Kalendar

Objavljeno: 27.2.2017. u 0:05
Prikaza: 1808
|
Autor: Boris Dežulović

Boris Dežulović

Priča o Tomislavu Buzovu

Slavonski Brod : Priča o Tomislavu Buzovu

Na današnji dan, 27. veljače 1993., grupa vojnika iz četničkog odreda Osvetnici, pod komandom zloglasnog Milana Lukića, na višegradskoj brani, hladnokrvno likvidirala je Tomislava Buzova.

Buzov je bio Hrvat, ali Hrvatska nikad nije čula za njega, njegova je se smrt baš nimalo ne tiče. Nije mnogo naših smrti u posljednjih dvadeset godina imalo smisla, ali kako je uvedeno da se smisao svake računa u prvom licu množine, smrt Tomislava Buzova jedna je od besmislenijih.

Tomislav je rođen u Kaštel Novom, kraj Splita. Predio Rudine Kaštelani u zajebanciji danas zovu Bad Blue Boys, BBB, jer tamo, kažu, žive samo Bosanci, Botići i Buzovi. Mnogo je znanih Buzova dala ova poznata kaštelanska obitelj, od dinastije Buzova u rugby klubu Nada sedamdesetih, do starlete i pjevačice Gordane Buzov, instant zvjezdice naših dana.

Tomislav nije spadao u poznate Buzove, njega se ni u Rudinama nitko ne sjeća. Davno je bilo kad je otišao iz Kaštela. Bio je oficir JNA, u Beogradu je dočekao penziju, pa rat. Imao je šezdeset tri godine, suprugu Koviljku i sina Darka, koji je bio na odsluženju vojnog roka u podgoričkom garnizonu. Početkom 1993. u Bosni bijesni rat, beogradske novine pišu o Vance-Owenovom planu, ali svi znaju da ga bosanski Srbi neće prihvatiti. Tomu je strah za sina u vojsci, i odlučuje ga posjetiti. U subotu 27. veljače 1993., u deset ujutro, na četvrtom peronu Glavnog kolodvora u Beogradu ukrcao se na vlak 671 za Bar.

Već na polasku vlak je kasnio skoro sat vremena. Peronima su se muvale polupijane divizije vojnika, rezervista i vikend četnika, ulazile i izlazile iz vlakova, izlazile i ulazile u kolodvorske špelunke. Na izlazu iz grada, tek što su prošli nadvožnjak na Novom Beogradu, u ionako puni vlak upala je nova grupa naoružanih vojnika, a kondukter je u pratnji dvojice policajaca počeo obilaziti vagone i tražiti vozne karte, te imena i prezimena putnika. Tomo Buzov, niti itko u kupeu, nikad nije čuo da se na voznu kartu upisuje ime i prezime. Kondukter je kratko objasnio da se ne boje, da se „pojavio neki veliki šverc, pa samo kontroliraju".

Bila je veljača i bilo je hladno, svi su prozori u vlaku bili zatvoreni, pa je hodnike brzo ispunila zagušljiva napetost, a zrak otežao pijanom pjesmom iz vagon restorana. Kasno popodne, tek što su prošli Priboj, kompozicija je uz škripu stala, a iz hodnika se začulo glasno komešanje. Uskoro su se na vratima kupea pojavila trojica vojnika u maskirnim uniformama, sa šajkačama i šubarama. Zatražili su osobne dokumente svih putnika. Netko izvana rekao je da vjerojatno traže švercere. Ili dezertere. Netko je šapnuo da traže balije. Netko je glasno rekao: „Abdić, ko je Abdić?"

Kroz prljave prozore mogla se vidjeti mala kućica s natpisom „Štrpci". Žamor je postajao sve glasniji, uzavreo dječjim vriskom i ženskim plačem. Po prezimenima koje su prozivali vojnici na vratima kupea – „Bakija... Kusović... Softić..." – postalo je jasno da traže muslimane. Neki mladić u majici kratkih rukava iskočio je vani i po peronu vikao „Kolji balije, kolji balije!" Kaštelanin Tomo Buzov, umirovljeni oficir JNA, nije više mogao slušati. Ustao je sa sjedišta i podviknuo: "Stanite, ljudi, šta radite, ima li u ovoj zemlji zakona?!"

Što je htio, što je mislio da može, nikad nećemo saznati. Znamo što je mogao. Mogao je šutjeti. Znao je Tomo Buzov da se 1993. i za manje gubila glava. Samo da je šutio, kao ostali u kupeu. Možda bi ga do smrti živog izjedala krivnja nemoćnih, ali bi ga izjedala živog. Nije to, uostalom, odavno bila njegova vojska. Ovoj njegov čin nije ništa značio. Ova je vojska umjesto zvijezde imala kokardu, i samo je kratko rekla „Izađi!". Malo kasnije ženski se vrisak iz vagona stopio s reskim zviždukom i vlak je produžio prema Prijepolju. Vani, pod pijanim okom Lukićevih četnika, na peronu je ostalo dvadeset uplašenih muškaraca – devetnaest muslimana i jedan Hrvat.

Pored neugledne kućice bilo je parkirano nekoliko automobila i jedan kamion. Jedan od naoružanih vojnika podigao je ceradu i muškarci iz vlaka u tišini su se počeli penjati unutra. Za svega nekoliko minuta, mala željeznička stanica Štrpci kraj Priboja bila je prazna. Bila je subota, 27. veljače 1993. godine.

Dvadeset putnika otetih iz vlaka 671 Beograd-Bar nitko nikad više nije vidio. Koviljka Buzov godinama je uzaludno tražila odgovore, čuvajući nadu da joj je muž živ. „Kad se čovjek topi, za pjenu se hvata", rekla je jednom prilikom. Čula je tako da su oteti viđeni u onoj pećini u kojoj se za onoga rata skrivao Draža Mihailović, drugi put da se nalaze u tvornici namještaja u Višegradu, pa da su ih oteli seljaci iz Rudog, pa da se nalaze u Čajniču. Onda joj je jedna žena koja živi u Brodarevu, između Bijelog Polja i Prijepolja, pričala da je bila kod sina na ratištu kraj Višegrada, i da je svojim očima vidjela dvije grupe zatvorenika. Jedni su dobijali jedan obrok dnevno, a drugi dva obroka. Sin joj je objasnio da su „ovi što dobijaju jedan obrok zarobljenici sa fronta, a ovi što dobijaju dva putnici iz voza Beograd-Bar, koji rade, pa ih moraju bolje hraniti."

Koviljka se za pjenu držala pet godina, do ljeta 1998., kada će na Višem sudu u Bijelom Polju, na suđenju za otmicu u Štrpcima, svjedok Duško Petrović na fotografiji Tome Buzova prepoznati jednog od putnika odvedenih one subote kamionom iz Štrbaca u Višegrad, likvidiranih na mostu brane i bačenih u Drinu.

Za otmicu i ubojstvo dvadeset putnika iz vlaka Beograd-Bar osuđen je samo jedan od sudionika, Nebojša Ranisavljević, koji je dobio petnaest godina zatvora. Višegradski gospodar smrti Milan Lukić, vođa četničkog odreda Osvetnici, koji je u suradnji s policijom i vojskom organizirao otmicu, uhapšen je 2005. godine u Argentini i zbog niza strašnih zločina u Višegradu i Podrinju izručen Haagu. Ostali optuženi i danas su u bijegu. Iako je dokazano da je zločin pomno isplaniran i da su, uz vojsku i policiju, u organizaciju bili uključeni čak i ljudi iz Jugoslovenskih železnica, nitko od njih nikad nije niti optužen.

Otmica i masakr muslimana iz vlaka 671 jedna je od najmračnijih priča suvremene srpske povijesti, od onih koje danas spominju samo nezavisni mediji i nevladine organizacije, svake godine obilježavajući te sramne datume, kojih je više od crvenih datuma u pravoslavnom kalendaru. Hrvatska o tom događaju ne zna ništa: 27. februar pripada tuđoj tuzi i tuđem stidu, poput srebreničkih „škorpiona" ili one hladnjače pune mrtvih Albanaca što je isplivala iz Dunava 1999. godine.

Tomislava Buzova pak ne sjeća se nitko. Nema ga u dovama za ubijene muslimane, jer jedini od putnika izvedenih one subote na stanici u Štrpcima nije bio musliman. Bio je Hrvat, Kaštelanin, ubili su ga četnici, ali ne pamte ga ni Hrvatska, ni njegov Kaštel Novi, jer je živio u Beogradu i jer je bio oficir JNA. Ne pamte ga ni Beograd, ni Srbija, iako je bio oficir i išao sinu u njihovu vojsku, ne pamte ga zato što je bio Hrvat, i zato što se suprotstavio srpskom vojniku.

Ne pamte ga ni suputnici iz vlaka 671, jer ih je bilo strah i gledali su u pod. Ne pamti ga nijedan preživjeli, jer nikoga nije spasio. Ne pamti ga ni onaj svezak enciklopedije mrtvih pod slovom N. N., jer imao je ime i prezime, znaju mu se i majka i ubojica. Neće ga pamtiti ni slučajni šetači, jer nema ni groba ni znamena. Neće ga, najzad, pamtiti ni kronike besmislenih smrti, jer takvih je previše, a svaka nekome pripada, i sva su pamćenja zauzeta.

Kaštelanin Tomislav Buzov naprosto ne pripada ničijem.

Broj komentara: 0

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
SBplus.hr, Slavonski Brod : Kronologija oslobađanja brodske vojarne

Domovinski rat

Kronologija oslobađanja brodske vojarne

16.9.2016. | 9:00
Krizni štab odgovorio je vojnicima i oficirima neka časno napuste redove armije koja više nije ni jugoslavenska ni narodna te im dao rok od pola sata za predaju vojarne. Kada je isteklo tih 30 minuta iz smjera Liješća ispaljeno je nekoliko granata kojima je gađan Slavonski Brod i
Krizni štab odgovorio je vojnicima i oficirima neka časno napuste redove armije koja više nije ni jugoslavenska ni narodna te im dao rok od pola sata za predaju vojarne. Kada je isteklo tih 30 minuta iz smjera Liješća ispaljeno je nekoliko granata kojima je gađan Slavonski Brod i
SBplus.hr, Slavonski Brod : Kako je Piplović dijelio 'Špegeljeve kalašnjikove'

Prije 24 godine

Kako je Piplović dijelio 'Špegeljeve kalašnjikove'

17.11.2014. | 23:00
Zbog značaja kojeg 17. studeni ima za bivšu Općinu Slavonski Brod, prenosimo dio sadržaja knjige Frane Piplovića 'Živjeti u Slavonskom Brodu 1990. - 1993.'
Zbog značaja kojeg 17. studeni ima za bivšu Općinu Slavonski Brod, prenosimo dio sadržaja knjige Frane Piplovića 'Živjeti u Slavonskom Brodu 1990. - 1993.'
SBplus.hr, Slavonski Brod : Uništene Klasije

Prije 22 godine

Uništene Klasije

22.9.2014. | 10:13
U dvorani Klasije čija gradnja je započela 1. travnja 1959., a svečano je otvorena 1960. godine, održana su brojna natjecanja u različitim sportovima, od košarke, odbojke, rukometa do boksa... Uništena je u granatiranju 1992. godine.
Prva sportska dvorana u bivšoj Jugoslaviji, Klasije, uništena je u granatiranju prije 22 godine
SBplus.hr, Slavonski Brod : Brođani razbili obruč oko Vukovara

Na današnji dan

Brođani razbili obruč oko Vukovara

19.9.2014. | 23:49
U popodnevnim satima 19. 09. 1991. sa šest tenkova M-84 i pješaštvom Brođani su uspjeli razbiti neprijateljski obruč i konvoj uvesti u Vukovar.
U popodnevnim satima 19. 09. 1991. sa šest tenkova M-84 i pješaštvom Brođani su uspjeli razbiti neprijateljski obruč i konvoj uvesti u Vukovar.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Prva prvoligaška utakmica Marsonije

Na današnji dan 1994.

Prva prvoligaška utakmica Marsonije

14.8.2014. | 0:01
Prije točno 20 godina je nogometni klub Marsonia iz Slavonskog Broda odigrao svoju prvu prvoligašku utakmicu u povijesti Hrvatske. Vatreno krštenje slavonskobrodski klub je imao protiv splitskog Hajduka 14. kolovoza 1994. godine.
Prije točno 20 godina je nogometni klub Marsonia iz Slavonskog Broda odigrao svoju prvu prvoligašku utakmicu u povijesti Hrvatske. Vatreno krštenje slavonskobrodski klub je imao protiv splitskog Hajduka 14. kolovoza 1994. godine.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Znate li tko je zapovijedao u brodskoj 108.br. ZNG

'108. ide dalje'

Znate li tko je zapovijedao u brodskoj 108.br. ZNG

28.6.2014. | 10:50
Povodom 23. godišnjice osnivanja 108. br. ZNG HV prenosimo članak o toj postrojbi objavljen na Wikipedia
Povodom 23. godišnjice osnivanja 108. br. ZNG HV prenosimo članak o toj postrojbi objavljen na Wikipedia

Na današnji dan 1874.

Rođena je Ivana Brlić-Mažuranić

18.4.2013. | 0:01
Izrazito vizualno doživljavanje, neposredno izražavanje, intimna i izravna iskrenost koja podrazumijeva iskonsku ljudsku naivnost u spoznavanju - temelj su na kojem se stvaralaštvo Ivane Brlić-Mažuranić približilo zahtjevnomu senzibilitetu čitatelja - djeteta.
Izrazito vizualno doživljavanje, neposredno izražavanje, intimna i izravna
SBplus.hr, Slavonski Brod : Brod na Savi promijenio ime u Slavonski Brod

Na današnji dan 1934.

Brod na Savi promijenio ime u Slavonski Brod

16.3.2012. | 14:50
Gradsko zastupstvo u Brodu na Savi je 16. ožujka 1934. godine jednoglasno donijelo odluku da se ''službeno ime grada nazove Slavonski Brod i da se ovo ime službenim putem provede u svim kodeksima naše i kodeksima međunarodnog prometa''.
29. 5.1934. je odluku potvrdilo Ministarstvo unutaršnjih poslova Kraljevine
SBplus.hr, Slavonski Brod : Osnovan Državni Arhiv u Slavonskom Brodu

Na današnji dan 1959.

Osnovan Državni Arhiv u Slavonskom Brodu

16.3.2012. | 10:40
Historijski arhiv Slavonski Brod (od 1991. Povijesni arhiv Slavonski Brod, a od 1997. Državni arhiv u Slavonskom Brodu) osnovan je 16. ožujka 1959. Odlukom Narodnog odbora kotara Slavonski Brod.
Tijekom Domovinskoga rata Državni arhiv doživio je teška oštećenja.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Rođen doktor Josip Benčević

Na današnji dan 1890.

Rođen doktor Josip Benčević

22.2.2012. | 0:01
JOSIP BENČEVIĆ je rođen u Brodu na Savi 22. veljače 1890. Osnovnu školu je završio u Brodu, a u Slavonskoj Požegi je pohađao gimnaziju
JOSIP BENČEVIĆ je rođen u Brodu na Savi 22. veljače 1890.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Umro gradski fizik Franjo Kostial

Na današnji dan 1890. g.

Umro gradski fizik Franjo Kostial

24.1.2012. | 9:09
U Češkoj u mjestu Mnichovo Hradište rođen je 1. studenog 1820. godine František (Franjo) Kostial (Kostjal).
U Češkoj u mjestu Mnichovo Hradište rođen je 1. studenog 1820. godine František
SBplus.hr, Slavonski Brod : Srušen most na Savi

Na današnji dan 1992.

Srušen most na Savi

7.10.2011. | 0:04
Bio nalogodavac rušenja mosta međunarodni kriminalac ili lokalni idiot, za građane oba Broda i ljude zdrave pameti, ostati će upamćen kao – that son of a bitch.
Bio nalogodavac rušenja mosta međunarodni kriminalac ili lokalni idiot, za građa
SBplus.hr, Slavonski Brod : Vojska RS osvojila Bosanski Brod

Na današnji dan 1992.

Vojska RS osvojila Bosanski Brod

6.10.2011. | 0:04
Od 30.09. do 05.10.1992.god., pet dana i noći, zbog intenzivnih borbi i gubitaka, te stalne magle i kiše, (i do 22 l/m2) iz borbenog poretka su izlazile jedna po jedna postrojba HVO i HV, zamjene nisu stizale, a 2. i 3. bojna 108. br. HV su svoje snage „razvlačile“, kako bi „zače
Od 30.09. do 05.10.1992.god., pet dana i noći, zbog intenzivnih borbi i gubitaka
SBplus.hr, Slavonski Brod : Jedan dan prije pada Bosanskog Broda

Na današnji dan 1992.

Jedan dan prije pada Bosanskog Broda

5.10.2011. | 0:05
Od 30.09. do 05.10.1992.god., pet dana i noći, zbog intenzivnih borbi i gubitaka, te stalne magle i kiše, (i do 22 l/m2) iz borbenog poretka su izlazile jedna po jedna postrojba HVO i HV, zamjene nisu stizale, a 2. i 3. bojna 108. br. HV su svoje snage „razvlačile“, kako bi „zače
Od 30.09. do 05.10.1992.god., pet dana i noći, zbog intenzivnih borbi i gubitaka
SBplus.hr, Slavonski Brod : Dva dana prije pada Bosanskog Broda

Na današnji dan 1992.

Dva dana prije pada Bosanskog Broda

4.10.2011. | 0:03
Od 30.09. do 05.10.1992.god., pet dana i noći, zbog intenzivnih borbi i gubitaka, te stalne magle i kiše, (i do 22 l/m2) iz borbenog poretka su izlazile jedna po jedna postrojba HVO i HV, zamjene nisu stizale, a 2. i 3. bojna 108. br. HV su svoje snage „razvlačile“, kako bi „zače
Od 30.09. do 05.10.1992.god., pet dana i noći, zbog intenzivnih borbi i gubitaka
SBplus.hr, Slavonski Brod : Tri dana prije pada Bosanskog Broda

Na današnji dan 1992.

Tri dana prije pada Bosanskog Broda

3.10.2011. | 0:05
Od 30.09. do 05.10.1992.god., pet dana i noći, zbog intenzivnih borbi i gubitaka, te stalne magle i kiše, (i do 22 l/m2) iz borbenog poretka su izlazile jedna po jedna postrojba HVO i HV, zamjene nisu stizale, a 2. i 3. bojna 108. br. HV su svoje snage „razvlačile“, kako bi „zače
Od 30.09. do 05.10.1992.god., pet dana i noći, zbog intenzivnih borbi i gubitaka
SBplus.hr, Slavonski Brod : Četiri dana prije pada Bosanskog Broda

Na današnji dan 1992.

Četiri dana prije pada Bosanskog Broda

2.10.2011. | 0:05
Od 30.09. do 05.10.1992.god., pet dana i noći, zbog intenzivnih borbi i gubitaka, te stalne magle i kiše, (i do 22 l/m2) iz borbenog poretka su izlazile jedna po jedna postrojba HVO i HV, zamjene nisu stizale, a 2. i 3. bojna 108. br. HV su svoje snage „razvlačile“, kako bi „zače
Od 30.09. do 05.10.1992.god., pet dana i noći, zbog intenzivnih borbi i gubitaka
SBplus.hr, Slavonski Brod : Pet dana prije pada Bosanskog Broda

Na današnji dan 1992.

Pet dana prije pada Bosanskog Broda

1.10.2011. | 14:30
Od 30.09. do 05.10.1992.god., pet dana i noći, zbog intenzivnih borbi i gubitaka, te stalne magle i kiše, (i do 22 l/m2) iz borbenog poretka su izlazile jedna po jedna postrojba HVO i HV, zamjene nisu stizale, a 2. i 3. bojna 108. br. HV su svoje snage „razvlačile“, kako bi „zače
Od 30.09. do 05.10.1992.god., pet dana i noći, zbog intenzivnih borbi i gubitaka
SBplus.hr, Slavonski Brod : Šest dana prije pada Bosanskog Broda

Na današnji dan 1992.

Šest dana prije pada Bosanskog Broda

30.9.2011. | 0:05
Od 30.09. do 05.10.1992.god., pet dana i noći, zbog intenzivnih borbi i gubitaka, te stalne magle i kiše, (i do 22 l/m2) iz borbenog poretka su izlazile jedna po jedna postrojba HVO i HV, zamjene nisu stizale, a 2. i 3. bojna 108. br. HV su svoje snage „razvlačile“, kako bi „zače
Od 30.09. do 05.10.1992.god., pet dana i noći, zbog intenzivnih borbi i gubitaka

Na današnji dan 1723.

Rođen je franjevac Ivan Velikanović

7.8.2011. | 13:01
Ivan Velikanović rodio se 7. kolovoza 1723. u Brodu na Savi. U Velikoj je 1740. stupio u Franjevački red
Ivan Velikanović rodio se 7. kolovoza 1723. u Brodu na Savi.
SBplus.hr, Slavonski Brod :
SBplus.hr, Slavonski Brod :