2418
Prikaza
3
Komentara
SLAVONSKI BROD – Nakon Zagreba, Leksikon brodskih pisaca - autora Ivana Stipića, Mirne Grubanović i Darije Mataić Agičić – predstavljen je danas i u Slavonskom Brodu.
Leksikon je to kojim se nastojalo objediniti ukupno brodsko zapisano kulturno naslijeđe. Nastajao je protekle četiri godine i u njega je utrošeno nekoliko tisuća sati rada.
- Mogu slobodno reći kako je ovaj Leksikon pravi knjižničarski priručnik napravljen po leksikografskim kriterijima. U njemu se nalaze podaci za 315 autora, a prvi kriterij po kojim su se našli u njemu bio je da autori imaju samostalno publicirano djelo. Upravo to je razlog zbog čega nekih poznatih autora iz Broda nema u Leksikonu, a opet neki drugi - koji su manje poznati i manje priznati - upravo zbog tog leksikografskog kriterija su u njemu našli svoje mjesto – kazao je ravnatelj Gradske knjižnice Slavonski Brod, Ivan Stipić, koji je jedan od autora Leksikona.
- Obuhvatili smo autore publiciranih djela s područja kulture, povijesti kulture, teorije književnosti, pedagoške pisce, religiozne pisce i kulturne povjesničare. Dakle jedan široki zahvat koji je obuhvatio ljude koji su obilježili Brod na području društveno humanističkih znanosti. Nisu čak morali niti biti rođeni u Brodu, bitno je da su svojim radom i djelom vezani uz Brod. Povjesničare smo stavili zbog Instituta za povijest u Slavonskom Brodu čija se većina djelatnika na neki način, makar kroz znanstveni rad dotaknula i kulturne povijesti grada Broda i ovoga prostora – pojasnio je Stipić.
Napomenuo je i kako su autorovu pripadnost brodskoj
književnoj sceni odredili prostorom koji povijesno predstavlja prirodnu
gravitirajuću cjelinu Slavonskom Brodu kao središtu te dodao kako je riječ o
prostoru između rijeke Save i vrhova diljskoga gorja, od Velike Kopanice i
Slavonskoga Šamca na istoku do Davora i Slavonskoga Kobaša na zapadu.
U Leksikon, koji su objavili Gradska knjižnica Slavonski Brod i Društvo
hrvatskih književnika, uvršteni su autori, kako je istaknuto, od 18. stoljeća
pa sve do današnjih dana.
Predstavljanje Leksikona pratila je i izložba 'Grad to ste vi', autora Predraga Golla. – Izložba je nastala usporedo s Leksikonom. Predrag Goll imao je želju ovjekovječiti neke osobe koje su zastupljene u ovom djelu. Nažalost, on je otišao i nije doživio njeno otvorenje, pa je ova izložba i omaž Gradske knjižnice našem prijatelju Predragu Gollu – kazao je Ivan Stipić.
Mirna Grubanović: „Kako su nama knjižničarima za opis građe važna sva područja autorstva, nastojali smo popisati i sve autorove prijevode, pogovore i predgovore; nastojali smo zabilježiti je li neki autor priredio ili uredio neko djelo, i nastojali smo zapisati literaturu... Prikaži sve o tim autorima. Tako nam je ovaj bibliografski dio natuknice postao zapravo odslik cjelokupnog autorovog bavljenja literaturom. (......) Ovo je, s jedne strane, naš knjižničarski priručnik, a s druge strane željeli smo sve i popularno prikazati tako da smo podatke o djelima nismo navodili strogim knjižničarskim pravilima, nego smo zbog namjere šire uporabe leksikona ta stroga knjižničarska pravila malo pojednostavili. (....) Mislim da smo ili ćemo mnoge autore ovim leksikonom potaći da srede svoje bibliografije radova. (.....) Rad na Leksikonu trajao je od prosinca 2012. do, evo, prosinca 2016. pri čemu smo pokušali biti aktualni, ali smo shvatili da tome nema kraja i, jednostavno, morali smo odlučiti stati pa mogu reći da od kada smo završili prikupljanje podataka pa do danas još su se dogodile neke promjene (npr. iz tiska je izišla i predstavljena publici knjiga „Brodske športske priče iz davnine“ Željka Čeglaja, zatim je objavljena knjiga „Povratak u stari kraj „ Ivana Jagnjića; gospođa Katica Mihaljević je objavila knjigu „Brodski portreti“, gospodin Bartek je također objavio i baš u ovom prostoru nedavno predstavio svoju novu knjigu). Drugim riječima – posao na jednoj ovakvoj knjizi nikada ne završava. Ovo je, znači, jedan vrlo informativan leksikon, u kojem se ogleda naš knjižničarski pristup, rad je na njemu zahtijevao strpljivost, preciznost i ustrajnost. Brojna smo rješenja morali naći, brojne nedoumice riješiti i različite situacije usustaviti i, još samo, mogu reći – radili smo u najboljoj namjeri.
