Kako bismo bili informiraniji o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji i posljedicama koje isto donosi, donosimo u nastavcima pregled rezultata pristupnih pregovora po poglavljima, a koje smo preuzeli sa web stranice Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Bez komentara i intervencije.
Poglavlje 13 - RIBARSTVO
Zajednička ribarstvena politika Europske unije obuhvaća pitanja iskorištavanja i upravljanja ribljim bogatstvima, pitanja uređenja tržišta proizvodima ribarstva, pitanja strukturne politike, nadzora i kontrole, kao i međunarodnu suradnju u ribarstvu. Cilj joj je na europskoj razini osigurati dugoročno održivo iskorištavanje živih bogatstava mora. Pritom uzima u obzir rastuću potrebu tržišta za zdravim proizvodima iz mora. Istodobno nastoji očuvati obalne i otočne zajednice ovisne o ribarstvu, kao i zaposlenje u cijelom sektoru.
Ribarstvena politika Europske unije reformira se svakih deset godina kao odgovor na promjene koje se odnose na stanje ribljih populacija, kao i na opće gospodarske prilike u ribarstvu. Upravo započinju razgovori o predstojećoj reformi, u kojoj sve veći značaj imaju pitanja integralnog pristupa razvoju obalnih područja te prepoznavanje regionalnih specifičnosti pojedinih oblika ribolova. Osnovne smjernice Zajedničke ribarstvene politike odnose se na osiguranje dugoročne održivosti sektora kroz smanjenje ribolovnog pritiska na resurse te stvaranje boljih uvjeta na tržištu.
Promjene za Hrvatsku Prilagodba Zajedničkoj ribarstvenoj politici Europske unije obuhvaća primjenu različitih tehničkih mjera, te uspostavu odgovarajućeg sustava inspekcije, nadzora i kontrole, kao i sustava potrebnog za učinkovito funkcioniranje jedinstvenog tržišta i mehanizama sufinanciranja. Proces pristupanja Europskoj uniji praćen je i aktivnostima na uspostavi kopnene infrastrukture – od središnjih tijela državne uprave do lokalnih i regionalnih uprava i samouprava, te ribara i sudionika u ribarstvu. Važan je segment također izrada planova upravljanja, na temelju kojih je moguće zadržati tradicionalne alate i oblike ribolova te urediti pitanja dugoročnog razvoja tog sektora.
Lakši plasman na europsko tržište Članstvom u Europskoj uniji dobit ćemo izravan pristup jedinstvenom tržištu Europske unije, jednom od najvećih svjetskih uvoznika proizvoda ribarstva. Zbog izravnog plasmana hrvatskog ulova, uzgoja i prerade ribe hrvatski će ribari dobiti mogućnost ravnopravnog nastupa na tržištu. Korištenje novčanih sredstava iz Europskog fonda za ribarstvo te bolja organizacija ribarstvenog sektora putem udruživanja i zajedničkog organiziranja proizvođača omogućit će pak bolje pozicioniranje hrvatskog ribarstva u širem europskom tržišnom kontekstu.
Europski fond za ribarstvo Za Hrvatsku je u 2013. godini u Europskom fondu za ribarstvo predviđeno 8,7 milijuna eura, a nakon 2014. godine Hrvatska će ravnopravno sudjelovati u raspodjeli sredstava iz Europskog fonda za ribarstvo. Pritom će ribari, uzgajivači ribe, riboprerađivači te obalne i otočne zajednice time moći provoditi daljnje prilagodbe, modernizirati proizvodnju, jačati kopnenu logistiku i infrastrukturu te smanjivati negativan utjecaj na okoliš.
Ribarenje u pograničnom području Prema Sporazumu o pograničnom prometu i suradnji između Hrvatske i Slovenije iz 1997. godine (SOPS), koji je na snazi od 2001. godine, nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji Hrvatska i Slovenija moći će ostvarivati uzajamna ribolovna prava u obalnim vodama dviju zemalja u ograničenom morskom prostoru unutar 12 milja koji je bio utvrđen SOPS-om. Ovaj režim je reciprocitetan i bit će ograničen u pogledu vrsta riba i načina njihova ulova (odnosi se isključivo na pridnene i male pelagične vrste, uključujući srdele i inćune, u opsegu od 100 tona godišnje za maksimalno po 25 ribarskih brodova na svakoj strani). Primjena počinje tek nakon potpune provedbe arbitražne odluke o granici koja će biti donesena na temelju Sporazuma o arbitraži između Hrvatske i Slovenije.
Ostvareni pregovarački zahtjevi Hrvatske
Ribarski alati. Hrvatska je osigurala da tijekom prijelaznog razdoblja do 30. lipnja 2014. godine na dubinama manjim od 50 metara zadrži korištenje pridnene povlačne mreže koče na udaljenosti od jedne i pol nautičke milje od obale za plovila koja ribare uz obalu Istre. Nadalje, tijekom prijelaznog razdoblja omogućeno je i da se duž cijele obale za sva plovila manja od 15 metara na dubinama većim od 50 metara zadrži korištenje pridnene povlačne mreže koče na udaljenosti od jedne nautičke milje od obale. Ovaj režim moguće je trajno zadržati, pod uvjetom izrade planova upravljanja koje mora odobriti Europska komisija. Što se tiče ostalih tradicionalnih ribolovnih alata, Hrvatska nakon pristupanja Europskoj uniji može zadržati u primjeni veliku većinu njih, uz uvjet izrade odgovarajućih planova upravljanja i dostave svih potrebnih dokaza da oni zadovoljavaju kriterijima koje propisuje pravna stečevina Europske unije.
Mali ribolov. Hrvatska je osigurala prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2014. godine za zadržavanje kategorije malog ribolova za osobne potrebe, uz uvjet postupnog ukidanja i preusmjeravanja današnjih malih ribara u kategorije bilo gospodarskog bilo rekreacijskog ribolova, sukladno relevantnim pravnim propisima Europske unije.
Posebni režim za udaljene otoke. Hrvatskoj je, zbog povećanih troškova proizvodnje i udaljenosti, odobrena stopa sufinanciranja projekata na otocima Mljet, Vis, Dugi otok i Lastovo, u iznosu do 85%. Ovo znači da će, u dijelu javnih sredstava kojima se sufinanciraju projekti iz europskih fondova, na navedena četiri hrvatska otoka Europski fond za ribarstvo sudjelovati s 85%, dok u drugim državama Unije sudjeluje sa 75%. Takav sustav se primjenjuje još samo na grčkim otocima.
Postojeće državne potpore. Hrvatska je osigurala primjenu nekih potpora koje su na snazi prije pristupanja, a koje želi zadržati u statusu postojećih državnih potpora (eng. existing aid), u smislu odgovarajućih pravnih propisa Europske unije, uz obvezu da u roku od najkasnije četiri mjeseca od datuma pristupanja dostavi Europskoj komisiji popis postojećih državnih potpora koje namjerava zadržati.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -