SLAVONSKI BROD - Mnoge plodne ratarske oranice u zapadnoj Slavoniji ovih dana izgledaju katastrofalno. Obrasli su ih invazivni korovi i djeluju kao da su ih njihovi vlasnici jednostavno napustili. Jedni od najboljih i najuzornijih ratara novogradiškog kraja Josip i Mato Brkanac, koji sjetvi i uzgoju svih kultura na 220 hektara posvećuju posebnu pozornost, razočarani su takvim stanjem. Josip kaže da je to dobrim dijelom i odraz trenutačnog stanja hrvatskog agrara. Smatra da je do ovoga došlo ponajviše zbog izostanka važne agrotehničke mjere prašenja strništa, piše Agroklub.
Zbog izostanka agrotehničke mjere zakorovljeno mnoštvo njiva
- Mi na našim površinama odmah nakon žetve ozimih kultura: uljane repice, ječma i pšenice obavezno prašimo strnište. Time dobrim dijelom fizički uništavamo korove, jednostavno ne dozvoljavamo im da se osjemene. Nažalost, svjedoci smo koliko je sada zakorovljenih njiva i koliko će se kasnije teško suzbiti ti korovi i kemijskim putem" - kaže Josip.
Nemaju novca za gorivo!?
Luka Kurkutović iz Doje Vrbe kaže da na njegovom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu nakon žetve strnih žitarica obavezno podrivaju površine, osobito u uvjetima kada je tlo suho i također pridaju veliku pozornost mehaničkom suzbijanju korova. Smatra da u našoj državi nitko zapravo i ne vodi nikakvu brigu što ćemo i koliko proizvesti pa tako ni kako nam izgledaju oranice. Ionako puno toga uvozimo, proizvodnja većine ratarskih kultura nije profitabilna, kako zbog ćudljivih vremenskih prilika tako i zbog niskih otkupnih cijena i drugih problema koji tište seljaka.
Neki poljoprivrednici koji iz razumljivih razloga ne žele da im spominjemo imena kažu da u uvjetima gubitaka u ratarskoj proizvodnji jednostavno nemaju novca za kupnju goriva za provođenje svih agrotehničkih mjera, pa iz tih razloga maksimalno reduciraju obradu i pripremu zemlje. Ima i onih koji ovakvo stanje na zakorovljenim oranicama pokušavaju pravdati da su im njive ove godine na ugaru!
Oranice postaju banke sjemena korova
Viši stručni suradnik za ratarstvo u novoradiškoj poslovnici Poljoprivredno-savjetodavne službe Mladen Konjević potvrđuje da je stanje na terenu prilično kaotično, da će nam se, ako se nastavi ovakva loša praksa, plodne oranice pretvoriti u banke sjemena ambrozije, divljeg sirka, abutilona, koštana i drugih invazivnih korova.
- Nažalost, ratari iz kojekakvih razloga, a ponajviše zbog kronične besparice, napuštaju praksu prašenja strništa, agrotehničke mjere koju bi trebalo provoditi odmah nakon skidanja žitarica plitkim oranjem ili tanjuranjem površinskog sloja na dubini od 8 do 12 centimtara. U novogradiškom kraju veći proizvođači, koji imaju težu mehanizaciju, obično to rade teškom tanjuračom, manji poljoprivrednici plugovima - kaže Konjević.
Podsjeća da se prašenjem strništa postiže više dobrih učinaka: prekidanjem kapilarnog uzdizanja vlage spriječava se isušivanje tla, mehanički se suzbijaju korovi, isprovocira se nicanje rasutog sjemena korova koji se kasnije uspješnije uništavaju, biološki aktivira tlo zbog pojačanog rada mikroorganizama.
Ugar nisu zakorovljene površine
Jedna od novosti Programa izravnih plaćanja za razdoblje od 2015. do 2020. godine jest da se za potrebe provedbe zelene, kao ekološki značajna površina, smatra i zemljište na ugaru. A to nisu i ne bi trebale biti, zapuštene i zakorovljene površine, već se one moraju koristiti prema Pravilniku o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta:
"Zemljište na ugaru je obradivo zemljište na kojem se ne provodi poljoprivredna proizvodnja, a u slučaju neodržavanja smatra se nepoljoprivrednim zemljištem." Za potrebe ekološki značajnih površina (EZP), zemljište na ugaru treba biti u mirovanju tijekom razdoblja od 15. veljače do 15. kolovoza godine u kojoj se podnosi jedinstveni zahtjev. To podrazumijeva da se u navedenom razdoblju ne provodi sjetva ni sadnja na površini deklariranoj kao ugar. Površina na ugaru ne smije zarasti u šikaru i agresivne korove, a može se održavati košnjom.
Korovi ugušili i usjeve
Savjetnik Konjević kaže da zakorovljene površine koje, nažalost, uzimaju sve više maha nisu u skladu s načelima dobre poljoprivredne prakse.
Napuštanje prašenja strništa već se naveliko osjeti ove godine na
mnogobrojnim usjevima. Primjerice, kaže naš sugovornik, u mnogim
usjevima soje ima više korova nego te uljarice, jednostavno su ugušili usjeve.
Nije mali broj poljoprivrednika koji neće ni žeti soju zbog velike
zakorovljenosti jer im ponegdje nije pomogla ni zaštita herbicidima zbog
mnoštva sjemenskih korova, ili nije pravodobno i kvalitetno provedena.
Poruka stručnjaka, ali i uzornih poljoprivrednika je da se i prašenju
strništa i površinama pod ugarom ubuduće pridaje daleko veća pozornost.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
tikataka11.10.2015. u 18:45
Ne znam za ove Brkance,ali ovaj Kurtović je baš primjer katastrofalnog gospodara svojih i državnih površina,tako da VI poštovani novinaru mogli prvo malo se prosetati do dotičnih zemljišta pa provjeriti stvarno stanje.čudi me samo da niste o stanju zemljišta i... Prikaži svei korova porazgovarali sa "velikim" ratarom iz Bickog sela. Malo truda oko vaših priloga nebi skodilo i da na istočnom djelu županije postoji puno poštenih i vrijednih ratara a ne samo ta dvojica koji su u 90% vaših priloga kako na HTV a sad i na portalima
-