PREMA neslužbenim informacijama, samo bi Njemačka, Austrija i Velika Britanija mogle zadržati zabranu zapošljavanja za hrvatske radnike nakon 1. srpnja 2015. godine, piše Večernji list. Kad smo ušli u EU, dvogodišnje ograničenje rada bez radnih dozvola uveli su Grčka, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Cipar, Austrija, Velika Britanija, Slovenija, Belgija, Španjolska, Luksemburg, Italija i Malta, a ministar rada Mirando Mrsić nada se kako će većina zemalja ukinuti tu zabranu, no konačna odluka bit će poznata tek u lipnju.
Trećina u građevini
Zadrže li Njemačka, Austrija i Velika Britanije radne dozvole, ta će odluka trajati još tri godine, uz mogućnost produljenja na još dvije godine. No i sada hrvatski radnici probijaju te barijere, posebno u Njemačkoj koja ima niz deficitarnih zanimanja pa dopušta rad stranaca.
Lani je 23.435 hrvatskih državljana dobilo dozvolu za rad u nekoj od njemačkih pokrajini, a samo 7023 radnika iz Hrvatske dobila su pravo na neograničen pristup njemačkom tržištu rada.
Nijemci su široke ruke i prema visokoobrazovanim kadrovima prirodnih i tehničkih struka. Prema podacima njemačke Savezne agencije za zapošljavanje (Bundesagentur für Arbeit), lani je 23.435 hrvatskih državljana dobilo dozvolu za rad u nekoj od njemačkih pokrajina.
Samo 7023 radnika iz Hrvatske dobila su pravo na neograničen pristup tamošnjem tržištu rada, dok je 16.412 radnih dozvola izdano na određeno vrijeme, za sezonske ili poslove vremenski određenog karaktera. Mahom su to poslovi u građevini i poljoprivredi. Točno 5184 zahtjeva iz Hrvatske su odbijena.
Većina radnih dozvola – 28 posto – izdana je za poslove u građevinarstvu, oko pet posto u turizmu, hotelima i restoranima, a 3,9 posto u zdravstvenom sektoru. U podacima se ne navodi stručna sprema hrvatskih državljana, ali Savezna agencija dodaje kako je u djelatnosti zdravstvenih usluga izdano 526 dozvola za rad.
Među radnicima koji su dobili radne dozvole nalazi se i 1538 vozača. Najviše dozvola izdao je ured u Bayernu, oko sedam tisuća te u Hessenu, oko četiri i pol tisuće.
Lani ih 3500 otišlo s burze
Hrvatima od ulaska u EU radne dozvole nisu potrebne za zaposlenje u Portugalu, Poljskoj, Švedskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj, Irskoj, Slovačkoj, Češkoj, Danskoj, Finskoj, Estoniji, Litvi i Latviji, ali još nema službenih podataka koliko ih se zaposlilo u tim zemljama. Neslužbeno se čuje kako puno mladih odlazi u Irsku i skandinavske zemlje, a lani se tri i pol tisuće nezaposlenih odjavilo s hrvatske burze rada jer su našli posao u inozemstvu.
Osim u Njemačkoj, hrvatski državljani teško dobivaju radne dozvole u
drugim državama. Ministar Mrsić kazao je nedavno da je iz razgovora s
europskim ministrima rada doznao kako je Luksemburg izdao samo sedam
radnih dozvola Hrvatima, a Nizozemska 350.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
tata88821.03.2015. u 19:14
Što se mene tiče uopće nije bio problem dobiti neograničenu radnu dozvolu. Ako imaš sve što ti je potrbno od papira,ako si organiziran i napraviš i pošalješ sve što traže nije nikakav problem. Naravno ako odeš van kao muha bez... Prikaži sveez glave,bez da znaš gdje ideš i šta trebaš sve naravno da će te odbiti.
-