Kako bismo bili informiraniji o
pristupanju Hrvatske Europskoj uniji i posljedicama koje isto donosi,
donosimo u nastavcima pregled rezultata pristupnih pregovora po
poglavljima, a koje smo preuzeli sa web stranice Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Bez komentara i intervencije.
Poglavlje 27 - Okoliš
Usklađivanje s propisima Europske unije na području okoliša uključuje horizontalno zakonodavstvo (procjenu utjecaja na okoliš, stratešku procjenu utjecaja na okoliš, pravo na pristup informacijama o okolišu i sudjelovanje javnosti u pitanjima zaštite okoliša, odgovornost za sprječavanje i otklanjanje štete u okolišu), klimatske promjene, kakvoću zraka, gospodarenje otpadom, kakvoću voda, zaštitu prirode, industrijsko onečišćenje i upravljanje rizicima, kemikalije, genetski modificirane organizme (GMO), buku, šumarstvo i civilnu zaštitu. Djelovanje na području zaštite atmosfere temelji se na očuvanju kakvoće zraka, kao i praćenju klimatskih promjena.
Europska unija propisuje brojne metode praćenja kakvoće zraka, dok je u svrhu zaštite atmosfere i ozonskog sloja za sve svoje države članice propisala obvezu smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2020. godine za 20% u odnosu na 1990. godinu, radi sprječavanja negativnih posljedica klimatskih promjena. Bolje korištenje resursa te poticanje čistije proizvodnje i korištenje proizvoda koji manje opterećuju okoliš primarni su ciljevi europske politike održive potrošnje i proizvodnje, koja se djelomice provodi kroz dobrovoljne mehanizme, kao što je označavanje proizvoda i usluga znakom zaštite okoliša. Održivo gospodarenje otpadom uključuje i prevenciju, a temelji se i na načelima ponovnog korištenja otpada kroz recikliranje te prihvatljivu obradu i odlaganje ostatka.
Usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s europskim na području zaštite
okoliša odnosno njegova provedba do 2025. godine procjenjuje se na oko
10 milijardi eura (4,5 milijardi eura za upravljanje vodama; 2 milijarde
eura za zaštitu zraka; 3,25 milijardi eura za gospodarenje otpadom).
Europska vodna politika zasniva se na zaštiti svih voda i vodnog okoliša, a osobita se pažnja pridaje pročišćavanju otpadnih voda, kakvoći voda namijenjenih za ljudsku potrošnju, voda za kupanje, ali i voda pogodnih za uzgoj školjkaša i riba. Predviđene su i mjere za zaštitu i očuvanje morskog okoliša. Zakonodavstvo Europske unije koje se odnosi na zaštitu prirode obuhvaća zaštitu prirodnih staništa i u njima nastanjenih biljnih i životinjskih vrsta te zaštitu vrsta ugroženih međunarodnom trgovinom. Europska politika zaštite okoliša istodobno obuhvaća sektor šumarstva, odnosno zaštitu šuma od atmosferskog onečišćenja i požara.
Usklađivanje propisa o kontroli industrijskog onečišćenja s europskim standardima odnosi se na sprječavanje i kontrolu onečišćenja, kontrolu opasnosti od velikih nesreća s opasnim tvarima, ograničenje emisija onečišćujućih tvari iz velikih ložišta te spaljivanje otpada. Nadzor kemikalija obuhvaća razvrstavanje, pakiranje i označavanje opasnih tvari i smjesa te kontrolu rizika za sve vrste kemikalija. Uređeni su i uvoz i izvoz opasnih kemikalija te zabrane i ograničenja za stavljanje kemikalija na tržište. Na području kontrole genetski modificiranih organizama uređena je njihova ograničena uporaba, u skladu s načelom predostrožnosti te izbjegavanja štetnih učinaka na zdravlje ljudi i okoliš. U okviru poglavlja uređena su i pitanja procjene i upravljanja bukom u okolišu, a suradnja s Europskom unijom na području civilne zaštite provodi se kroz Državnu upravu za zaštitu i spašavanje koja je ravnopravni partner u Mehanizmu za civilnu zaštitu Europske unije.
Promjene za Hrvatsku - Zaštita zdravlja Usklađivanjem i odgovarajućom provedbom okolišnog zakonodavstva, Hrvatska osigurava visoke ekološke standarde radi zaštite zdravlja svojih građana. Poboljšanje kakvoće zraka i vode, zaštita bioraznolikosti te uspostava integriranog sustava gospodarenja otpadom samo su neki od pozitivnih rezultata usklađivanja na području zaštite okoliša. Tako je u skladu s ekološkom mrežom Europske unije NATURA 2000 stvorena nacionalna ekološka mreža koja uključuje kopnena i morska područja, a koja pridonosi očuvanju bioraznolikosti.
Turizam Ulaganjem u očuvanje kakvoće okoliša, Hrvatska osigurava i svoj status poželjnog turističkog odredišta, a visoki ekološki standardi poticajni su i za eko-inovacije te otvaraju nove poslovne mogućnosti. Prilagodbom visokim ekološkim standardima hrvatska industrija ostaje konkurentna na europskom, ali i na drugim tržištima. Dobrobiti koje će imati hrvatski građani uvelike nadmašuju financijske izdatke usklađivanja s europskim standardima u zaštiti
okoliša.
Prijelazna razdoblja Hrvatskoj su u pristupnim pregovorima odobrena prijelazna razdoblja, čime je omogućeno dodatno vrijeme za usklađivanje sa standardima Unije i dovršetak financijski najzahtjevnijih projekata (izgradnja centara za gospodarenje otpadom, sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, vodoopskrbnih sustava, modernizacija industrijskih postrojenja i uvođenje najboljih dostupnih tehnologija), kao i za uključivanje u novi europski sustav trgovanja kvotama emisijskih jedinica stakleničkih plinova.
Korištenje europskih fondova Hrvatska je već kao država kandidatkinja ostvarila kroz program IPA bespovratnu pomoć Europske unije za područje zaštite okoliša za razdoblje 2007–2011. u iznosu 96,7 milijuna eura. Osim toga, velik dio budućih troškova bit će moguće financirati putem europskih instrumenata namijenjenih državama članicama Europske unije. Usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s europskim na području zaštite okoliša odnosno njegova provedba do 2025. godine procjenjuje se na oko 10 milijardi eura (4,5 milijardi eura za upravljanje vodama; 2 milijarde eura za zaštitu zraka; 3,25 milijardi eura za gospodarenje otpadom).
Izgradnja županijskih centara za gospodarenje otpadom (ŽCGO) Marišćina i Kaštijun samo je jedan od mnogih pozitivnih primjera sufinanciranja velikih infrastrukturnih projekata. Ti projekti uvode održivi i integrirani sustav gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji, a sama izgradnja centara započet će u 2012. godini. Za ŽCGO Marišćina, nakon odobrenja projekta, Unija je odobrila sufinanciranje od 22,3 milijuna eura (ukupna vrijednost investicije je 49,3 milijuna eura) a za ŽCGO Kaštijun 18,9 milijuna eura (ukupna vrijednost investicije je 39,2 milijuna eura). Preostali dio investicije bit će pokriven nacionalnim sredstvima.
Na području vodnoga gospodarstva odobreno je sufinanciranje tri projekta iz sredstava pretpristupnog fonda Europske unije IPA: projekti izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te izgradnje sustava vodoopskrbe u gradovima Slavonskom Brodu, Kninu i Drnišu. Ukupne vrijednosti projekata su sljedeće: Slavonski Brod 29,7 milijuna eura (od čega 15,3 milijuna eura iznose IPA sredstva), Knin 15,7 milijuna eura (od čega 8,8 milijuna eura iznose IPA sredstva), Drniš 6,4 milijuna eura (od čega 4 milijuna eura iznose IPA sredstva). Provedba ovih projekata pridonijet će zaštiti vodnih resursa te poboljšanju uvjeta života lokalnog stanovništva.
Pregovaračka poglavlja ministarstvo vanjskih i europskih poslova republike hrvatske
1. Kakvoća zraka - Planovi za kakvoću zraka. Po pristupanju Europskoj uniji, Hrvatska će iskoristiti dobivenu mogućnost izrade planova za kakvoću zraka i odgodu krajnjih rokova za postizanje usklađenosti s europskom Direktivom o kakvoći okolnog zraka i čišćem zraku za Europu. Hrvatska poduzima mjere smanjivanja razine onečišćenja prema postojećem Nacionalnom planu za zaštitu i poboljšanje kakvoće zraka za pojedine onečišćujuće tvari za određena područja radi postizanja dopuštenih graničnih vrijednosti tih tvari u zraku sukladno europskim propisima te radi na nadogradnji postojeće mreže za praćenje kakvoće zraka.
Dopuštene razine prisutnosti lebdećih čestica Radi primjene europskih propisa o smanjenju razine izloženosti onečišćenju iz zraka i izloženosti određenim vrstama onečišćujućih tvari u zraku štetnih za zdravlje ljudi, pri izračunu dopuštene razine prisutnosti lebdećih čestica (PM2,5) u zraku, kao početna godina za Hrvatsku uzet će se druga godina od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. PM je naziv za čestice u zraku, uključujući čestice prašine, prljavštine, čađe, dima i kapljice tekućine. Čestice manje od 2,5 mikrometara u promjeru (PM2,5) nazivaju se "fine" čestice te predstavljaju značajan zdravstveni rizik jer zbog svoje male veličine (otprilike 1/30 prosječne širine ljudske kose) mogu prodrijeti duboko u pluća.
2. Gospodarenje otpadom - Centri za gospodarenje otpadom. Hrvatska je osigurala prijelazno razdoblje do 31. Prosinca 2018. godine za izgradnju potrebnih centara za gospodarenje otpadom. Smanjenje udjela biorazgradivog otpada. Hrvatska će tijekom odobrenog prijelaznog razdoblja do 31. prosinca 2020. godine postupno smanjivati udio biorazgradivog otpada na odlagalištima kako bi postigla traženu razinu od 35% masenog udjela biorazgradivog komunalnog otpada.
3. Kakvoća voda - Otpadne vode. Kako bi izgradila sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, Hrvatska je osigurala prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2023. godine.
Pitka voda. Za ispunjavanje novih ili strožih zahtjeva javne vodoopskrbe kojima se osigurava veća kakvoća vode namijenjene za piće, Hrvatska je osigurala prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2018. godine. Po pristupanju Europskoj uniji, Hrvatska će zatražiti daljnje produljenje roka radi ispunjavanja ovih zahtjeva za dodatne 3 godine.
Površinske i podzemne vode. Hrvatska će najkasnije do pristupanja Europskoj uniji izraditi akcijski program kojim će se uspostaviti razdoblje prilagodbe od 4 godine potrebno za izgradnju spremnika za stajski gnoj na poljoprivrednim gospodarstvima koja imaju stoku, čija primjena počinje nakon pristupanja Uniji. Izgradnja ovih spremnika ima svrhu zaštite površinskih i podzemnih voda, osobito onih koje se koriste za piće, na područjima na kojima postoji mogućnost onečišćenja od otpadnih voda s poljoprivrednih gospodarstava.
4. Industrijsko onečišćenje i upravljanje rizicima - Okolišne dozvole. Radi prilagodbe europskim propisima o sprječavanju i nadzoru onečišćenja za 67 industrijskih postrojenja koja moraju ispuniti zahtjeve za izdavanje tzv. okolišne dozvole, koja uvodi posebnu odgovornost velikih proizvodnih i energetskih sustava prema okolišu, Hrvatska je osigurala prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2017. godine. Emisija onečišćujućih tvari u zrak. Tijekom prijelaznog razdoblja do 31. prosinca 2017. godine Hrvatska će postupno prilagoditi postojeće velike uređaja za loženje (energane) europskim zahtjevima u vezi sa smanjenjem emisije onečišćujućih tvari u zrak iz tih uređaja.
Emisija hlapivih organskih spojeva. Hrvatska je osigurala prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2015. godine za usklađivanje s europskim propisima o ograničavanju emisija hlapivih organskih spojeva koji nastaju upotrebom organskih otapala u određenim aktivnostima i postrojenjima (npr. Procesi nanošenja ljepila na neku površinu, procesi premazivanja, kemijsko čišćenje robe, površinsko čišćenje, proizvodnja premaza, lakova, boja i ljepila, proizvodnja farmaceutskih proizvoda, tiskanje, ekstrakcija biljnog ulja i životinjske masti i rafinacija biljnog ulja), i to za 49 takvih postrojenja, te izuzeće za procese premazivanja brodova za šest brodogradilišta do 31. prosinca 2015. godine, uz primjenu najboljih raspoloživih tehnika.
5. Kemikalije Gospodarenje opasnim kemikalijama. Hrvatska je osigurala 3 razdoblja prilagodbe propisima o sigurnom gospodarenju opasnim kemikalijama od po 6 mjeseci od dana pristupanja Europskoj uniji, radi usklađivanja s propisima o registraciji, čime će se hrvatskim tvrtkama omogućiti vrijeme potrebno za pripremu registracijskih dosjea, te radi usklađivanja s odredbama o jedinstvenom zastupniku, registraciji tvari i informiranju.
6. Klimatske promjene i emisija stakleničkih plinova - Trgovanje kvotama emisija stakleničkih plinova. U odnosu na trgovanje kvotama emisija stakleničkih plinova u sektoru zrakoplovstva, Hrvatska je ishodila izuzeće od primjene propisâ Europske unije kojima se utvrđuje shema za trgovanje kvotama emisije stakleničkih plinova, do 31. Prosinca 2013. godine. Pored toga, kako bi se Hrvatskoj omogućilo sudjelovanje u europskom sustavu trgovine emisijama, provest će se prilagodbe niza europskih propisa, unošenjem odredbi koje se odnose na Hrvatsku.
Ograničenje emisija stakleničkih plinova. Što se tiče ograničenja emisija stakleničkih plinova država članica u sektorima koji nisu u sustavu trgovanja emisijama za 2020. godinu u odnosu na razine emisija stakleničkih plinova 2005. godine, za Hrvatsku će ograničenje iznositi +11%. Što se tiče ukupne količine emisijskih kvota stakleničkih plinova Europske unije u sustavu trgovanja emisijama, a kao rezultat pristupanja Hrvatske Uniji, ukupna kvota za Hrvatsku za razdoblje 2013–2020. bit će 9.080 gigagrama ekvivalenta ugljičnog dioksida (mjere za opisivanje koliko globalno zagrijavanje može prouzročiti određena vrsta i količina stakleničkih plinova). Za Hrvatsku je određeno povećanje postotka kvote emisija stakleničkih plinova koje države članice mogu prodavati na aukciji u iznosu od 26%.
7. Zaštita prirodnih staništa
Europski propisi o zaštiti prirodnih staništa divlje faune i flore prilagodit će se tako da u odnosu na Hrvatsku obuhvate određene životinjske i biljne vrste te njihova staništa. U svrhu zaštite, europski propisi o očuvanju divljih ptica prilagodit će se tako da u odnosu na Hrvatsku obuhvate određene vrste ptica.