Kako bismo bili informiraniji o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji i posljedicama koje isto donosi, donosimo u nastavcima pregled rezultata pristupnih pregovora po poglavljima, a koje smo preuzeli sa web stranice Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Bez komentara i intervencije.
Poglavlje 23 - PRAVOSUĐE I TEMELJNA PRAVA
Poglavlje 23. Pravosuđe i temeljna prava obuhvaća područje pravosuđa, borbe protiv korupcije, ljudskih prava te prava građana Europske unije. Kroz ispunjavanje uvjeta iz ovog poglavlja, Republika Hrvatska je provela brojne reforme i aktivnosti koje imaju izravni utjecaj na svakodnevni život hrvatskih građana.
Promjene za Hrvatsku - Reforma pravosuđa Na području reforme pravosuđa aktivnosti su bile usmjerene na jačanje neovisnosti, nepristranosti, profesionalizma i učinkovitosti pravosuđa. Cilj svih poduzetih mjera je vraćanje povjerenja građana u hrvatsko pravosuđe a time i jačanje vladavine prava i institucija pravne države.
Neovisnost pravosuđa U području neovisnosti pravosuđa, izmjenama Ustava i zakonskog okvira osigurana je samostalnost Državnog sudbenog vijeća i Državnoodvjetničkog vijeća čime su ove institucije postale isključivo nadležne na izbor, upravljanje karijerama pravosudnih dužnosnika te sankcioniranje onih koji na bilo koji način krše etičke i profesionalne standardne sudačke i državnoodvjetničke profesije. Uvođenje objektivnih i transparentnih kriterija za izbor sudaca i državnih odvjetnika dodatno osiguravaju njihovu neovisnost i profesionalnost.
Profesionalnost U pogledu profesionalnosti pravosuđe je prerastanjem Pravosudne akademije u samostalnu instituciju dobilo mjesto za trajno stručno usavršavanje, počevši od inicijalne izobrazbe vježbenika, kroz djelovanje Državne škole za pravosudne dužnosnike do programa cjeloživotnog učenja i usavršavanja sudaca i državnih odvjetnika.
Razumni rokovi Za građane je zasigurno od iznimne važnosti da pored nepristranog, neovisnog i stručnog pravosuđa, pravda bude zadovoljena u razumnom roku. Ostvarivanju tog cilja posvećen je cijeli niz mjera koje služe podizanju učinkovitosti pravosuđa, i to kroz informatizaciju, racionalizaciju mreže pravosudnih tijela, bolje upravljanje te unapređenje zakonodavnog okvira radi skraćivanja trajanja sudskih postupaka. Činjenica da je u posljednjih šest godina broj neriješenih predmeta pred hrvatskim sudovima gotovo prepolovljen, jasan je pokazatelj napretka i dobar put do konačnog cilja – rješavanja svih predmeta u roku od tri godine.
Borba protiv korupcije Razvoj cijelog društva uvelike je ovisan o učinkovitosti borbe protiv korupcije. Aktivnosti na ovom području usmjerene su u dva glavna pravca: preventivnom i represivnom. Ključ prevencije je smanjiti rizike pojave korupcije i to prvenstveno podizanjem javne svijesti o njenoj neprihvatljivosti. Tome pridonose i izmjene zakonodavnog okvira u području financiranja političkih aktivnosti, sprječavanja sukoba interesa i prava na pristup informacijama kojima se osigurava transparentnost djelovanja javnih institucija. Pored prevencije, neophodan je i učinkovit represivni sustav za otkrivanje, procesuiranje i sankcioniranje počinitelja koruptivnih djela. Uspostavom Uskočke vertikale te unaprjeđivanjem kaznenog zakonodavstva represivni aparat je dobio potrebu oštricu.
Ljudska prava Hrvatska već godinama na području ljudskih prava postiže zapažene rezultate te su pregovori u ovom području bili usmjereni na nekoliko pitanja u kojima je uočena potreba za daljnjim napretkom: borba protiv diskriminacije, zaštita nacionalnih manjina, povratak izbjeglica i osiguravanje pristupa pravosuđu osobama slabijeg imovnog stanja kroz sustav besplatne pravne pomoći.
Prava građana Europske unije Nakon ulaska u punopravno članstvo Europske unije hrvatski će građani imati aktivno i pasivno pravo izbora za zastupnike u Europskom parlamentu i na lokalnim izborima u drugim državama članicama Unije. Osim toga, hrvatski građani će se moći osloniti i na konzularnu pomoć svih država članica Europske unije i u trećim zemljama u kojima Hrvatska nema svoja diplomatsko- konzularna predstavništva. Hrvatski građani će imati pravo podnošenja peticija Europskom parlamentu, predstavki Europskom ombudsmanu te pravo obraćanja institucijama i savjetodavnim tijelima Europske unije na hrvatskom jeziku.