Kako bismo bili informiraniji o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji i posljedicama koje isto donosi, donosimo u nastavcima pregled rezultata pristupnih pregovora po poglavljima, a koje smo preuzeli sa web stranice Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Bez komentara i intervencije.
Poglavlje 22 - REGIONALNA POLITIKA I KOORDINACIJA STRUKTURNIH INSTRUMENATA
Kohezijska politika jedna je od najstarijih i financijski najizdašnijih politika Europske unije. Svrha joj je ublažavanje razlika u stupnju gospodarskog i društvenog razvoja unutar Unije te poticanje konkurentnosti država članica kao i Unije u cjelini pomoću raspodjele financijskih sredstava iz zajedničkog proračuna. Više od trećine ukupnog proračuna Europske unije (35,7% = 347,41 milijardi eura) u razdoblju 2007–2013. namijenjeno je provedbi Kohezijske politike. Fondovi iz kojih se financira Kohezijska politika Unije su Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond. Prva dva nazivaju se strukturnim fondovima. Europska komisija raspoređuje fondove prema sljedećim ciljevima:
1) konvergencija – smanjivanje razlika u razvijenosti regija (81,54% sredstava);
2) poticanje regionalne konkurentnosti i zapošljavanja (15,95% sredstava);
3) europska teritorijalna suradnja – prekogranična i transregionalna suradnja (2,52% sredstava).
Promjene za Hrvatsku Kroz pregovore u ovom poglavlju Hrvatska se pripremala za ravnopravno sudjelovanje u Kohezijskoj politici Unije s ostalim državama članicama. Kao kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, Hrvatska je na raspolaganju imala pretpristupne programe Europske unije koji su prvenstveno namijenjeni jačanju institucionalnih kapaciteta radi bržeg integriranja u sustav Europske unije te uspješnog korištenja strukturnih instrumenata u budućnosti, kada država postane članica.
Korištenje strukturnih fondova Važno je naglasiti da će financijska sredstva dostupna kroz pretpristupne programe – CARDS (262 milijuna eura), Phare (146 milijuna eura), ISPA (59 milijuna eura), SAPARD (25 milijuna eura) i IPA (748,4 milijuna eura) – uvelike biti nadmašena financijskim sredstvima što će Hrvatskoj, kao državi članici, biti dostupna iz strukturnih instrumenata. Stoga je bilo važno kroz pregovore s Europskom unijom stvoriti preduvjete za kvalitetno sudjelovanje u Kohezijskoj politici. Izradom strateških dokumenata, pripremljenim projektima, osiguravanjem odgovarajućih administrativnih kapaciteta, postizanjem dobrih rezultata u provedbi pretpristupnih programa te utvrđivanjem statističkih regija prema Eurostatu za Hrvatsku, postavljena je dobra osnova za kvalitetno korištenje fondova Unije.
Projekti Već su u provedbi projekti financirani iz pretpristupnih programa Europske unije, od kojih će izravne koristi imati hrvatski građani na području vodoopskrbe, gospodarenja otpadom i prometa. Oni će pridonijeti poboljšanju kvalitete vode, izgradnji centara za gospodarenje otpadom u skladu sa najvišim standardima zaštite okoliša te boljoj i bržoj prometnoj povezanosti. Provedbom projekata u Karlovcu, Slavonskom Brodu, Drnišu i Kninu uspostavlja se moderan sustav vodoopskrbe koji obuhvaća izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i modernizaciju kanalizacijskog sustava.
Provedbom projekata u Karlovcu, Slavonskom Brodu, Drnišu i Kninu uspostavlja se moderan sustav vodoopskrbe koji obuhvaća izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i modernizaciju kanalizacijskog sustava.
Projektima u Šibensko-kninskoj županiji (Bikarac), Istarskoj županiji (Kaštijun) i Primorsko-goranskoj županiji (Marišćina) izgradit će se prvi županijski centri za gospodarenje otpadom. Na području prometa naglasak je na poboljšanju željezničkog sustava i sustava unutarnje plovidbe u Hrvatskoj. Pri završetku je projekt obnove i rekonstrukcije pruge Vinkovci–Tovarnik, dok je na zagrebačkom Glavnom kolodvoru u tijeku provedba projekta u okviru kojeg će se ugraditi novi suvremeni uređaj za signalno- sigurnosni sustav, koji će povećati sigurnost i brzinu prometovanja.
Nakon što Hrvatska postane članica Europske unije, strateška područja ulaganja bit će ona koja su važna za razvoj hrvatskog gospodarstva i poticanje zapošljavanja, a sukladna su politikama Europske unije. Među njima svakako će biti područja prometa, zaštite okoliša, energetike, obrazovanja, istraživanja i tehnološkog razvoja, socijalne uključenosti te potpora razvoju poduzetništva. Ta područja otvaraju mogućnosti velikom broju potencijalnih korisnika, hrvatskih građana, tvrtki i institucija da sufinanciraju svoje ideje pretočene u kvalitetno pripremljene projekte.
Ostvaren pregovarački zahtjev Hrvatske Povoljniji uvjet za provedbu projekata. Hrvatskoj je odobren zahtjev prema kojem se na projekte koji će se provoditi uz sufinanciranje sredstvima Kohezijske politike Europske unije do 31. prosinca 2013. neće primjenjivati važeće pravilo "n+2", nego pravilo "n+3", koje se primjenjuje i na projekte sufinancirane sredstvima iz predpristupnog programa IPA. Pravilo "n+3" znači da Europska komisija automatski povlači neiskorištena financijska sredstva, odnosno sredstva za koja nije primila zahtjev za plaćanjem do kraja treće godine nakon godine utvrđivanja godišnjeg proračunskog izdvajanja. Prihvaćanjem ovog pregovaračkog zahtjeva, Hrvatskoj je omogućeno da godinu dana duže koristi dodijeljena sredstva za provedbu projekata sufinanciranih sredstvima iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda u okviru trenutačne Financijske perspektive Unije (2007–2013), što izravnim korisnicima projekta pruža dodatno vrijeme za kvalitetno ostvarivanje ciljeva projekta i korištenje cjelokupnog iznosa namijenjenog iz europskog proračuna.