Jedna od parafraza, inače, neslavne, zlokobne i možda neprimjerene rečenice, ma koliko grubijanska bila, glasi - čim čujem za udruge civilnog društva, provjerim novčanik. Razlog je uglavnom pragmatične naravi, jer mnoge udruge (čast iznimkama) žive godinama na grbači poreznih obveznika, odnosno na budžetu države, a da od njih osim hinjenog zauzimanja za ravnopravnost, demokraciju i humanost, uglavnom nikakve ili vrlo male koristi za zajednicu., piše Glas Slavonije.
Uvid javnosti u djelovanje civilnih, građanskih udruga u RH poprilično je maglovit, ponajprije u načine kako se i otkuda financiraju.
Doista, što god tko o udrugama civilnog društva mislio, mnogo je argumenata za tvrdnju da su za svoj loš imidž u javnosti mnoge, od "mali milijun” udruga u Hrvatskoj, same krive. Jer, mahom neprofitne, te organizacije, stalno se pozivajući na demokraciju i svoja prava, uživaju izdašnu financijsku potporu iz državnog budžeta i čim im netko pokuša to spočitnuti ili, nedaj bože, smanjiti sredstva, odmah se dignu na noge umjesto da traže i nalaze druge, i te kako moguće, izvore financiranja svojih djelatnosti.
Udruge civilnog društva gotovo da su nedodirljive u svom statusu i drže kako je njihovo pravo na državni novac nekakva Ustavom zajamčena, prirodno urođena beneficija, o kojoj nema rasprave. Naravno, širi pojam udruga obuhvaća i mnoge koje s ovom temom nemaju veze, a to su prije svega udruge humanitarne naravi (Caritas, primjerice), kao i udruge proistekle iz Domovinskog rata, braniteljske udruge i dr., čiji je status jasno zakonski reguliran, transparentan i opravdava svrhu svoga postojanja i djelovanja u zajednici, odnosno demokratskom društvu kao takvom, premda se i oko tog znaju povesti rasprave.
Uvid javnosti u djelovanje civilnih, građanskih udruga u RH poprilično je maglovit, ponajprije u načine kako se i otkuda financiraju. Registriranih je gotovo 50 tisuća, a broj im se svakim danom još i povećava. Koaliraju i posluju i međusobno kao i s tijelima i institucijama države. One, poslovno najrazvijenije, imaju i međunarodne partnere i financijere. Primjerice, udruge okupljene u tzv. Kući ljudskih prava u Zagrebu imaju milijunske proračune i desetke zaposlenika. Zastupljene su svojim predstavnicima u nizu tijela i institucija u RH, a također i u tijelima i odborima EU-a u tzv. hrvatskoj kvoti. Kolika je poslovna sposobnost mnogih udruga, kakav je njihov značaj i prinos hrvatskome društvu, kako ih se vrednuje i nadzire, često su postavljana pitanja.
Pitanja su također i u kojoj mjeri provedeni odobreni projekti i programi (svih i pojedinih) udruga pridonose općem dobru i uzdizanju kvalitete života građanstva? Kako stoji stvar s javnim i nacionalnim dobrom? Tko sve i na koji način valorizira obavljen posao projekata udruga i kako vrednuje doprinos ostvarenih rezultata u razvoju društvenog poduzetništva i društvenog kapitala? Jesu li odobrena financijska sredstva doista upravljena na prioritetna društvena pitanja i općekorisne potrebe ili se neke djelatnosti (određenih udruga i organizacija) privilegiraju, a neke zapostavljaju? Ukratko - kako je raspodijeljena društvena moć u tom javnom prostoru djelovanja koji nazivamo civilnim društvom?
Preciznih
ili konkretnih odgovora gotovo da i nema, pa i tu dolazi do kratkog
spoja i brojnih nesuglasica na svim mogućim relacijama. Jer, navedimo
samo jedan primjer. Kako se doznalo, u 2012. godini prihodi udruga u RH
bili su više od četiri i pol milijarde kuna. Iste je godine npr.
proračun MORH-a bio 4,2 milijarde kuna. Jesu li takve proračunske stavke
prirodne i konstruktivne, također je jedno od pitanja, kao i
transparentnost - riječ izgovarana stalno i od svih. Država bi
konačno sve to morala jasno i precizno definirati i zakonski regulirati.
Najavljena izrada Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja
za razvoj civilnoga društva od 2017. do 2021. godine ulijeva nadu, piše u tekstu koji u cjelosti možete pročitati OVDJE.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
mazalo22.01.2017. u 19:07
Ovo samo kod nas ima, osnuj udrugu ( pa makar se ona bavila ispitivanjem debljine leda na Grenlandu ) sa tri člana i crpi novac iz općinskog budžeta, ma dao bi ja njima kujac, tražite si sponzore i uzimajte članarinu... Prikaži sveu od svojih sljedbenika pa da vidim koliko će vas tada biti u Hrvatskoj . Nabrojati na prste jedne ruke.
-