Kako bismo bili informiraniji o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji i posljedicama koje isto donosi, donosimo u nastavcima pregled rezultata pristupnih pregovora po poglavljima, a koje smo preuzeli sa web stranice Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Bez komentara i intervencije.
Poglavlje 20 - PODUZETNIŠTVO I INDUSTRIJSKA POLITIKA
Prema smjernicama strategije Europa 2020 za rast i zapošljavanje, kojima je svrha jačanje Europske unije na unutarnjoj i međunarodnoj razini, europski su prioriteti resorno učinkovitija proizvodnja i jačanje konkurentnosti, kao i poticanje znanja i inovacija. Poduzetništvo i industrijska politika Unije usmjereni su na postizanje konkurentnog gospodarstva u uvjetima globalizacije, demografskih promjena i potrebe za održivim razvojem.
Stoga je svrha europskih pravnih propisa u ovom poglavlju stvaranje uvjeta za razvoj konkurentnosti industrije i poboljšanje institucionalnog okvira za razvoj poduzetništva. Konkurentna prednost gospodarstva temelji se osobito na razvoju poduzetništva, dok je, prema smjernicama europske politike, sveobuhvatan pristup razvoju malog i srednjeg poduzetništva pretpostavka za jačanje konkurentne sposobnosti.
Promjene za Hrvatsku Instrumenti za provedbu politike poduzetništva i industrijske politike u Hrvatskoj odnose se na financijske potpore, uključujući i posebne programe za pristup izvorima financiranja, potpore jačanju konkurentnosti, potpore inovacijama i uvođenje informacijskog društva.
Malo i srednje poduzetništvo Malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj čini 99,5% svih gospodarskih subjekata, a taj udio jednak je onome u većini država članica Europske unije. Prioritetna područja poticanja razvoja malog gospodarstva u Hrvatskoj čine konkurentnost i inovacije, poduzetništvo mladih, početnika i osoba s invaliditetom, poduzetništvo žena, povoljno financiranje i obrazovanje za poduzetništvo. Tim je područjima namijenjen poseban podsustav poticaja u okviru europskih sredstava. Institucionalna potpora malom i srednjem poduzetništvu u Hrvatskoj ostvaruje se kroz 32 poduzetnička inkubatora, 6 tehnoloških parkova, 52 poduzetnička centra i 22 razvojne agencije.
Hitro.hrZahvaljujući servisima Hitro.hr, e‑Tvrtka i e-Obrt ubrzan je i pojednostavljen postupak osnivanja gospodarskih subjekata. Hitro.hr servis za ubrzanu komunikaciju poduzetnika i građana s tijelima državne uprave u petoj godišnjici postojanja posluje kroz 61 ured u podružnicama FINA-e. Kroz Hitro. hr osnovano je više od 43 tisuća tvrtki i više od 5 tisuća obrta, a osnovanih tvrtki i obrta stranih ulagača je više od 3 tisuće.
E-servisiProvedbom Europske povelje za malo gospodarstvo uklonjene su i druge administrativne prepreke putem uspostave servisa e-Porezna, e-Zdravstveno, e-Mirovinsko, e-Regos i e-Katastar. Programom e-Hrvatska obuhvaćene su aktivnosti razvoja elektroničkih javnih usluga i sadržaja kao što su e- Uprava (primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije u poslovanju javne uprave), e-Pravosuđe, e-Obrazovanje, e‑Zdravstvo, e-Kultura, e-Poslovanje, e-Uključivost (aktivnosti usmjerene na poticanje korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije radi prevladavanja društvenih i gospodarskih teškoća i promicanja uključenosti) i e-Pokazatelji (statistika informacijskog društva u Hrvatskoj).
Učinci propisa U Hrvatskoj se uspostavlja sustav za procjenu učinka propisa. Njime se poboljšava kvaliteta novih propisa i pojednostavljuju zakonodavna rješenja, a za malo gospodarstvo provodi se načelo "počnimo od najmanjih".
Sektorski pristup U skladu s europskim propisima, Hrvatska već provodi industrijsku politiku temeljenu na primjeni horizontalnih mjera, a napuštanju selektivnih, koje podrazumijevaju uplitanje države u gospodarske tokove, osim iznimno u slučajevima kada uklanjanje tržišnih neuspjeha opravdava taj intervencionizam. Pritom se, kako bi industrijska politika bila učinkovita i djelotvorna u cjelini, vodi računa o posebnostima svakog industrijskog sektora, njegovim značajkama i potrebama, osobito u odnosu na izazove i prilike s kojima se suočava u globalnom okruženju.
Brodogradnja, željezo, čelik Konačni cilj za sektore brodogradnje, industrije željeza i čelika te proizvodnje aluminija u Hrvatskoj je stvaranje uvjeta za njihovu dugoročnu ekonomsku održivost prema tržišnim načelima Europske unije, odnosno njihov realan opstanak na europskom i globaliziranom, svjetskom tržištu.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -