Poglavlje 26 - OBRAZOVANJE I KULTURA
Svaka država članica Europske unije zadržava punu nadležnost i suverenitet u oblikovanju svoje obrazovne politike uz očuvanje nacionalnog identiteta, kulturne i jezične raznolikosti te povijesne specifičnosti svake nacionalne države. Iako Europska unija ne namjerava razviti zajedničku obrazovnu politiku, ona brojnim raspoloživim mehanizmima kroz Otvorenu metodu koordinacije potiče suradnju zemalja članica na području obrazovanja te na taj način pridonosi razvoju kvalitetnog konkurentnog obrazovanja kroz promicanje načela cjeloživotnog učenja i mobilnosti.
Najveći program Europske unije na području obrazovanja jest Program za cjeloživotno učenje koji potiče mobilnost i međuinstitucionalnu suradnju s proračunom od 6,97 milijardi eura za razdoblje 2007–2013. godine. Odlučna da postane svjetski centar znanja, Europska unija pokrenula je i zajedničku strategiju Europa 2020, koja kao jedan od ciljeva na području obrazovanja predviđa smanjenje broja učenika koji prerano napuštaju srednju i osnovnu školu s 15 na 10 posto te povećanje postotka osoba s diplomom sa sadašnjih 33 posto na 40 posto. Iako je i politika o mladima u djelokrugu država članica, Europska unija je 2009. godine usvojila strategiju o politici za mlade u periodu 2010–2018. U razdoblju 2007–2013. primjenjuje se program "Mladi na djelu" namijenjen mladima i organizacijama aktivnim u radu s mladima. U provedbi kulturne politike Europska unija poštuje nacionalnu i regionalnu raznolikost kultura država članica, uz promicanjezajedničkoga kulturnog naslijeđa.
Promjene za Hrvatsku - Program cjeloživotnog učenja U siječnju 2011. Hrvatskoj su se otvorile sve mogućnosti iz Unijina krovnog Programa za cjeloživotno učenje, koji se sastoji od sljedećih programa: Comenius – namijenjen razmjeni i suradnji u predškolskom i školskom obrazovanju; Erasmus – namijenjen razmjeni i suradnji u visokom školstvu; Leonardo da Vinci – namijenjen promicanju strukovnog obrazovanja; i Grundtvig – namijenjen razmjeni i suradnji u području obrazovanja odraslih osoba. Primjerice, cijeli razred osnovne škole posjećuje partnersku školu u državi članici Europske unije i putem projekta iz područja zaštite okoliša uči strani jezik (Comenius); strukovna škola u suradnji s obrtničkom komorom i poduzećem iz različitih država članica Unije sudjeluje u razvoju e learning projekta za mala i srednja poduzeća (Leonardo da Vinci); studenti provode jedan semestar u inozemstvu (Erasmus); organizira se radionica pučkog učilišta za odrasle sudionike iz različitih zemalja Unije (Gruntvig).
Kvalifikacije Sve kvalifikacije izdane u Europskoj uniji do 2012. opisivat će se jednom od razina nacionalnog kvalifikacijskog okvira koji će biti povezan s Europskim kvalifikacijskim okvirom kao pomoć poslodavcima i obrazovnim ustanovama u prepoznavanju kvalifikacija stečenih na svim razinama obrazovanja. Hrvatska s ostalim zemljama članicama Unije punopravno sudjeluje u procesu povezivanja nacionalnih kvalifikacijskih okvira te će svoje Izvješće o povezivanju Hrvatskog kvalifikacijskog okvira s Europskim kvalifikacijskim okvirom predati Europskoj komisiji u rujnu 2011. godine i tako postati jedna od prvih europskih zemalja koje su provele proces povezivanja (uz Veliku Britaniju, Irsku, Maltu i Francusku).
Studiranje Kada Hrvatska postane članicom Europske unije, njezini će državljani moći studirati na europskim sveučilištima pod istim uvjetima kao i državljani države članice u kojoj se nalazi sveučilište, to jest bit će oslobođeni plaćanja školarine ili će plaćati školarine jednake onima koje vrijede za državljane zemlje u kojoj se nalazi ta visokoobrazovna ustanova. Kroz mrežu Eurydice s informacijama o sustavima obrazovanja u 27 europskih država te portal Ploteus sa svim relevantnim informacijama o studiranju u Europskoj uniji hrvatski će građani također imati koristi od pronalaženja visokoškolske obrazovne institucije u Europskoj uniji koja odgovara baš njihovim potrebama.
Program "Mladi na djelu" Razmjene mladih, inicijative mladih ili dugoročno volontiranje u inozemstvu preko Europske volonterske službe samo su neki primjeri aktivnosti koje se mogu provesti kroz program Mladi na djelu. Hrvatska u programu Mladi na djelu punopravno sudjeluje od siječnja 2011. godine, u kojoj je hrvatskim organizacijama namijenjeno 1,26 milijuna eura.
Program "Kultura" Okvirni Program Kultura 2007–2013, čiji je Hrvatska punopravni član od lipnja 2007. godine, namijenjen je promicanju zajedničkog europskog kulturnog prostora poticanjem prekogranične mobilnosti kulturnih djelatnika, kulturno-umjetničkih djela te međukulturnog dijaloga. Radi se o interdisciplinarnim projektima koji uključuju predstave, izložbe, radionice, edukaciju stručnjaka, studijske boravke umjetnika, izdavanje publikacija i slično. Iz programa se financiraju europski kulturni festivali, prijevodi književnih djela te aktivnosti velikih kulturnih organizacija aktivnih na europskoj razini.