MINISTAR rada i mirovinskog sustava Marko Pavić prošlog je tjedna najavio kampanju protiv rada na crno, a u rad na crno, pomalo iznenađujuće, svrstao je i isplatu minimalne plaće, piše Index.
"Ideja nam je u sljedeća dva tjedna osvijestiti građane i poslodavce o svim negativnim aspektima rada na crno. Tim sredstvima se ojačala radna inspekcija, a s kampanjom završava projekt u kojem Hrvatska sudjeluje zajedno s partnerima iz Njemačke i Slovačke", rekao je prošlog tjedna Pavić.
Pavić je, kako prenosi Hina, i dodatno pojasnio što je za njega rad na crno - da se radnik uopće ne prijavi, da se prijavi na pola radnog vremena, a radi puno radno vrijeme, da se radnik prijavi na puno radno vrijeme, ali na minimalnu plaću te nezakonito zapošljavanje stranaca i neisplata dodatnog rada.
Iako nije sasvim jasno zašto bi minimalna plaća bila rad na crno jer je regulirana zakonom, a primaju je uglavnom radnici u nekonkurentnim sektorima poput tekstilne industrije, Pavićeva izjava još je apsurdnija kada uzmemo u obzir da je vlada krajem prošle godine praktički uvela poticaje za isplatu minimalne plaće - odnosno srezala je doprinose na minimalnu plaću za 50 posto.
Vlada je krajem prošle godine donijela Zakon o minimalnoj plaći u kojem je definirano da prekovremeni rad, rad nedjeljom i slični dodaci nisu obuhvaćeni iznosom minimalca, odnosno da ih je potrebno dodatno platiti, a u sklopu istog zakona donesene su i "kompenzacijske mjere" za poslodavce, odnosno za 50 posto smanjena je osnovica za obračun doprinosa, što je rasterećenje od oko 220 milijuna kuna.
Minimalna plaća za ovu godinu iznosi 3.439,80 kuna bruto, a prema podacima vlade prošle godine minimalac je primalo oko 76 tisuća radnika.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
PBasic23.01.2018. u 10:05
Od radnika na minimalcu, njih 76.000, najmanje pola su direktori malih doo koji ne žele biti pljačkani od strane države, jer im se uzme pola zarađenog, pa se prijavljuju na minimalac a ostatak uzimaju kroz putne naloge, troškove života na... Prikaži sve firmu ("najam" svog stana, mobitel, auto koji sami voze, gorivo, grijanje...). Možda pola su radnici u nekonkurentnim industrijama koji stvarno ne mogu dobiti više jer je mala profitna marža...
-