Ivan Stipić: „Projekt Leksikona brodskih pisaca ima dvojaki korijen: Nesređenost izvora podataka o ljudima i djelima koja su obilježila brodsku lokalnu zajednicu za kvalitetno i reprezentativno formiranje Zavičajne zbirke u našoj Knjižnici. Kako su zavičajne zbirke ogledala svake narodne knjižnice,... Prikaži sve a zbog loše ko0notacije u bivšoj državi o zavičaju, zavičajnosti, naciji, ili bilo čemu što je moglo upućivati na drugost i drugačijost, o hrvatskim zavičajnim zbirkama nije vođena sustavna briga te se po istom trebalo nešto napraviti. Drugo ishodište vidim u saznanju o neprepoznatljivosti, nevidljivosti pojedinih Brođana i njihove intelektualne i umjetničke ostavštine koje je nastalo u višegodišnjem druženju s Vladimirom Remom, Striborom Schwendemanom Uzelcom i drugima koji su Brod, moram priznati, doživljavali brodskije od drugih i koji su, pak, o Brodu i njegovoj povijesti ipak nešto više znali. Svoje polazište Leksikon brodskih pisaca ima u prethodnim pojedinačnim publikacijama o Brođanima, parcijalnog karaktera, te u nedovršenom projektu biblioteke 'Brodski pisci'. Darija Mataić Agičić: „Svaka naša natuknica sastoji se od dva dijela – biografskog i bibliografskog. (.........) Budući da smo se u sastavljanju ovog leksikona vodili načelom uključivosti, u Leksikon su uvršteni i autori rubnih književnih i književno-znanstvenih vrsta tako te u leksikonu postoje i biografi i feljtonisti pa i publicisti, predstavnici znanosti o književnosti, književni povjesničari, teatrolozi... jer, iako oni formalno ponekad ne ulaze u kriterije koje smo bili zadali za uvrštenje u Leksikon, oni su pokazatelj kulturnog djelovanja u našem gradu, što je bio jedan od naših ciljeva (zapravo iznaći, pokušati objediniti, što je više moguće, brodsko zapisano kulturno nasljeđe, odnosno, na neki način, 'popisati' ljude koji su svojim književnim i kulturnim radom oblikovali identitet ovog našeg prostora. (.....) Našli smo se pred dilemom kako uopće tumačiti pojam 'pisac'. Iznašli smo takvo rješenje da smo se počeli zaista voditi tumačenjem postmodernističkim tumačenjem povjesničara književnosti i znanosti po kojima su svi pisci, i 'mali' i 'veliki', vrijedni pozornosti. Pitanje literarne vrijednosti i dalje je ostalo estetičko pitanje po kojem mi, kao autori, nismo donosili nikakve vrijednosne sudove. (.....) Odstupanja od kriterija koje smo si sami zadali, a glavni kriterij bio je samostalno objavljeno književno djelo ili djelo unutar kulturne povijesti, bila su svjesna i namjerna i uglavnom se odnose na stare autore koji su kulturološki važni za naš zavičaj, a podaci o njima u literaturi nisu nekada dovoljno razjašnjeni (primjerice – Antun Đamić, Tomo Tuzlić koji se smatra tvorcem „Judite“ jedine drame pisane u Slavoniji u 18. stoljeću na hrvatskom jeziku, zatim Antun Andrija Brlić, čiji ciklus epskih deseteračkih pjesama, u rukopisu, sačuvan je u Arhivu obitelji Brlić...). Elektronička verzija ovog tiskanog leksikona sustavno i permanentno će se nadopunjavati vjerojatno i onima koji su već sada prepoznati kao pisci, pjesnici, ali još uvijek nemaju samostalno objavljeno djelo, poput recimo Antonia Gavrana i drugih.
Ono što ni jedan lokalni medij nije napisao jest kako je slavonsko-brodsko predstavljanje Leksikona brodskih pisaca bilo organizirano na najvišoj razini, sadržajno i prezentacijski, kako je velika dvorana Gradske knjižnice bila puna zainteresirane publike, kako su, osim autorâ, Leksikon predstavili... Prikaži sve i njegovi recezenti, ugledni znanstvenici hrvatski akademici (porijeklom Brođani) Dubravko Jelčić i Dubravka Oraić Tolić. Također nitko nije spomenuo kako je izložbu „Portreti brodskih pisaca“ nedavno preminulog slikara Predraga Golla otvorio zamjenik Gradonačelnika Hrvoje Andrić a o izložbi da je govorio profesor Zlatko Kozina. Iz vijesti su izostavljeni i ženski vokalni sastav Ad astra koji je otpjevao nekoliko slavonskih i nekoliko božićnih napjeva, te Željko Čavčić Slamnati, koji je uz gitaru, otpjevao „Baladu o ravnici“ Duška Trifunovića i Ranka Bobana. Kad sve ovo znamo, znamo i da nisu mogli prenijeti ništa od onoga što su predstavljači tijekom brodskog predstavljanja rekli. Budući da je puno toga rečeno i da su sama izlaganja ukupno dugo trajala, izvukao sam samo (meni) najvažnije naglaske pa tako: Akademkinja Dubravka Oraić Tolić: „Ovo je doista remek djelo geo-kulturološko-književne povijesti. Kada mi je gospodin Stipić dao knjigu na recenziju, ja sam se doista iznenadila i vidjela sam da se promijenilo naše shvaćanje književne povijesti i da sada nastaje nešto novo...“ Akademik Jelčić: „Kada sam od kolege Stipića dobio knjigu na recenziju, moram priznati da sam se iznenadio jer – grad Slavonski Brod, zahvaljujući ovoj ekipi iz Gradske knjižnice, koliko znam, prvi je grad u Hrvatskoj koji je dobio ovakav leksikon. (....) Kolikogod sam, godinama, razgovarao s ljudima, uvijek sam imao dojam kako oni Slavonski Brod percipiraju kao grad bez kulturnoga identiteta. Brod je za njih bio nepoznanica na zemljopisnoj karti hrvatske književnosti. I doista – gotovo da i nije čudo – u Brodu je živjelo mnogo pisaca, ali se to nije nigdje posebno registriralo, a ono što nije zapisano, to znate – kao da i ne postoji. Međutim, ovaj leksikon pokazuje da je Slavonski Brod grad u kojem je kultura i književnost živjela godinama. Čak bi se reklo i stoljećima. U ovom gradu, odnosno u njegovoj blizini, nije rođen samo Dragutin Tadijanović (što su mnogi znali, a mnogi i nisu pa ni danas ne znaju jer neki dan sam, čitajući, naišao na krivi podatak o Tadiji). A da je ovdje živjela Ivana Brlić Mažuranić znali su samo oni koji su čitali njezine knjige u svome djetinjstvu. Dakle, Brod je ovom knjigom oživio na kulturnom planu, oživio je u povijesti hrvatske književnosti jer doprinos pisaca iz brodskoga kraja, koji su ovdje registrirani, cjelini hrvatske književnosti je doista značajan. Kolegica je govorila o modernim i post-modernim piscima – ovdje je to provedeno u praksi. Podsjećam vas na Ujevića, velikoga Tina, koji je napisao jedan esej pod naslovom „Cijenim male pisce“. Vjerujem da će ovaj leksikon biti poticaj mnogim gradovima, ne samo u Slavoniji, nego u cijeloj Hrvatskoj, da takvu knjigu naprave. Osijek, Vinkovci, Vukovar... mogu napraviti ovakvu knjigu i iznenaditi nas nekim imenima. I sam sam bio iznenađen nekim imenima koja sam susreo u ovoj knjizi. Knjiga je, dakle, višestruko vrijedna, višestruko značajna za ovaj grad i višestruko poticajna za cijelu hrvatsku književnost.