SA zadovoljstvom su mnogi dužnici s kreditima u švicarskim francima proteklih dana komentirali najave iz Milanovićeve vlade kako će umnogome olakšati njihove porođajne muke oko otplate tih kredita, piše Glas Slavonije.
Teško je oteti se dojmu kako je Istra proteklih 20-ak godina bila pretjerano favorizirana, dok su Slavonija i Baranja bile u drugom planu.
Naravno, to ne rješava probleme onih koji se pate s kreditima u eurima, niti je pravedno, a posebice ništa ne znači onima koji su u posljednjih godinu dana već otplatili posljednje rate pomahnitalog švicarca, primjerice za svoje automobile, i debelo preplatili ono što su kupili. Sve u svemu, bar neka dobra vijest iz Vlade, premda je dijelom nepravedna i zakašnjela spram takvih ljudi, koji su još jednom ispali građani drugoga reda. No, kako su brojniji oni kojima će to bitno olakšati daljnju otplatu stambenih kredita i olakšati život, to zasigurno ide u red vijesti koje nekoliko mjeseci prije izbora obično pomažu političkom rejtingu onoga tko ih je donio. Odluka o franku njihova je hitna mjera socijalnog karaktera, ali bi politički bilo daleko poštenije i prije svega hrabrije da je donesena i ranije.Međutim, to nije ni prva, a zasigurno ni posljednja takva vijest koju je Kukuriku koalicija ostavila za posljednju godinu mandata. I realno je procijeniti da se to na njihovu rejtingu i te kako osjetilo, pa su u nekim anketama (u nedavnoj koju je radila Mediana) čak i preuzeli vodstvo, iako ih posljednji IPSOS puls opet spušta na zemlju i sugerira još malo veću pojedinačnu prednost HDZ-u. Ankete naravno nisu bezgrješne, u većini se manje ili više može osjetiti i tko ih je naručio, ali poznavatelji prilika oko tih agencija trendove u cjelini ipak mogu prepoznati. A oni su posljednjih mjeseci brinuli HDZ i partnere. Vidjet ćemo je li ovo znak da se nešto mijenja, no u toj se anketi rezanje kredita u francima još nije osjetilo, pa je to teško ustvrditi.
No, vratimo se vladajućima, koji su svoju koaliciju 90 posto izdefinirali, ostavljajući otvorena vrata i za nikako ne nezainteresirani IDS. I oni važu i cjenkaju se pokušavajući za potporu tešku tri saborska zastupnika izboriti što više zauzvrat. Dosad im je to uspijevalo, ali se teško oteti dojmu kako je zbog toga Istra proteklih 20-ak godina bila pretjerano favorizirana, dok u Slavoniji i Baranji ni jedna središnja vlast nije sposobna završiti čak ni autocestu kroz nizinu.
Uz franak, u posljednji su trenutak (zasad) spriječili katastrofu koja bi nam se dogodila da je Slovenija svojim mućkanjem s arbitražnim sucima pokušala ne posve prihvatljivim metodama oduzeti nemali dio hrvatskog mora. Sada i to izgleda kao državnički potez, no vidjet ćemo kako će doista završiti.
Od drugih mjera treba spomenuti i da milijuni kuna idu preko udruga za socijalno ugrožene obitelji (ministrica Opačić puna je samohvale!), siromašnima se sufinancira dio potrošene električne energije, oprašta dug socijalno najugroženijima, smanjen je osobni odbitak i time mnogima povećana plaća itd. Osim tih socijalnih, događa se i niz drugih stvari, od uređivanja studentskih domova do energetske obnove kuća i stanova do subvencija za kućanske aparate u određenim energetskim razredima. Sve za pohvalu, ali zašto samo u godini pred izbore? I zašto bismo onda vjerovali da već sljedeća 2016. godina neće opet biti obilježena stezanjem remena, suzama i znojem, ma koja nam vlast to priuštila, suprotno onome što će obećavati u kampanji...
Prema riječima političkog analitičara Ivana Rimca, profesora s Pravnog fakulteta u Zagrebu, načelno se tu radi o normalnom ritmu koji je prisutan u svim zemljama koje počivaju na izbornoj demokraciji. Naime, pojašnjava, početne godine mandata se obično uzimaju za teže poteze i one koji bi mogli izazvati pad popularnosti onih koji su na vlasti, dok se u završnim godinama čine potezi koji neće narušavati popularnost ili koji će ju implicitino dizati.
- Takav je model prisutan gotovo u svim demokratskim izbornim sustavima, jer pad rejtinga u izbornoj godini nije poželjan nikome tko obnaša vlast. Naravno, koliko je taj model onda efikasan teško je do kraja razotkriti, u prvom redu zbog niza dvojbenih elemenata koji se pojavljuju u njegovoj upotrebi - ističe Rimac.
Vladine mjere su za pohvalu, no nema garancije da već sljedeća 2016. neće opet biti obilježena stezanjem remena, suzama i znojem.
Ova vlast u tome smislu nikako nije izuzetak jer su se tako ponašale sve SDP-ove i HDZ-ove vlasti. Ni jedna od njih nije se upustila u sustavne refrome, nego na ovakve alibi-poteze u posljednjoj godini mandata. A pokraj njih su već polako zaboravljeni ostajali kriminal u tranziciji i pretvorbi, divlji kapitalizam na hrvatski način te pogrešan pristup fleksibilizaciji tržišta rada.Rimac kaže da, ako se ovakvi potezi, koji su manje-više populističkog karaktera, provode u izbornoj godini, onda naravno postoje pozitivni efekti udobrovoljenja glasača, međutim, oni su znatno umanjeni s dva velika upitnika. Jedan je dojam da Vlada na tom planu nije radila ništa prethodnih godina, što je, kaže, prisutno u bilo kojem sustavu i ne vrijedi samo za ovu hrvatsku vladu. A kao drugi problem ističe što u izbornoj godini postoji povećana nazočnost oporbe u medijima, pa se onda svaki takav potez problematizira i interpretira u kontekstu pokušaja da se glasači njime pridobiju.
-
Stoga su i efekti takvih poteza manji. A ono što se dogodi poslije
izbora jest da se u sklopu predizbornih obećanja najčešće provedu samo
oni simbolički potezi koji minimalno koštaju i ne zahtijevaju nikakvo
restrukturiranje ili ulaganje. Najčešće su to samo simbolički,
kozmetički ili bolje reći nastupni elementi, a oni suštinski se ne
povlače, odnosno opet izostaju reforme. Cilj ovakvih poteza je stvoriti
izvjesni sentiment u kojemu bi se očekivalo da postojeća vlada nastavi s
takvim reformama i na osnovi toga dobije još jedan mandat, što je vrlo
često u nerazmjeru i s predizbornim obećanjima, kao i ukupnom strukturom
kampanje u kojoj svi politički protivnici upravo napadaju takve mjere,
tražeći im zamjerke, lošu strukturu tih poteza ili jednostavno nuzefekte
koji umanjuju njihovu vrijednost - zaključuje Ivan Rimac za Glas Slavonije.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -