prikaži svenjenih godina i pita: - Gdje ides? - Do ekonomskog faksa. - Moze, ali da te posevim. Pristane djevojka i krene decko, ali ne moze, nikako da mu se digne. Kaze on njoj: - Ej, sorry, ucio sam ovih dana k'o stoka, procitao sam tri knjige od petsto strana u zadnja dva dana, glava mi je puna. Ajde molim te izadi, ne mogu te od srama ni pogledati u oci. Izade djevojka i nedugo zatim zaustavi se stojadin, a u njemu profesor. - Dokle ides? - Do ekonomskog fakulteta. - Moze, ali da te posevim. Pristane djevojka i krene profesor, ali ne ide, ni njemu se ne dize. Kaze on njoj: - Ej, sorry, jutros sam ispravio devedeset ispita, jedva da sam ispavao,glava mi je puna. Ajde molim te izadi, ne mogu te od srama ni pogledati u oci. Izade djevojka. I nedugo zatim zaustavi se kamion i kamiondzija kaze: - Vozim te di 'oces, samo da te posevim. Djevojka pristane, pa krene on i sevi. Prode pola sata, sat, dva, tri, a on i dalje trpa. Na isteku treceg sata, kaze djevojka polumrtvim glasom: - Majstore, jel' citas ti sta, jebote?!?!?!
-
Stipe06.11.2017. u 13:16
Kad se već proziva jednu kastu ljudi, pitanje za autoricu: koliko od tih 95000 naslova su posudili političari ili članovi njihovih obitelji? Možda kupuju knjige jer imaju love? Gledajući sastav sabora vidm da ima jako puno fakultetski obrazovanih tamo, a... Prikaži sve ima dosta i s doktoratom ili nekim poslijediplomskim studijem. Čak bih se usudio tvrditi da su to možda nakon osoba iz obrazovnog sustava najnačitaniji pripadnici našeg društva. S obzirom na naše stanje i rezultate možda baš trebamo inzistirati da oni manje čitaju. Da rezimiram, mislim da je čitanje itekako pomoglo političarima. Možda bi pmoglo narodu da više čita?
-