Kako bismo bili informiraniji o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji i posljedicama koje isto donosi, donosimo u nastavcima pregled rezultata pristupnih pregovora po poglavljima, a koje smo preuzeli sa web stranice Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Bez komentara i intervencije.
Poglavlje 15 - ENERGETIKA
Ciljevi Europske unije na području energetike obuhvaćaju sigurnu opskrbu energijom za sve njezine građane. Jedna od glavnih smjernica je i konkurentnost jedinstvenog energetskog tržišta te stvaranje gospodarstva s niskom emisijom stakleničkih plinova. Integralni pristup Unije klimatskoj i energetskoj politici iskazan je kroz popularnu formulu 20–20–20, to jest ostvarivanje sljedećih ciljeva do 2020. godine:
• 20% nižu emisiju stakleničkih plinova u odnosu na polaznu 1990. godinu;
• 20% više obnovljivih izvora energije u krajnjoj potrošnji;
• 20% uštede u odnosu na potrošnju kakva bi bila bez mjera energetske učinkovitosti.
Ovisno o razvijenosti gospodarstva, prirodnim mogućnostima i unutarnjim resursima, svakoj su državi članici Unije dodijeljeni individualni ciljevi koji će dovesti do ostvarenja ovih zajedničkih. Bez aktivne energetske politike i korištenja domaćih izvora, ovisnost Europske unije o uvozu do 2020. porasla bi na 70%. Primjenom novih tehnologija doći će do značajnog smanjenja uvoza i korištenja domaćih resursa, osobito u pogledu na obnovljive izvore energije. Europska unija danas ima najrazvijeniju proizvodnju opreme za obnovljive izvore energije – od one za korištenje hidropotencijala, do opreme za korištenje sunčeve energije, energije vjetra, energije iz biomase, geotermalne energije, energije plina iz deponija, ili pak postrojenja za preradu otpadnih voda, energije plime i oseke. Nuklearna energetika pokriva 15% ukupne potrošnje energije u Europskoj uniji, a iz nuklearnih elektrana se trenutačno proizvodi 1/3 električne energije na europskom tržištu. Ovaj sektor stvara neznatnu emisiju CO2, cjenovno je stabilan i pridonosi sigurnosti opskrbe, no države članice odlučuju o njegovom korištenju u svojim nacionalnim energetskim strukturama.
Energetskim smjernicama obuhvaćeno je i upravljanje konvencionalnim energentima poput nafte, prirodnog plina i ugljena. Kao i drugdje u svijetu, i u Europskoj uniji još uvijek najintenzivnije se koriste fosilna goriva porijeklom s područja izvan Europske unije. Pritom, uz problem globalnog smanjenja zaliha, ovisnosti o uvozu i variranje cijena, tu je i visoka emisija stakleničkih plinova i utjecaj na globalne klimatske promjene. Kako bi se izbjegle nestašice, za sve države članice obvezno je čuvanje strateških rezervi nafte i naftnih derivata te daljnja izgradnja infrastrukture, skladišta plina i osobito LNG-terminala.
Promjene za Hrvatsku Postizanje energetske usklađenosti s europskim ciljevima nije puko "odrađivanje" zadataka povezanih s pregovorima, već će se ono pozitivno odraziti na sadašnje i buduće naraštaje hrvatskih građana. Povećanje energetske učinkovitosti, pouzdan i održiv energetski sektor utemeljen na iskorištavanju svih energetskih mogućnosti za zadovoljavanje vlastitih potreba u skladu s načelima okolišne, gospodarske i društvene odgovornosti – sve ove europske smjernice i u našem su nacionalnom interesu. Geografski položaj Hrvatske njezina je znatna prednost u kontekstu održivog energetskog razvoja. Dobro smo povezani sa susjednim elektroenergetskim sustavima i s plinskim sustavom, što znatno podiže sigurnost opskrbe. Potencijalno smo i tranzitna zemlja za naftu, ukapljeni prirodni plin i električnu energiju. Imamo i sve prednosti pomorske zemlje, kao i dobre lokacije za izgradnju energetskih objekata (podzemna skladišta plina, akumulacijske hidroelektrane, vjetroelektrane i drugi obnovljivi izvori energije, terminali za naftu i ukapljeni plin, termoelektrane na uvozni kameni ugljen).
Korištenje europskih fondova Da bi ostvarila energetske ciljeve u skladu s europskom politikom 20–20–20, Hrvatska treba uložiti znatna financijska sredstva. Stoga su joj za projekte obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti dostupna sredstva iz programa Unije "Inteligentna energija u Europi", koji je dio Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije. Gradska toplana na biomasu u Pokupskom samo je jedan primjer uspješnog projekta sufinanciranog iz europskih fondova. Kada Hrvatska bude članica Europske unije, za projekte iz područja održive energetike moći će koristiti sredstva iz strukturnih i drugih fondova Unije.
Sigurnija opskrba energijom Glavni izazov za građane na području energetike mogao bi biti potencijalni porast cijena energije zbog liberalizacije hrvatskog tržišta električne energije i plina. No otvaranjem tržišta ostvaren je preduvjet za ukidanje monopola u opskrbi energentima i za sudjelovanje stranih ponuđača energije na hrvatskom tržištu – što će, dugoročno gledano, za industriju značiti pad cijena, a za građane sigurnu, neprekinutu, dostupnu i dostatnu opskrbu energijom. Briga o siromašnima te kupcima slabije platežne moći jedno je od važnih pitanja u Europskoj uniji pa će usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s europskim dugoročno značiti i bolju zaštitu hrvatskih potrošača, kao i mogućnost stvaranja sustava socijalne pomoći radi osiguranja minimalne energije potrebne za život domaćinstava.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -