/ 48
4656
Prikaza
25
Komentara
BOSANSKI BROD - Prije dva desetljeća Brodovi na Savi bili su u ratu. Doslovno. Danas opet, građanke i građane ova dva grada, Sava više dijeli nego spaja. Uzrok nije isti, ali posljedice bi mogle bit - smrt. Tako barem kažu slavonskobrodska lokalna Uprava te aktivisti nevladinih organizacija i građanskih inicijativa za čist zrak.
Što smo činili 1992., kad je prijetila pogibelj, to smo Borislav Stipić i potpisnik ovih redaka učinili u petak 1. veljače. Otišli smo u izvor problema - brodsku Rafineriju nafte - kako bismo se približili istini o zagađenju zraka u Slavonskom Brodu (Bosanci će o sebi brinuti sami).
Četrdeset i osam sati nakon naše molbe, ljubazno su nas primili ljudi zaduženi za proizvodnju, ekologiju i marketing u Rafineriji: Milorad Ćerić, Dobro Marić i Rade Vidaković. Tijekom razgovora u Upravi i obilaska tog 150 hektara velikog i besprijekorno čistog grada punog zgrada, rezervoara, proizvodnih postrojenja, komunikacija... četiri sata vrlo profesionalno 'bez maski' odgovarali su na naša pitanja.
Dinamičkim planom predviđeno je rekonstrukciju završiti do 5. prosinca 2016. godine. U tom vremenu očekujemo i plinovod 'Južni tok', jer plin namjeravamo koristiti kao energent u procesu prerade nafte, budući da je to jeftinije i ekološki prihvatljivije. Za isti posao Rijeci je trebalo 3,5 godine. Hoće li nama trebati više ili manje, vidjet ćemo. Koliko je meni poznato, rekonstrukcija riječke rafinerije koštala je oko jednu milijardu, a naša će koštati oko sedamsto milijuna eura, kazao je Ćerić.
Što prerađuju i koliko?
Držeći kako je to jedno od najvažnijih pitanja, prvo smo zamolili neka nam kažu - koju vrstu nafte prerađuju i u kojoj količini.
- S 2319 zaposlenih 1990. godine, prerađivali smo 1,8 milijuna tona, lani smo, s 1450 zaposlenih, preradili milijun, a ove godine, s istim brojem zaposlenih, planiramo preraditi 1,2 milijuna tona ruske 'REB' nafte, iste one koju prerađuju rafinerije Rijeka i Sisak. Ono što vas najviše interesira, kazat ću vam na početku razgovora - ta nafta u sebi sadrži 1,3 do 1,5 posto sumpora, dok, na primjer, iračka 'Kirkuk' nafta u sebi sadrži 1,8 do 2,3 posto sumpora. Temeljna razlika između ove dvije vrste nafte jeste da je iračka nafta benzinom i dizelom bogatija od ruske, ali, kao što sam kazao, ima i više sumpora.
Nakon što smo iskazali čuđenje tvrdnjom da ruska nafta ima manje sumpora od iračke, dobili smo tablicu „Opšte karakteristike sirove nafte REB" koju objavljujemo zajedno s onom iz Siska. Osim toga, domaćini su ustvrdili kako proizvode benzin i dizel europske kakvoće.
Tehnološka razina ispod Riječke
Sljedeće što nas je zanimalo jeste - na kojoj razini se nalazi tehnološki postupak prerade nafte u Bosanskom Brodu u odnosu na one koje ima Hrvatska u Rijeci i Sisku?
- Devedesete godine prošlog stoljeća bosanskobrodska Rafinerija imala je najsuvremeniju tehnologiju za preradu nafte u Jugoslaviji: 'Hidrokreking - izomax' s postrojenjem 'Clauss', koje služi za prečišćavanje otpadnih plinova i ujedno proizvodnju elementarnog sumpora u tekućem i čvrstom stanju.
Sukladno Ekološkoj dozvoli za rad, istom vrstom nove tehnologije, proizvodne kapacitete namjeravamo povećati, a automatizaciju procesa podići na višu razinu. Posljedično, prerađivat ćemo tri milijuna tona nafte, a iz otpadnih plinova 100 posto izdvajati sumpor. Trenutno izdvajamo od 95 do 96 posto dok, recimo Rijeka, nakon modernizacije, iz otpadnih plinova sumpor izdvaja 100 posto.
Imamo bazni projekt za novi 'Hidrokreking - izomax' kojeg je izradila američka kompanija UOP. Dinamičkim planom predviđeno je rekonstrukciju završiti do 5. prosinca 2016. godine. U tom vremenu očekujemo i plinovod 'Južni tok', jer plin namjeravamo koristiti kao energent u procesu prerade nafte, budući da je to jeftinije i ekološki prihvatljivije. Za isti posao Rijeci je trebalo 3,5 godine. Hoće li nama trebati više ili manje, vidjet ćemo. Koliko je meni poznato, rekonstrukcija riječke rafinerije koštala je oko jednu milijardu, a naša će koštati oko sedamsto milijuna eura, kazao je Ćerić.
I u Bosanskom Brodu - 'Mjerna postaja' samo što nije
Ono s čim se, već četiri godine, intenzivno i neuspješno bave brodska gradska i županijska Uprava te ekološke udruge - druga mjerna postaja - problem je i u brodskoj Rafineriji - nemaju je, a kad će ju nabaviti, bilo je iduće pitanje.
- Kao kod vas u Slavonskom Brodu i naša je mjerna stanica u fazi nabave. Natječaj je okončan i uskoro će bit izabran dobavljač, rekao je čovjek zadužen za zaštitu na radu i ekologiju, Dobro Marić.
Primarni uzrok povremenog ekstremnog zagađenja zraka jesu planirani i neplanirani 'incidenti'. Naime, vrijeme od pokretanja proizvodnje do uspostave 'radnog režima' kreće se od 48 do 72 sata. U tom intervalu, iz otpadnih plinova sumpor se izdvaja od 0 posto na početku do 96 posto na kraju 'uhodavanja'. To se događa tijekom redovitog godišnjeg remonta te za vrijeme procesnih 'incidenata' kojih je lani bilo šest. Dakle, lani je Rafinerija, zbog remonta i stajanja zbog kvarova, četrdesetak dana emitirala povećane količine sumpora, što se osjetilo u oba Broda i okolici. Ali, takav proces je predviđena norma, koja vrijedi svugdje u svijetu, kazao je Ćerić.
Nema viška sumpora kojeg bi ispuštali u zrak
Budući da nas je jedan ekspert i suradnik SBplusa malo educirao prije odlaska u Rafineriju, pokušali smo postaviti pitanje s ključem, ali bez rezultata. Naime, pitali smo - Za koliko sumpora, tekućeg i u granulama, imate tržište?
Nasmiješivši se prije odgovora, Ćerić nam je kazao: - Svih šest do sedam tisuća tona sumpora, kao nusproizvoda, plasiramo na tržište, najviše u Cinkarnu Celje. Ne ispuštamo namjerno u zrak niti kile sumpora "jer ga nemamo gdje plasirati". Dapače, sve što možemo proizvest - plasiramo na tržište. Nije to uzrok povremenog povećanog zagađenja zraka u oba Broda, a koje bi uzrokovala rafinerija.
A što jeste uzrok? pitali smo. Da nije možda uzrok činjenica da godišnje 'spržite' sedamdesetak tisuća tona mazuta sumnjive kakvoće - za vlastite potrebe - u procesu prerade nafte. Odnosno činjenica da, u procesu prerade ne koristite plin kao energent.
- Nije to uzrok našem problemu u toj mjeri da bismo ga trebali tako dramatično izdvojiti, niti je naš energent, kako vi kažete, sumnjive kakvoće. Primarni uzrok povremeno ekstremnog zagađenja zraka jesu planirani i neplanirani 'incidenti'. Naime, vrijeme od pokretanja proizvodnje do uspostave 'radnog režima' kreće se od 48 do 72 sata. U tom intervalu, iz otpadnih plinova sumpor se izdvaja od 0 posto na početku do 96 posto na kraju 'uhodavanja'. To se događa tijekom redovitog godišnjeg remonta te za vrijeme procesnih 'incidenata' kojih je lani bilo šest. Dakle, lani je Rafinerija, zbog remonta i stajanja zbog kvarova, tijekom četrdesetak dana, emitirala povećane količine sumpora, što se osjetilo u oba Broda i okolici. Ali, takav proces je predviđena norma, koja vrijedi svugdje u svijetu, kazao je Ćerić.
Gudronska jama kao ekološka bomba
Gudronska jama, jedan je od velikih ekoloških problema, a nalazi se u krugu rafinerije i puna je raznog opasnog otpada industrije prerade nafte. Jesu li novi vlasnici, s Rafinerijom, kupili i ekološki otpad, ili ne? pitamo gospodina Vidakovića, koji nam se čini bližim 'gazdama' od Ćerića i Marića.
- Jama nije kupljena, ali, vlasnik Rafinerije, zajedno sa 'širom društvenom zajednicom', radit će na sanaciji tog prostora. Prema procjeni projektanata, sanacija jame koštat će oko 15 milijuna eura. Dio otpada bit će prerađen u procesu prerade nafte, a dio će bit spaljen u Njemačkoj. Inače, dodaje Marić, od osamdesetih godina u jamu se ne odlaže otpad jer, u postojećem tehnološkom procesu, nema otpada kakvih je bilo tijekom prerade na staroj tehnologiji.
Radimo na alternativnim transportnim mogućnostima - na izgradnji produktovoda dnom korita Save i povećanju plovnosti Save, njezinim izmuljenjem. Terminal u Ruščici trebao bi graditi JANAF, produktovod bi trebala graditi Optima, a Rafinerija sastaviti produktovod s terminalom i rafinerijom.
Transport nafte i njenih derivata
U onoj mjeri u kojoj je lokacija važna za trgovinu robom široke potrošnje, u toj mjeri je važan transport za trgovinu naftom i njenim derivatima. Zbog toga pitamo - koliki su kapaciteti cestovnog transporta gotovih proizvoda? Limitiraju li oni količinu proizvodnje?
- Dakako da limitirju. Oko 1,8 milijuna tona proizvoda možemo transportirati cestama. Zbog toga i radimo na alternativnim transportnim mogućnostima - na izgradnji produktovoda dnom korita Save i povećanju plovnosti Save, njezinim izmuljenjem.
Navodno, terminal u Ruščici trebao bi graditi JANAF, produktovod bi trebala graditi Optima, a Rafinerija sastaviti produktovod s terminalom i rafinerijom.
Trenutno JANAF-ov cjevovod za transport sirove nafte koristimo sedam do deset dana mjesečno, zaključio je Ćerić.
Nakon razgovora vođenog u Upravi Rafinerije, gospodin Marić provezao nas je pored svih postrojenja, pokazao nam mozak i srce ovog giganta - Kontrolnu salu za upravljanje procesima i potpuno nov Labaratorij u kojem radi 130 kemijskih stručnjaka koje vodi temperamentna Ruskinja Ljudvila Halatijec te dopustio snimati sve što smo poželjeli.
strukla1985@ ne znači da je netko na očit način nekoga htio kupiti. Odmah bi se moglo postaviti pitanje, a zašto, što treba prikrvati itd... Preslušao sam taj dio snimka i ne izgleda mi to tako. Urednik je, kada je razgovor... Prikaži sve već bio dobrano odmakao, reagirao na nešto što bi MOŽDA MOGLO LIČITI na neizravno nuđenje pomoći udrugama, medijima i sl. i rekao što je rekao i što sam naveo.
imali ko stručno napisati šta nije tačno u ovom tekstu, oni su objasnili koju sirovu naftu koriste a vi napišite da li je to tačno ili nije. treba se riješiti kompleksa viška vrijednosti i gledati realno na sve nije uspijeh... Prikaži sve da se svađamo svi protiv svih ako imamo stručne argumente iznesite. Samo ponavljamo mijerenja zraka i bla.bla. Čuuj priča ovaj Stipić o snimku urednika kako odbija prodati se pusti to, imasli ti snimak kako oni nude da ga kupe, Imali ljudi koji umiju raditi a ne samo ratovati.
Brođani ne mogu čekati ni do 2015., a još manje do 2017. godine(!!!) koja je sa strane Rafinerije i ministarstva RS definirana kao novi rok završetka rekonstrukcije Rafinerije! Vidi članak: http://www.sbperiskop.net/glavna-vijest/zavrsetak-rekonstrukcije-rafinerije-do-2017
ja sam samo čitateljica sa svojim mišljenjem ;) i ne tražim dokaze, samo komentiram napisano.
Večeras sam razgovarao s nekoliko što novinara. što urednika što vlasnika brodskih medija. Složili smo se oko toga da Rafinerija može bez problema sponzorirati sve brodske medije redovitim mjesečnim iznosima. Imam snimljeni dokaz kako Glavni urednik SBPlusa, govori predstavnicima rafinerije... Prikaži sve "Vi nas ne možete kupiti!" Ma kako vam to zvučalo...