Kako bismo bili informiraniji o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji i posljedicama koje isto donosi, donosimo u nastavcima pregled rezultata pristupnih pregovora po poglavljima, a koje smo preuzeli sa web stranice Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Bez komentara i intervencije.
Poglavlje 14 - PROMETNA POLITIKA
Cilj propisa Europske unije na području prometa jest poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta Unije promicanjem sigurnosti, učinkovitosti, dostupnosti prometnih usluga krajnjim korisnicima, zaštite njihovih interesa, kao i poboljšanjem zaštite okoliša. Propisi Europske unije obuhvaćaju cestovni i željeznički promet, unutarnju plovidbu, kombinirani promet, zračni i pomorski promet – i to tehničke, socijalne i sigurnosne standarde u tim vrstama prometa, državne potpore te liberalizaciju unutarnjeg prometnog tržišta Unije.
Promjene za Hrvatsku Usklađujući se s visokim prometnim standardima Europske unije, Hrvatska je već poboljšala funkcioniranje prometnog sustava u svim oblicima. Stvorila je pravni okvir koji omogućava daljnje povećanje sigurnosti prometa, poboljšala tehničke i socijalne uvjete za odvijanje prometa, te je omogućila bolju zaštitu prava putnika, odnosno korisnika prometnih usluga. Koristi od hrvatskog članstva u Uniji u ovom segmentu imat će gospodarstvenici, prijevoznici te svi korisnici prometnih usluga.
Bolji nadzor nad radnim vremenom vozača Tako je Hrvatska primjerice, usklađujući se s europskom pravnom stečevinom, uspješno uvela digitalne tahografe – uređaje za digitalno bilježenje vremena vožnje i odmora vozača. Na taj način omogućeno je lakše nadziranje radnog vremena vozača, pravednije tržišno natjecanje s obzirom na to da se eliminira nelojalna konkurencija prijevoznicima čiji vozači rade dopuštenih devet sati i – što je najvažnije – time se pridonosi povećanju sigurnosti svih sudionika u prometu na cestama (sjetimo se samo nesreće u tunelu Ledenik).
Poboljšanje pomorskog prometa Ispunjavajući obveze preuzete u pregovorima, a zahvaljujući sredstvima pretpristupne pomoći Europske unije, Hrvatska je uspostavila složen tehnički informacijski sustav nadzora i upravljanja pomorskim prometom (sustav VTMIS). Taj sustav pomoću radara na jednome mjestu omogućava praćenje, upravljane i organizaciju cjelokupnog pomorskog prometa na Jadranu – koji je vrlo gust, pa se u jednom trenutku na radaru pojavi i do 250 brodova. Time se omogućava uvid u plovidbene okolnosti na moru, ostvaruje interakcija sa sudionicima pomorskog prometa, pridonosi sigurnosti plovidbe te učinkovitosti obavljanja lučkih operacija (što će posredno povećati konku rentnost hrvatskih luka). Ovaj sustav također pridonosi boljoj zaštiti Jadrana od onečišćenja jer omogućava u svakom trenutku praćenje i upravljanje kretanjem tankera na Jadranu.
Poboljšanje unutarnje plovidbe Radi učinkovitijeg praćenja, upravljanja i organizacije prometa unutarnjom plovidbom, a sukladno obvezama iz pregovora, u unutarnjoj plovidbi uvedeni su Riječni informacijski servisi (RIS), tj. informacijske usluge ujednačenog standarda za podršku upravljanju prometom na unutarnjim vodama, i Automatski sustav identifikacije (AIS) – međunarodni radio komunikacijski sustav automatske identifikacije plovila u riječnom prometu. Time su trenutačno stanje prometa unutarnjom plovidbom i nautički podaci dostupni u stvarnom vremenu korisnicima na administrativnoj i komercijalnoj razini.
Bolja zaštita putnika u zračnom prometu U zračnom prometu usklađivanje s europskim pravilima donijelo je, između ostaloga, novosti u zaštiti prava putnika u slučaju duljih kašnjenja leta (prijevoznik mora osigurati smještaj, hranu, osvježenje) te otkaza putovanja; dodatno se štite prava osoba sa invaliditetom tijekom rezervacije i ukrcaja na let; propisuju obveze jasnog isticanja cijena karte i posebnih aerodromskih pristojbi, i sl. Budući da je prometno tržište svake države članice Europske unije otvoreno pružateljima usluga iz drugih država članica, hrvatsko prometno tržište također će se liberalizirati. Domaćem pružatelju usluge pridružuje se stoga konkurencija iz Europske unije, ali mu se ujedno otvaraju mogućnosti poslovanja na novim tržištima. Krajnjim pak korisnicima, putnicima i gospodarstvenicima, veća ponuda prometnih usluga u Hrvatskoj omogućit će i veći izbor, što uključuje povoljniju cijenu i višu kvalitetu usluga.
Prijelazna razdoblja Hrvatska je u pregovorima s Europskom unijom zatražila odgodu primjene pojedinih europskih propisa o liberalizaciji tržišta u dva segmenta pomorskog prometa kako bi se domaći prijevoznici mogli duže pripremati za suočavanje s europskom konkurencijom. Stoga će pojedini Unijini propisi imati učinak na Hrvatsku tek istekom zatraženih prijelaznih razdoblja (a početkom 2015. i početkom 2017. u pomorskom prometu). Tijekom dvije godine od pristupanja hrvatski prijevoznici neće moći obavljati usluge nacionalnog cestovnog prijevoza tereta (kabotaže) u drugim državama članicama Unije, ali prema europskom načelu uzajamnosti ni prijevoznici drugih država članica Unije u tom razdoblju neće moći obavljati iste usluge na hrvatskom teritoriju.
Ostvareni pregovarački zahtjevi Hrvatske
Javni obalni linijski promet. Na području pomorskog prometa, javni obalni linijski pomorski promet između hrvatskih luka do početka 2017. moći će obavljati samo hrvatski brodari.
Kružna turistička putovanja. Na području pomorskog prometa, kružna putovanja turističkim brodovima između hrvatskih luka do početka 2015. bit će rezervirana samo za hrvatske brodare.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -