Rukovoditelj brodske Tržnice, Petar Jelinić, dostavio nam je priopćenje 'Udruge hrvatskih tržnica' s molbom da ga objavimo. Petru molbu ispunjavamo, a naše posjetitelje informiramo - što, u stvari, žele pijačni trgovci na malo, objavljujući Priopćenje u cijelosti. Predsjednik Udruge, Niko Pervan, potvrdio nam je kako oni žele da "svi koji prodaju robu na klupama - neovisno o tome je li roba njihov proizvod, ili je kupljena za daljnju prodaju - budu izuzeti iz fiskalizacije.
Poštovani,Udruga hrvatskih tržnica od veljače ove godine bez rezultata pokušava dobiti mišljenje odnosno odgovor Ministarstva financija na svoj zahtjev koji je predala u vezi oslobađanja od obveze fiskalizacije prodaje na klupama, štandovima i vitrinama na tržnicama na malo. Zahtjev je predan na inicijativu onih koji vrše prodaju na takvim mjestima i koji će biti prisiljeni otići s tih mjesta ukoliko će morati biti obveznici fiskalizacije. Ova tiskovna konferencija je inicirana zbog najave zakupaca klupa i štandova na tržnicama da će ukoliko se uvede obavezna fiskalizacija organizirati prosvjede na tržnicama i izvršiti blokadu rada tržnica.
Ova tiskovna konferencija je inicirana zbog najave zakupaca klupa i štandova na tržnicama da će, ukoliko se uvede obavezna fiskalizacija, organizirati prosvjede na tržnicama i izvršiti blokadu rada tržnica.
Ovim putem moramo posebno naglasiti da UHT u potpunosti podržava provedbu fiskalizacije i uopće nije sporna njezina primjena u dijelu koji se odnosi na trgovačka društva kao organizatora tržnica te naših komitenata-zakupnika koji prodaju obavljaju u zatvorenim poslovnim prostorima.
Ponavljamo još jednom da se predloženo oslobođenje obveze fiskalizacije odnosi samo na prodaju koja se obavlja na tržnim klupama i štandovima, a koji se nalaze na otvorenim, poluotvorenim, zatvorenim ili natkrivenim prostorima tržnica i sajmova.
Razlozi i obrazloženje zašto tražimo izuzeće:
Prilikom donošenja ovog Zakona nisu u obzir uzete specifičnosti prodaje na tržnicama:
• tisućljetni sustav prodaje na malo „iz ruke u ruku" koji je preživio sve društvene i gospodarske promjene
• ukorijenjeni „brand" svakog grada koji drži do svoje tradicije i prepoznatljivosti
• nekonvencionalan način prodaje suprotan trgovačkim lancima - poznato je „cjenjkanje", odnosno promjena cijena tijekom dana – kao dio posebnosti prodaje na tržnicama
• to je danas često jedina, a svakako najživlja gradska destinacija u središtima gradova - turistički nezaobilazna destinacija
• mjesto gdje mali proizvođači i obrtnici mogu prodati svoje tradicijske proizvode malih serija, koji nisu konkurentni industrijskoj proizvodnji
• osiguravaju smanjenje društvene nejednakosti jer omogućuju širokim slojevima društva dostup domaćoj i svježoj (zdravoj) hrani.
• jačaju lokalnu ekonomiju, socijalno poduzetništvo i potiču ruralni razvoj.
U rad i funkcioniranje tržnica uložena su u proteklih desetak godina značajna sredstva u infrastrukturu kako bi se zadovoljili zakonski propisi koji su svakim danom sve stroži i čine naše proizvode sve manje konkurentnim, a koje rijetko tko ima u Europi, da ne idemo dalje. Na sve to sada smo prisiljeni dodatno ulagati u nešto što će u konačnici biti nemoguće provesti u praksi i što će biti bačeno u vjetar.
Mi u Hrvatskoj volimo naglašavati kako su svi naši zakoni usuglašeni s legislativom EU i kako podržavaju primjere dobre prakse iz EU, a u ovom slučaju ide se visoko iznad primjera dobre prakse i propisa EU i stavlja se naše prodavatelje na tržnicama u neravnopravan položaj u odnosu na one iz okruženja. Predlažemo ponovnu usporedbu naših propisa s pravnom praksom i zakonskim rješenjima ostalih članica EU, jer prema našim saznanjima nigdje prodaja na tržnicama i otvorenim prostorima ne podliježe ovako strogim odredbama u pogledu tehničke opremljenosti, sanitarnih i zdravstvenih uvjeta, asortimana roba te sada i obveze izdavanja računa.
Prilikom rada u vezi sa izdavanjem računa pojaviti će se sljedeći konkretni problemi:
• dobna i obrazovna struktura prodavatelja na tržnicama ;
• dinamika prodaje i izmjena cijene proizvoda tijekom dana - ovisno o ponudi i potražnji;
• rad na otvorenom i često mijenjanje lokacija, teški uvjeti rada (ribarnice i sl.);
• iznos pojedinačne kupnje (više artikala) u prosjeku od 5 do 50 kuna – troškovi računa često veći od prodajnog artikla;
• novi opći troškovi vezani uz zakonske obveze u postupku fiskalizacije povećat će cijenu zakupa klupe, a smanjiti prihode koji imaju karakter socijalnih primanja a ne stjecanja nekakvog bogatstva takvim oblikom prodaje
• nemogućnost utvrđivanja, odnosno razlučivanja vlastitih proizvoda od tuđih – to se tradicionalno preklapa
Zbog svega navedenog ukoliko se uvede obaveza izdavanja fiskalnog računa na klupama, štandovima i vitrinama sigurno će doći do značajnog odlaska tih prodavatelja sa tržnica, a tržnice će imati dodatne troškove zbog osiguravanja tehničkih uvjeta uz istovremeno smanjenje prihoda.
Nitko se od prodaje sa klupe ili štanda nije obogatio
Oni koji će biti prisiljeni ostati prodavati na tržnicama imat će još manje prihode koji su ionako socijalnog i minimalno egzistencijalnog karaktera te će se to i odraziti na njihov standard i potrošački kapacitet. Podsjećamo da svi ti ljudi koji prodaju na tržnicama na malo s klupa ili štandova pune državni proračun kroz pdv koji plaćaju kroz zakup prodajnog mjesta, plaćaju doprinose za socijalno i mirovinsko, te troše za egzistencijalne potrebe članova svojih obitelji.
Nitko se od prodaje sa klupe ili štanda nije obogatio niti je uskratio državi redovna davanja koja proizlaze iz te djelatnosti, a niti su to učinili oni koji od njih kupuju. Jednostavno ne vidimo niti jedan valjani razlog zašto sada ovako represivnom mjerom dovesti u pitanje egzistenciju „malih" ljudi na tržnicama koji su dio tradicije, odnosno dio nečeg o čemu uporno pričamo kao posebnosti našeg podneblja, a posebno kada to ne čine niti države EU ili one u okruženju.
Kako je od podnošenja našeg zahtjeva prošlo gotovo 4 mjeseca, a zakonski rok 01.07. je pred vratima tražimo da se Ministarstvo financija jasno očituje o našem zahtjevu te da navede razloge zašto nije uzelo u obzir sve navedene činjenice koje određuju i uvjetuju prodaju sa klupa na tržnicama na malo. Pozivamo ih da svojom zakonskom mogućnošću izuzimanja dijela prodavatelja od obavezne fiskalizacije isprave nanijetu im nepravdu te ujedno spriječe gospodarsku i socijalnu štetu koja će u protivnom nastati.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -