Kako bismo bili informiraniji o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji i posljedicama koje isto donosi, donosimo u nastavcima pregled rezultata pristupnih pregovora po poglavljima, a koje smo preuzeli sa web stranice Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Bez komentara i intervencije.
Poglavlje 31 – VANJSKA, SIGURNOSNA I OBRAMBENA POLITIKA
Kroz pregovore o poglavlju 31. Europska unija preispituje sposobnost države kandidatkinje da se učinkovito i odgovorno uključi u provedbu zajedničke vanjske, sigurnosne i obrambene politike. Riječ je o politici novijeg datuma koja je svoj zakonodavni i institucionalni ustroj dobila nakon što je postalo očigledno da Europska unija nema učinkovitih mehanizama za suočavanje s krizama, čak niti u svojem neposrednom susjedstvu. Ustroj je uveden
Ugovorom iz Maastrichta (1993), a posebno je osnažen Lisabonskim ugovorom iz 2009. koji kroz tzv. Sveobuhvatni pristup pokušava uskladiti razne politike komplementarne vanjskoj i obrambenoj politici i staviti ih u nadležnost visoke predstavnice za zajedničku vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku te na taj način ojačati ulogu Unije na globalnoj sceni.
Pregovarajući u ovom poglavlju preuzeli smo obvezu usklađivanja naše vanjske politike sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Unije.
Lisabonski ugovor omogućio je i osnivanje zajedničke diplomatske službe Europske unije (European External Action Service – EEAS – Europska služba za vanjsko djelovanje) koja svojim djelovanjem podupire aktivnosti visoke predstavnice. Budući da je Hrvatska već članica svih važnih međunarodnih organizacija i potpisnica međunarodnih konvencija, ugovora i drugih dokumenata koji ju čine vjerodostojnom članicom međunarodne zajednice, ovo poglavlje nije zahtijevalo bitne zakonske ili druge prilagodbe.
Promjene za Hrvatsku Pregovarajući u ovom poglavlju preuzeli smo obvezu usklađivanja naše vanjske politike sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Unije što, s obzirom na visoku razinu podudarnosti u stajalištima prema međunarodnim pitanjima, nije zahtijevalo posebnu prilagodbu. Istodobno, kada postanemo država članica, naši će diplomati dobiti priliku da sudjeluju u novoosnovanoj Europskoj službi za vanjsko djelovanje, a kroz razmjenu informacija i suradnju s drugim državama članicama, dobit ćemo pristup područjima koja zasad – s obzirom na ograničenu veličinu naše diplomatsko- konzularne mreže – slabije pokrivamo.
Civilne i vojne misije Od nas se očekuje i sudjelovanje u civilnim i vojnim misijama koje Europska unija pokreće radi smirivanja kriznih žarišta. U ovom trenutku naši policijski i pravosudni službenici sudjeluju u misiji poticanja vladavine prava na Kosovu (EULEX), policijski službenici obučavaju snage sigurnosti u Afganistanu (EUPOL), a nekoliko je časnika uključeno u vojno-pomorsku misiju Unije NAVFOR Atalanta radi suzbijanja piratstva uz somalijsku obalu. Sudjelovanje u svim misijama je na dobrovoljnoj bazi i Hrvatska autonomno odlučuje o svakoj takvoj mogućnosti.
Trgovina oružjem Što se tiče strategije i provedbe suzbijanja ilegalne trgovine i posjedovanja malog i lakog oružja, u Hrvatskoj se još uvijek nalazi određena količina ilegalnog i neregistriranog oružja i streljiva u posjedu građana, ali se, sukladno europskim zahtjevima u ovom poglavlju, kroz akcijski plan radi na smanjivanju količine takvog oružja i na taj način pridonosi osobnoj sigurnosti svih hrvatskih građana.
Rasterećenje vojnog proračuna S obzirom na to da se sve države članice Unije suočavaju s ozbiljnim restrikcijama u vojnim proračunima, strategija Europske unije je da se što više potiče suradnja, dijeljenje i izgradnja komplementarnih vojnih kapaciteta među članicama. Stupanjem u članstvo, takva se mogućnost otvara i Hrvatskoj, čime bi se ulaganja u vojni proračun dodatno racionalizirala, a kvaliteta implementacije hrvatske obrambene politike podigla na višu razinu. Osim plaćanja troškova sekundiranog osoblja u misijama, ovo poglavlje nema financijskih implikacija, čime se ne opterećuje državni proračun.
Ilegalno oružje Mnogim hrvatskim građanima dobro je poznata kampanja "Manje oružja, manje tragedija" koja se u suradnji s brojnim ministarstvima, nevladinim organizacijama i medijima odvijala tijekom nekoliko godina da bi se smanjila količina malog i lakog oružja u nezakonitom posjedu. Provodeći takve praktične mjere koje proizlaze iz pregovora s Europskom unijom na konkretan je način poboljšana sigurnost svih hrvatskih građana i podignuta kvaliteta života.