/ 20
2448
Prikaza
2
Komentara
SLAVONSKI BROD - Posljednje večeri 7. Festivala amaterskih kazališta Slavonski Brod (FAK 7) s predstavom u konkurenciji, 5. rujna 2014., u Velikoj dvorani KKD „Ivana Brlić Mažuranić", riječki Teatar „Scena" izveo je komediju Alena Lorencina „Europski nakurnjak".
Lorencin je u predstavi i glumio lik osamdesetgodišnje babe Katarine, stare partizanke i euroskeptika. Katarina i njen unuk Boško, koji je eurooptimist a igra ga Nikola Šubić, u središtu su priče za koju, na kraju predstave, zbog odlične glume i duhovitih dijaloga, malo tko od gledatelja bi pomislio kako je trajala sat i pol. Uz njih dvoje, na sceni se još pojavljuju Susjeda Brankica (glumi juTanja Pavlović), Agentica Nove slovenske banke (Danijela Macura) i Dino Popovac koji igra Giannija Armanija i Redatelja na pozornici.
Nije nevažno spomenuti kako je predstava nastala uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju i praizvedena baš 1. srpnja 2013. godine i upravo se bavi prijeporima koje je proces približavanja, kandidatura i ulazak Hrvatske u EU u hrvatskom društvu bio donio, a sama radnja komedije počinje neposredno pred taj povijesni datum.
Vitalna baba Katarina izuzetno je inteligentna, žustra i tijelom i jezikom, voli svojeg unuka Boška, ali voli i svoj mir koji joj, useljenjem kod nje po konačno svršenom studiju ekonomije, remeti 28-godišnji nezaposleni Boško čije oči, baš zbog ovoga zadnjeg, uprte su u Europu koja će im, misli on, donijeti boljitak. Lorencin je na najvišoj mogućoj razini odigrao ulogu Boškova antipoda, protueuropski postavljenu babu Katarinu, a nema važnijih zamjerki ni na glumu Nikole Šubića.
Svakodnevicu ispunjenu neprestanim prepirkama mijenja babina zajedljiva primjedba na Boškovo glasno razmišljanje kako bi bilo odlično smisliti neki novi izvorni hrvatski proizvod za europsko tržište – da "Europi može prodavati nakurnjake!" U realizaciji dolazi do problema financiranja 'projekta' pa se pojavljuje gospodična Pahor kojoj je otac Slovenac, a majka Hrvatica, i koja predstavlja Novu ljubljansku banku. Nakon zadovoljenja uvjeta dio kojih je i babina nekretnina kao hipotekarno jamstvo te status oženjenoga što se rješava ženidbom susjede Brankice koju je Boško, unatoč njenoj zaljubljenosti, ranije ignorirao, 'hrvatska priča' dobiva konture.
Režiser i 'režiser'
Baba Kata proizvodi nakurnjake, Boško putuje Europom, nudi ih tržištu, ali osim tapšanja po ramenu, ne postiže ništa. Propast u vidu iseljenja ili deložacije iz kuće jedan je od ponuđenih raspleta i kraja priče. Režiser cijelo vrijeme sjedi na pozornici i, zapravo, i kada samo šuti i ozbiljno promatra prostor ispred sebe i prati što se u njemu događa, kada uključuje Europsku himnu, ističe zastavu EU, pali i gasi svjetla, pušta drugu glazbu ili mijenja scenografske elemente, on najmanje predstavlja 'režisera' kazališnog komada na sceni – on je, prije svega, 'režiser' sudbina malih ljudi, pa kad je sve gotovo, ili se čini kako gotovo jest, on 'premotava vrpcu' što je odlično sinkronizirano s pokretima i kretnjama likova na sceni i – nudi, pokazuje happy end! Priča se okreće sretnom završetku jer je Boško u Italiji susreo Giannija Armanija koji je oduševljen nakurnjacima, kupio je cijelu proizvodnju i svi, zadovoljni i sretni, sudjeluju u modnoj reviji na kojoj su prikazani različiti modeli nakurnjaka za različite karakterne tipove ljudi. Apsolutni hit je model 'crokurnjak' koji svojim diznajnom i desenom u stilu zastave EU kao da apostrofira poznatog lika iz svijeta domaćeg nogometa u stilu: „I tu EU nabijem na….!"
Uz predstavu „Kanađanka" Dramske skupine BABE, i monodramu „Đuka Begović" Ivice Koprivnjaka, komedija „Europski nakurnjak" svakako je jedna od najboljih, a moguće i najbolja predstava u konkurenciji ovogodišnjeg 7. Festivala amaterskih kazališta. I to kao predstava u cjelini, najbolji scenarij, najbolja režija, najbolja scenografija i najbolji glavni glumac (uloga babe Katarine). Vjerujemo kako će i publika slično razmišljati pa se ovoj predstavi smiješi i Grand Prix Festivala.
Vodič kroz zanimanja, koji je razvijen je pri Katedri za psihologiju rada i ergonomiju Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a njegovu evaluaciju i održavanje preuzeo je Hrvatski zavod za zapošljavanje, u nomenklaturi zanimanja i njihovom opisu riječi režiser... Prikaži sve i redatelj koristi posve ravnopravno. Enciklopedijski rječnik hrvatskog jezika također. Redatelj je u korijenu red – riječ praslavenskog i staroslavenskog porijekla. Režiser latinskog. Samo smiješni razlikovni rječnici srpskog i hrvatskog jezika, koje su početkom devedesetih radili novopečeni Hrvati, razlikuju ove dvije riječi.