1618
Prikaza
0
Komentara
SLAVONSKI BROD - Svaki deseti građanin u Hrvatskoj, točnije 9,3 posto stanovništva živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, piše Glas Slavonije.
Podatak je iznesen na nedavnom stručnom skupu o energetskom siromaštvu koji je pučka pravobraniteljica Lora Vidović organizirala u povodu Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti.
Ovaj zaseban, indikativan oblik siromaštva prepoznat je u nas, ali i Europi, tek relativno nedavno, u Hrvatskoj još nije usvojena njegova definicija, no ono obuhvaća osobe koje nemaju pristupa modernim oblicima energije, poput električne energije ili plina, ali i one koje si ne mogu priuštiti nužnu količinu energije potrebne za osiguranje prihvatljivih uvjeta stanovanja. Energetski su siromašna i ona kućanstva kojima, nakon što podmire troškove utrošene energije, ne ostaje dovoljno sredstava za zadovoljenje drugih potreba.
- Poseban oblik siromaštva je ono energetsko, no Hrvatska nema sveobuhvatne mjere njegova suzbijanja - nije usvojena definicija, nije određen njegov prag, niti su utvrđeni indikatori za mjerenje i praćenje njegovih razmjera, upozorila je pučka pravobraniteljica. Dodala je kako osobama koje žive u energetskom siromaštvu ne mogu pomoći tek vatrogasne mjere, već one održive, učinkovite i dugoročne. To je nužno i zbog uklanjanja svih posljedica koje siromaštvo može imati na zdravlje, radnu sposobnost, obiteljske i općenito međuljudske odnose, zaključila je.
I u Hrvatskoj mreži protiv siromaštva "locirali” su ovaj oblik siromaštva, naglašavajući kako je ono vrlo često, ili gotovo uvijek, povezano s problemom vrlo niskih prihoda kućanstva čemu u prilog idu i statistički pokazatleji, prema kojima je približno 20 posto stanovništva u riziku od siromaštva. Polovica njih spada i u kategoriju energetskog siromaštva, čijem bi se riješavanju trebalo, slažu se stručnjaci, pristupiti ne samo s aspekta socijalne skrbi, nego i zaštite okoliša i energetike, graditeljstva, demografije i obitelji. U tom smjeru kani se ići i prema EU fondovima. Primjerice, u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja do 2020. predviđeno je 30 milijuna eura za energetsku obnovu kuća, a sredstva će se prvi put dodjeljivati i prema socijalnom kriteriju. Koliko će to u konačnici pomoći stvarno onim ljudima koji spadaju u kategoriju energetski siromašnih, i koji nemaju sredstava da si osiguraju sredstva za podmirenje potrešene energije veliko je pitanje. Jer kakva korist od energetske obnove, kad se novaca za struju, plin, drva,..jednostavno nema. Korisnici imaju u početku dva izbora. Ne koristiti energente ili ih koristiti bez obzira na nedostatak sredstava za plaćanje. No, kad tad, oni koji izaberu drugi put, dođu na onaj prvi jer im se zbog neplaćenih računa energenti isključuju.
Početak zime, kada je ovaj problem posebno izražen, ponovno je aktualizirao pokušaj njegova kvalitetnog riješenja.
- Jedina sustavna mjera namijenjena ugroženim kupcima, ali koja samo djelomice suzbija energetsko siromaštvo, i dalje je pravo na subvenciju troškova električne energije u mjesečnom iznosu do 200 kuna - ističe Lora Vidović, podsjećajući na program izdavanja tzv. vaučera za podmirenje troškova električne energije, a na koje pravo imaju samo korisnici zajamčene minimalne naknade (ZMN) i osobne invalidnine. Sada, kroz program vaučera za struju, status ugroženog kupca imaju samo korisnici ZMN-a i osobne invalidnine. Pravobraniteljica Lora Vidović ističe da definiciju i kriterije za priznavanje tog statusa treba proširiti, a kako bi se pomoć mogla ostvariti i za opsrkbu drugim energentima. "Status ugroženog kupca treba priznati i drugim ranjivim potrošačima koji trenutačno njime nisu obuhvaćeni, a za koje Zakon o energiji taj status predviđa. To se odnosi i na osobe s invaliditetom koje ne primaju osobnu invalidninu i one lošeg zdravstvenog stanja kojima ograničenje ili obustava opskrbe može ugroziti život ili zdravlje”, kaže Vidović.
Problem energetskog siromaštva čini se posebice je izražen u Slavoniji, koja je inače jedna od najsiromašnijih regiija, u kojoj je nezaposlenost prilično velika, u kojoj su plaće daleko ispod hrvatskog prosjeka, u kojoj umirovljenici imaju najniže mirovine. Primjerice, umirovljenici Brodsko-posavske županije, s prosječnom mirovinom od 2047 kuna su među sedam najgorih hrvatskih županija. U takvim okolnostima, koliko god svi svjesni bili da vatrogasne mjere nisu konačno rješenje, trenutno su jedini način pomoći onima kojima je pomoć potrebna. Grad Slavonski Brod svojim socijalno ugroženim građanima pomaže kroz plaćanje energenata, među kojima su i računi za struju, a pomaže im i u nabavci ogrjeva.
Tako je ove godine pravo na pomoć za ogrjev ostvarilo 583 korisnika zajamčene minimalne naknade s područja Grada Slavonskog Broda koji se griju na drva. Sredstva su isplaćena u iznosu 950 kuna po korisniku (nositelju prava), odnosno u ukupnom iznosu od 553.850,00 kuna. Treba napomenuti da se sredstva za tu namjenu sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi isplaćuju iz sredstava proračuna RH , nadležnog ministarstva.
U Crvenom križu Slavonskog Broda ovih dana u tijeku je, pak, akcija pomoći onima kojima su potrebni, uz ostalo, zimska obuća i odjeća u prvom redu jakne, posteljina, deke,... Pozivaju građane koji su u mogućnosti neka se uključe u ovu akciju i svojim sugrađanima u potrebi pomognu kroz donacije, a oni koji žele dodatne informacije mogu dobiti u Gradskom društvu Crvenog križa Slavonski Brod ili na telefon 035 444-554.
Hvale vrijedne akcije. I Grada. I Crvenog križa. I svih onih koji se odluče pomoći. Ali s gorkim okusom u grlu, da u 21 stoljeću, govorimo o energetskom siromaštvu u sklopu kojeg su nam, kako sada stvari stoje, samo vatrogasne mjere na raspolaganju. Ostaje na kraju i pitanje koliko dugo će Hrvatska moći biti toliko socijalno osjetljiva bez razvoja gospodarstva, koje nam je tu gdje je.