Kako bismo bili informiraniji o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji i posljedicama koje isto donosi, donosimo u nastavcima pregled rezultata pristupnih pregovora po poglavljima, a koje smo preuzeli sa web stranice Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Bez komentara i intervencije.
Poglavlje 21 - TRANS -EUROPSKE MREŽE
Ovo pregovaračko poglavlje novo je u pregovaračkom okviru za Hrvatsku i nije postojalo u pregovorima s državama iz prethodnog, petog vala proširenja Europske unije. Međutim, ideja trans-europskih mreža (energetskih i prometnih) pojavila se već osamdesetih godina, s obzirom na to da bez moderne infrastrukture koja bi povezivala različite regionalne i nacionalne mreže država članica nije moguće uspostaviti slobodan protok roba, usluga ni radnika. Osim toga, dobra, kvalitetna i međusobno povezana infrastruktura važan je element za ostvarivanje ekonomskog rasta i zaposlenosti u Uniji.
Promjene za Hrvatsku Hrvatska je u okviru pregovora u ovom, što se obujma europskih propisa tiče malom, ali vrlo važnom poglavlju, definirala koji će energetski i prometni pravci u Hrvatskoj postati dio zajedničke trans-europske mreže. Uz to, definirano je koji će projekti na tim istim pravcima imati status prioritetnih projekata od europskog interesa (Hrvatska je kao takve projekte odredila rijeku Dunav te željeznički pravac na X. koridoru). Korištenje europskih fondova Upravo će pravci buduće trans-europske mreže u Hrvatskoj profitirati od financijske pomoći Europske unije, i to iz zasebne stavke proračuna Unije namijenjene transeuropskim mrežama, iz strukturnih fondova te iz Kohezijskog fonda. Također, Hrvatska će također moći koristiti zajmove Europske investicijske banke. Europska unija prepoznala je važnost definiranih pravaca pa već sada u okviru pretpristupnog programa ISPA u iznosu od 48% sufinancira projekt rehabilitacije željezničke pruge Vinkovci–Tovarnik–državna granica na X. koridoru. Kada bude dovršen, taj će projekt omogućiti da se brzina vlakova poveća na 160 km/h – za razliku od današnjih 40 km/h – te uvede velika novina: daljinsko kontroliranje signalizacije i sustava za zaustavljanje iz novog centra na željezničkoj postaji Vinkovci. Predviđeno je i sufinanciranje sredstvima Europske unije (u okviru pretpristupnog programa IPA) obnove i modernizacije vodnog puta rijeke Save od Račinovaca do Siska, čime će na plovnom putu Save, kao dijelu Dunavskog sliva biti uspostavljena IV. međunarodna klasa plovnosti.
Projekt rehabilitacije željezničke pruge Vinkovci–Tovarnik–državna granica na X. koridoru kada bude dovršen, omogućiti će da se brzina vlakova poveća na 160 km/h – za razliku od današnjih 40 km/h
Kvalitetnija infrastruktura Korist će na ovom području osjetiti gospodarski subjekti u Hrvatskoj na trans-europskim pravcima i sveobuhvatnim projektima (zračne i pomorske luke, luke unutarnje plovidbe), a za koje će biti omogućeno korištenje nepovratnih financijskih sredstava Unije. Modernija i kvalitetnija infrastruktura na trans-europskim mrežama imat će za posljedicu povećanje prometa u svim oblicima prometa, posebice u željezničkom prometu te prometu u hrvatskim lukama riječnog i zračnog prometa. To je u skladu s prioritetima Europske unije koja potiče razvoj unutarnje plovidbe (riječni promet) i željezničkog prometa kao ekološki posebno prihvatljivih. Povećanje prometa značit će i porast konkurencije pružatelja usluga, što će se bez sumnje odraziti na kvalitetu ponude prometnih usluga, a to će pak – u vidu povoljnijih cijena i više razine kvalitete – koristiti krajnjim korisnicima, odnosno putnicima i gospodarstvenicima. Koristi za gospodarski razvoj imat će i hrvatske regije kroz koje prolaze prometnice uključene u transeuropske mreže. Važno je naglasiti da je Hrvatska u pregovorima uključila u trans-europsku mrežu sve cestovne i željezničke mreže svoga zaleđa povezane s pomorskim lukama, kao i sve pomorske te zračne luke.