ČOVJEK misli da iz tame svoje sobe, s nekog anonimnog profila, može napisati što hoće i uvrijediti koga god hoće. Pa ako se netko "usudi” misliti drukčije nego on, obvezno u komentarima slijedi bujica nebuloza, govora mržnje, pa i poticanja na nasilje. Stupanje na snagu novog, strogog njemačkog Zakona o nadzoru mreža, čiji je cilj obračunati se s govorom mržnje na društvenim mrežama, potaknuo je pitanja na koji se način i druge europske zemlje mogu obračunati s tim problemom, piše Glas Slavonije.
"Bebić upozorava kako regulativa za sobom povlači i širu debatu o razlikovanju između slobode govora i slobodnog izražavanja mišljenja."
Da cijeli posao neće biti jednostavan sugerira izjava Igora Peternela, potpredsjednika Hrvatskog helsinškog odbora, koji upozorava kako je opasno u ovom stupnju demokracije ići s restrikcijama. "Govor mržnje treba izbjegavati edukacijom u svim porama društva”, smatra Peternel.
Njemački se zakon koncentrirao na društvene mreže, a također je već predmet rasprava. Naime, tvrtke koje unutar 24 sata od prijave nepoćudni sadržaj ne uklone mogu dobiti kazne i do 50 milijuna eura za svaki poseban slučaj. No, očito je i prostor različitih portala, tj. medija izložen nepoštednom govoru mržnje. Doc. dr. sc. Domagoj Bebić s Fakulteta političkih znanosti ističe kako je pitanje regulacije komunikacije na internetu već neko vrijeme jedna od istaknutijih debata u komunikacijskim i medijskim krugovima te se i na nacionalnom, ali i u EU kontekstu, radi na postavljanju i utvrđivanju regulativa i zakonskih odrednica. I to kako bi se, u prvom redu, smanjio govor mržnje, klevete i ostale povrede treće strane. On upozorava kako ova regulativa za sobom povlači i širu debatu o razlikovanju između slobode govora i slobodnog izražavanja mišljenja. Podsjeća da je i Mark Zuckerberg, osnivač Facebooka, istaknuo problem netolerancije i govora mržnje na društvenim mrežama, on je postao prevelik, čega smo sve više svjedoci u internetski posredovanoj komunikaciji.
- Mislim da se sada otvaraju pitanja, ne valjanosti ove regulative, već upravo tijela koje će donositi i odlučivati o spornosti određenih sadržaja i načinu njihove evaluacije "štetnog” ili "hejterskog” sadržaja. - smatra Bebić.
Osječki stručnjak za ljudske resurse Željko Požega podsjeća kako se ljudi danas u cijelom svijetu sve više informiraju preko portala i društvenih mreža. "Dakle, zakonodavac mora u potpuno isti status staviti tiskane medije i digitalne"ističe Požega.
Prema njegovim riječima, novi zakon morat će se na dva različita načina obračunavati s onima koji lažu i obmanjuju preko weba. Na jedan način kada to rade fizičke osobe, a na drugi način kada to rade pravne osobe, dodaje. On ističe kako kod pravnih osoba, primjerice portala, osim visokih kazni za neuklanjanje spornih sadržaja u najkraćem roku, zakon svakako mora predvidjeti i visoke novčane kazne za lažne vijesti i klevete ako oštećena osoba podnese zahtjev za naknadu štete. Članak u cijelosti možete pročitati OVDJE.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
rakija19.01.2018. u 19:59
Upravo na ovom portalu su mi upucene veoma gnjusne uvrede i psovke na jednom od komentiranih clanaka i mislim da se tamo jos nalazi taj tekst unatoc tome sto je to kao zabranjeno..tako barem stoji na upozorenju prije komentiranja! Pokusat... Prikaži sve cu ih pronaci da vidimo hoce li netko od nadleznih reagirati! Situacija je veoma slicna kad vam smeta parkirani auto a nadlezni ne reagiraju!
-