Stranka rigidne desnice A-HSP organizirala je nedavno marš u centru Zagreba, a onda i postrojavanje na glavnom zagrebačkom trgu. Pratila ih je limena glazba, ali i policija. Svi sudionici marša bili su odjeveni u crno. Pritom su istaknuli više zastava: američku, hrvatsku (ali s prvim bijelim poljem), dok je treća bila zastava neonacističke Nacionalne partije Njemačke (NPD), podsjeća Glas Slavonije.
Prvi put od samostalnosti Republike Hrvatske ni jedna stranka hrvatske desnice nije uspjela ući u Hrvatski sabor. Ni jedna stranka/koalicija desnice niti u jednoj izbornoj jedinici nije dobila više od dva posto glasova.
Mnogi su analitirači tog bizarnog prosvjeda primijetili kako je nadasve čudno što takva okupljanja i poruke policija kvalificira kao remećenje javnog reda i mira, jer pozivanje na nacizam u svakom je slučaju za kazneni progon. Hrvatska Vlada je najoštrije osudila taj incident te je iz Banskih dvora poručeno kako je cilj organizatora i sudionika spomenutih akcija sračunat i usmjeren na poticanje straha i netolerancije u društvu te je u suprotnosti s Vladinim ciljevima.
I to bi kao trebala biti hrvatska desnica, koje u Hrvatskoj, u pravom smislu riječi, već dugo nema, a nema ni lidera desnice, jer to su sve, kako ih se naziva, "lakrdijaši". A što je danas desnica u Hrvatskoj? Koje to zamisli ima? Za što se zalaže? Povratak u 1990.? Građanski rat? Današnja hrvatska desnica šuti o ekonomiji, a više je u prošlosti i zato se ne može nazivati desnicom, opći je stav o tom ne baš nebitnom pitanju.
Europa i Hrvatska
Dr. Tomislav Sunić, glavni intelektualni autoritet Nove desnice u Hrvatskoj, o promjenama u hrvatskom društvu, kao i desničarskoj problematici kaže: "Kad je riječ o mogućim temeljnijim promjenama hrvatskog društva, odnosno pokretanju neke konzervativne revolucije, nema zasad intelektualnih pretpostavki ni pokretača za takvu revoluciju u Hrvatskoj. I hrvatski pravaši, koje bismo možda mogli teoretski uzeti kao neke stjegonoše za neke zamišljene konzervativne revolucije u Hrvatskoj, pokazali su da čine iz sebe i iz pravaških ideja vrstu dnevnopolitičke lakrdije”, zaključio je Sunić.
Prošle je godine na televizijskom kanalu Arte prikazan dokumentarac "Rechts, zwo, drei - driftet Europa ab?" (Desno, dva, tri - kreće li se Europa udesno?) koji senzacionalistički govori o jačanju desnice u Europi na primjeru Njemačke, Francuske, Poljske, ali, eto ti đavla, i Hrvatske. Međutim, kad sve što je viđeno i čuto u spomenutom dokumentarcu promotrimo hladne glave i s više razuma, a manje paranoje i žutila, teško je ne zaključiti da se umnogome radi o pretjerivanju, poopćavanju, izvlačenju pojedinačnih incidenata i na temelju njih stvaranja ishitrenih zaključaka da je Hrvatska netolerantna, maltene fašistička zemlja, što ni u kojem slučaju nije niti će ikada biti.
Kad se radi o
hrvatskoj političkoj desnici, logičnim se nameće pitanje gdje je tu HDZ?
Kako sada stvari stoje, jednostavan je zaključak: HDZ s premijerom Andrejom Plenkovićem postao je uljuđena stranka desnog centra, premda
ima i onih koji su mišljenja da tzv. konzervativna revolucija i u HDZ-u
ima svoje pristaše koji desni centar ipak vide više desno.
Inače, hrvatska desnica na prošlim je izborima doživjela ne samo još jedan debakl, već svoj, čini se, konačni potop. Prvi put od samostalnosti Republike Hrvatske ni jedna stranka hrvatske desnice nije uspjela ući u Hrvatski sabor. Ni jedna stranka/koalicija desnice niti u jednoj izbornoj jedinici nije dobila više od dva posto glasova. Čak ni zbroj glasova svih stranaka i koalicija desnice ni u jednoj izbornoj jedinici ne prelazi tri posto.
Desnica u prošlosti
Razlozi potopa hrvatske desnice u cijelosti se poklapaju, kaže Frano Čirko, bivši predsjednik mladeži, s razlozima njegova odlaska iz HČSP-a početkom srpnja prošle godine koje je sažeo u tekstu "Frano Čirko: Napuštam Hrvatsku čistu stranku prava”. Ukratko: kadrovska potkapacitiranost, programska i idejna besadržajnost, razjedinjenost, stara lica, folklorizam, zarobljenost prošlošću.
"Stari, ofucani i javnosti totalno antipatični likovi poput Pere Ćorića, Ante Đapića, Ante Kovačevića, Luke Podruga, Dražena Keleminca i ostalih samom svojom pojavom odvlačili su birače od svojih političkih opcija. Uz to, zbog svoje političke zaostalosti i bezidejnosti, dotične vođe hrvatske desnice biračima nisu uspjeli ponuditi ništa avangardnog, pametnog i politički privlačnog. Zapravo nisu ponudili ništa. Jedino se mogao čuti pokoji dosadni i nedovoljno artikulirani krik o lustraciji i zabrani crvene zvijezde petokrake”, kaže Čirko i odgovara na pitanje - ima li desnica šanse u Hrvatskoj?
'Desnica u Hrvatskoj itekako ima prolaznost, puno veću
nego ljevica, no druga je stvar što nema svoje kvalitetne i sposobne
predstavnike.'
"Netko neupućen bi nakon rezultata izbora mogao reći da u Hrvatskoj desnica nikako ne prolazi. No, realnost je potpuno drukčija. Desnica u Hrvatskoj itekako ima prolaznost, puno veću nego ljevica, no druga je stvar što nema svoje kvalitetne i sposobne predstavnike. Nadalje, istraživanje Instutita 'Ivo Pilar' o političkom opredjeljenju Hrvatske iz 2015. godine jasno pokazuje da među Hrvatima ima veliki broj onih koji se otvoreno opredjeljuju kao 'čvrsta desnica'. Ako u tu 'čvrstu desnicu' ubrajamo one koji su na političkoj skali od 0 (izrazito lijevo) do 10 (izrazito desno) sebe pozicionirali s brojevima 8, 9 i 10, onda zaključujemo da čak 18,7 posto ljudi sebe svrstava u 'čvrstu desnicu'. Dakle, prostor za ozbiljnu i, štoviše, čvrstu desnicu u Hrvatskoj itekako postoji. No, za kapitalizaciju tog političkog prostora potrebna je ozbiljna des na politička opcija s kvalitetnim i politički potkovanim predstavnicima koji svojom po javom neće birače desnice usmjeravati na HDZ ili pak na neke nove opcije, koje doduše nikako ne pripadaju desnici”, navodi Čirko te zaključuje: "Osobno poznajem i previše kvalitetnih mladih ljudi izrazito desnog političkog opredjeljenja, koji su sposobni i spremni uzdići hrvatsku desnicu na realne grane hrvatske politike, baš kao i u većini zemalja Europe.”
Dodajmo još na kraju, uz desnu se opciju povezuje pojam konzervativno. Desničarima je nacionalna država ključna politička kategorija, kao i druge izvedene političke kategorije u obrazovanju, kulturi i slično, uključujući i izrazito pozitivan odnos prema Crkvi. Desnica je i prilično stroga, netko će reći rigidna u pitanjima spolnosti, pobačaja, obitelji, vjerovanja itd. Inzistira na jednakom odnosu prema "oba totalitarizma” iz prošlosti, ali se mora i treba riješiti blagonaklonog stava jednog svoga radikalnijeg dijela prema prošlosti (NDH), jer to nije pravi put prema novoj, uljuđenoj desnici, modernog europskog pedigrea. U protivnom, slično kao u vrijeme kontroverzne HTV-ove emisije "Latinica” Denisa Latina, bar što se tiče medija, slušat ćemo svašta i gledati svakoga tko ima ili nema ikakve veze s političkom desnicom u Hrvatskoj. A može li Hrvatska dobiti svoju Marine LePen - to ne zna ni Svevišnji, a vjerojatno ni Ruža Tomašić.
Neven Sesardić: Angažiranje viših vrijednosti
Profesor
filozofije Neven Sesardić, u svojoj knjizi "Iz desne perspektive”,
raspravlja o tome što desnica danas predstavlja u Hrvatskoj. "Dokazano
je da postoji kriva predodžba o desnici, među ljudima koji su
ljevičari”, rekao je Serdarić i dodao kako lijeva ideologija prevladava u
medijima u svijetu. "Svi imaju krive predodžbe. Ljevičari krivo vide
desničare, a desničari ljevičare”, kazao je Sesardić i dodao kako je
američko istraživanje pokazalo da ljevičari imaju najviše pogrešne
predodžbe o drugoj strani. Sesardić je objasnio da u nekom smislu
desnicu opisuje osjećaj pripadanja nekoj grupi. "Među ljevičarima je
teško pronaći neku lojalnost prema grupi. Ljevičari inzistiraju na
pravednosti i osjećaju prema slabijima”, rekao je Sesardić dok na
desnici postoji lojalnost prema vlastitoj grupi. "Desnica je
kompleksnija jer angažira više vrijednosti nego ljevica”, kaže Sesardić i
dodaje da se to pokazalo i u prijelomnim trenucima naše povijesti.
Profesor filozofije Neven Sesardić, u svojoj knjizi "Iz desne perspektive”, raspravlja o tome što desnica danas predstavlja u Hrvatskoj. "Dokazano je da postoji kriva predodžba o desnici, među ljudima koji su ljevičari”, rekao je Serdarić i dodao kako lijeva ideologija prevladava u medijima u svijetu. "Svi imaju krive predodžbe. Ljevičari krivo vide desničare, a desničari ljevičare”, kazao je Sesardić i dodao kako je američko istraživanje pokazalo da ljevičari imaju najviše pogrešne predodžbe o drugoj strani. Sesardić je objasnio da u nekom smislu desnicu opisuje osjećaj pripadanja nekoj grupi. "Među ljevičarima je teško pronaći neku lojalnost prema grupi. Ljevičari inzistiraju na pravednosti i osjećaju prema slabijima”, rekao je Sesardić dok na desnici postoji lojalnost prema vlastitoj grupi. "Desnica je kompleksnija jer angažira više vrijednosti nego ljevica”, kaže Sesardić i dodaje da se to pokazalo i u prijelomnim trenucima naše povijesti.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -