Gospodarstvo : Poljoprivreda

Objavljeno: 28.5.2017. u 10:15
Prikaza: 8881
|
Autor: Vjekoslav Hudolin/Agroklub

Voćnjak razvijaju kroz fondove

Mladi i ambiciozni Ivana i Matija dobili 50.000 eura

VH/AK
Foto: VH/AKIvana i Matija počeli su podizati voćnjake i čvrsto odlučili ostati živjeti na selu
  • VH/AK
  • VH/AK
  • VH/AK
  • VH/AK
  • VH/AK
  • VH/AK
  • VH/AK
  • VH/AK
  • VH/AK
  • VH/AK
  • VH/AK
  • VH/AK
  • VH/AK
  • VH/AK
  • VH/AK

Još dok su kao djevojka i mladić maštali o budućem zajedničkom životu Ivana i Matija počeli su podizati voćnjake i čvrsto odlučili ostati živjeti na selu. Smatraju da se dobrim projektima i uz puno ljubavi, rada i zalaganja može opstati i solidno živjeti.

VRBOVA - U ova krizna vremena kada mnogi mladi Slavonci napuštaju svoje domove i gospodarstva u potrazi za boljim životom kao melem na ranu dođu i rijetke pozitivne priče. A ova o dvoje mladih ljudi, supružnicima Ivani (25) i Matiji Panić (27) iz Vrbove u Brodsko-posavskoj županiji svakako to jest, piše Agroklub.

"U nedostatku stalnog posla od kojeg bi se moglo živjeti, nema sreće od sezonskih poslova i potucanja po bijelom svijetu."

U braku su tek 2,5 godine, a već su zajednički napravili puno na proširenju svog OPG-a, čiji je nositelj Ivana, a koji su osnovali prošle godine. Još dok su, kažu, hodali, prije prije četiri godine posadili su prvu plantažu sa 1.000 stabala dunja i prvu plantažu lijeske koju su do sada proširili na četiri hektara.

Agilna supruga zarazila ga poljoprivredom

U međuvremenu su podigli još jedan nasad od 1.000 stabala dunja. Imaju i stariji nasad šljiva, tako da sada pod voćem već imaju 7,5 hektara i planiraju i dalje širiti voćnjake. Ovi mladi i ambiciozni ljudi planiraju dio dunja prodati u svježem stanju, počeli su proizvoditi voćne rakije, a planiraju i preradu tog voća u marmelade, kompote, sokove.

Pomalo se bave i stočarstvom, žele ostati na selu i živjeti od svoga rada. Na posljednjem natječaju kroz Podmjere 6.1.1. Potpora za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima Programa ruralnog razvoja odobreno im je nepovratnih 50 tisuća. Ta financijska potpora Europskog fonda za ruralni razvoj dala im je veliku nadu da će uspjeti u svojim nastojanjima.

Planiraju registrirati i rasadnik

Matija kaže da je za sve kriva njegova agilna supruga Ivana koja je inzistirala da se bave poljoprivredom, čime je i njega zarazila. Shvatio je da u nedostatku stalnog posla od kojeg bi se moglo živjeti, nema sreće od sezonskih poslova i potucanja po bijelom svijetu.

"U početku nisam bio toliko zainteresiran za poljoprivredu dok nisam krenuo s Ivanom. Počeli smo najprije uređivati ribnjak s prekrasnim okolišem koji je Ivana naslijedila nakon smrti njenog tate. Od toga je sve krenulo. Prvo sa dunjama i lješnjacima i onda smo počeli širiti površine da bi danas-sutra od toga mogli živjeti. Planiramo registrirati i rasadnik za proizvodnju sadnica lijeske, a možda i sadnica ostalog voća", kaže Matija.

Očevo naslijeđe

"Ljubav prema zemlji, voćkama i prirodi naslijedila sam od pokojnog oca Ivice Pelana, koji se nakon povratka sa rada na norveškim i američkim brodovima posvetio držanju životinja: jelena lopatara, muflona, nojeva. Podigao je i manje nasade, voća, borova, izgradio prekrasan ribnjak na kojemu smo planirali organizirati rekreativno pecanje, ali zapelo je u Hrvatskim vodama gdje su nam izgubili zahtjev i sve papire koje smo pripremali četiri mjeseca i sada nas zavlače već nekoliko mjeseci", žalosna je Ivana što do sada nisu ostvarili taj projekt koji je već mogao zaživjeti, ali nije čini se zbog nemara i aljkavosti mjerodavnih.

Dogovor kuću gradi

Ivana i Matija hrabro su zakoračili u poljoprivredu, u tom poslu vide svoju šansu, ne boje se posla i vjeruju da će uspjeti od toga živjeti. Matija je po zanimanju tehničar vuče - strojovođa. Školu je završio u Zagrebu i budući da se, kao i mnogi njegovi vršnjaci, nije uspio zaposliti, radio je različite poslove da bi nešto zaradio.

"Išao sam raditi za dnevnice, otišao sam u Austriju, tamo sam naučio raditi keramiku. Nakon toga vukao sam se po raznim bauštelama, radio sezonske poslove, konobario na Jadranu i shvatio da to nije za mene, da od toga nema velike vajde, jer te u većini slučajeva svi ti poslodavci i gazde uglavnom maksimalno iskorištavaju sezonce. U dogovoru s Ivanom, njezinom mamom i sa svojim roditeljima koji su nas jako podržali, odlučili smo se za bavljenje voćarstvom", kaže Matija i tvrdi da u Njemačkoj, Austriji, Irskoj i drugim državama ne teku med i mlijeko, kako to neki mladi zamišljaju napuštajući svoja ognjišta u potrazi trbuhom za kruhom.

"Mnogi tamo vani rade dva posla da bi preživjeli. Mi smo ovdje kod kuće također spremni puno raditi, ali barem smo svoji na svome."

Zašto su odlučili posaditi dunje?

Na pitanje zašto su se u voćarstvu među ostalim odlučili za veće nasade dunja, voća kojeg, za razliku od nasada lijeske, baš i nema u tom dijelu Slavonije, Ivana i Matija odgovaraju."Za dunju smo se odlučili zato što smo vidjeli da u Hrvatskoj nema puno intenzivnih nasada tog voća, a znamo da svaka roba ima svoga kupca. Braća Gabrijel Ivan Babić iz Godinjaka, koji imaju veliki voćnjak i registrirani rasadnik voćnih sadnica, savjetovali su nam i preporučili sadnju dunje. Prvo smo planirali saditi aroniju, ali smo onda ipak odlučili za dunju jer ona rijetko stradava od ovih kasnih mrazeva (što je posljednjih godina sve učestalija pojava), zato što kasno procvjeta.

Čini nam se da je ona otpornija na bolesti od ostalih intenzivnih voćnih vrsta, pa traži manje zaštite. Zanimljiva je i zato što rano prorodi, a osim prodaje u svježem stanju pogodna je za preradu u rakije, likere, sokove, kompote, marmelade. U našim voćnjacima zastupljene su dvije sorte: 90% leskovačke i 10% vranjske dunje. Sadili smo ih na međuredni razmak od četiri metra, a razmak stabala u redu je dva metra."

"Dijelom odobrenog iznosa financirali smo doprinose i Ivanino školovanje za voćara. Odobrena sredstva snažan su nam vjetar u leđa i znatno će nam olakšati radove na održanju i modernizaciji voćnjaka."

Novac EU velika pomoć mladim poljoprivrednicima

Mladi bračni par pun je planova i radnog elana, osobito nakon što je njihov projekt prošao na posljednjem natječaju Podmjere 6.1.1. Programa ruralnog razvoja za što im je odobreno nepovratnih 50 tisuća eura.

"Prijavili smo se na tu mjeru 6.1. za mlade poljoprivrednike. Čekali smo odgovor oko 12 mjeseci i na kraju smo prošli. Bili smo u sredini, na 155. mjestu, imali smo 55 bodova što nam je bilo dovoljno za predviđeni iznos od 50 tisuća eura. Europska unija sufinancira 90 posto, a Hrvatska 10 posto. U sklopu našeg projekta planirali smo nabavu jačeg traktorskog malčera, kupnju novog traktora, pumpe i cijevi za navodnjavanje. Dijelom odobrenog iznosa financirali smo doprinose i Ivanino školovanje za voćara. Odobrena sredstva snažan su nam vjetar u leđa i znatno će nam olakšati radove na održanju i modernizaciji voćnjaka.

Inače, tih 50 tisuća eura podijeljeno je u tri rate: 114 tisuća kuna dobili smo u prvoj rati i za to smo kupili traktorski malčer, pumpu i cijevi za navodnjavanje. Nedavno smo poslali zahtjev za drugu ratu u iznosu 190.500 kuna, za kupnju traktora. U međuvremenu ostvarili smo treću ratu od 20% ukupnog iznosa, to je 10 tisuća eura koje smo morali osigurati sami."

Banka im odobrila kredit za tjedan dana

Ivana i Matija razmišljali su kako osigurati taj dio novca: od poticaja ili vlastitih sredstava. Otišli su u banku, pokazali odluku Ministarstva poljoprivrede da im je odobren projekt i u roku od tjedan dana poslovna banka im je odobrila kredit od 10 tisuća eura. S tim će, kažu, završiti projekt. Kada im Agencija za plaćanje u poljoprivredi vrati taj novac oni će ga vratiti banci.

"Super smo zadovoljni ovom mjerom Programa ruralnog razvoja, jer je je naš program sufinanciran u cijelosti, nismo imali nikakvih prevelikih troškova: oko 11,500 kuna platili smo konzultantsku kuću što smo financirali iz odobrenog iznosa, a imali smo još oko 5.000 kuna raznih drugih troškova (papirologija i slično). U nastojanju da proširimo naše površine i programe prerade, javljat ćemo se na još neke Programa ruralnog razvoja, kada se za to steknu uvjeti. Ponajviše nas zanima mjera 4.1.", kaže Matija dok nam sa suprugom Ivanom pokazuje gospodarstvo.

Osim voćnjaka, imaju i nasad borova uz ribnjak, a ponose se i sa svojim manjim stadima ovaca i koza. U šumi iza ribnjaka uzgajat će crne slavonske svinje. Već imaju tri krmače i nerasta.

Ugodno je razgovarati s mladim hrabrim ljudima punih planova, koji se možda malo razlikuju od većine svojih vršnjaka. Oni svoju budućnost vide u poljoprivredi i ostanku na selu. Kažu da se unatoč puno posla, uvijek nađe vremena i za odmor, opuštanje i uživanje na njihovu lijepom gospodarstvu koje raste iz godine u godinu.

    Broj komentara: 1

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava
    pogled_u_nistavilo

    pogled_u_nistavilo

    Komentirano: 29.5.2017. | 9:01

    1

    "ali zapelo je u Hrvatskim vodama gdje su nam izgubili zahtjev i sve papire koje smo pripremali četiri mjeseca..." Da nije žalosno, bilo bi smješno. Stvarno "ODLIČNA" organizacija gdje se očito ne zna tko pije, a tko plaća. Bitno da građani uvijek moraju platiti...FUUUJ. Čestitam ovom dvojcu na uspjehu i usput da priupitam, kako mislite ići na godišnji, primjerice malo točati noge u moru?

    Broj komentara: 1

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava

    Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

    Ostali članci u rubrici
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Ivana i Matija najveći su hrvatski proizvođači dunja

    "Jesen stiže dunjo moja"

    Ivana i Matija najveći su hrvatski proizvođači dunja

    6.10.2017. | 12:15
    Prije četiri godine Ivana i Matija Panić iz Vrbove odlučili su se na uzgoj dunja. Zasad su najveći proizvođači dunja u Hrvatskoj s dvije tisuće stabala!
    Prije četiri godine Ivana i Matija Panić iz Vrbove odlučili su se na uzgoj dunja. Zasad su najveći proizvođači dunja u Hrvatskoj s dvije tisuće stabala!
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Ponosni smo što je naš trud prepoznat

    Za njih nema godišnjeg odmora

    Ponosni smo što je naš trud prepoznat

    15.7.2017. | 20:30
    "Prednost je u tome što to volimo raditi, a nedostatak je vrijeme, nema godišnjeg odmora," kaže Borna Halambek dodajući kako se sve uloženo na kraju najbolje vrati kroz zadovoljstvo kupaca koji prepoznaju njihov trud i kvalitetu koju nude.
    "Prednost je u tome što to volimo raditi, a nedostatak je vrijeme, nema godišnjeg odmora," kaže Borna Halambek dodajući kako se sve uloženo na kraju najbolje vrati kroz zadovoljstvo kupaca koji prepoznaju njihov trud i kvalitetu koju nude.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Prvi u županiji odlučili se za primjenu nove tehnologije

    Mikorizacija u nasadima

    Prvi u županiji odlučili se za primjenu nove tehnologije

    7.6.2017. | 17:45
    Novu tehnologiju povećanja prinosa otpornosti na bolesti i kvalitetnijih plodova OPG Radić financira kroz Potporu razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.
    Novu tehnologiju povećanja prinosa otpornosti na bolesti i kvalitetnijih plodova OPG Radić financira kroz Potporu razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Sad svi žele kupiti orahe i lješnjake

    Obiteljski biznis - sadnice

    Sad svi žele kupiti orahe i lješnjake

    26.4.2017. | 23:25
    Tvrtka je smještena u Starom Petrovu Selu i radi već 25 godina. Na pitanje može li se živjeti od prodaje sadnica, Šporčić odgovara - mora se!
    Tvrtka je smještena u Starom Petrovu Selu i radi već 25 godina. Na pitanje može li se živjeti od prodaje sadnica, Šporčić odgovara - mora se!
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Pravi primjer obiteljskog posla

    OPG Bilešić

    Pravi primjer obiteljskog posla

    2.1.2017. | 14:15
    Adam, Anto i Dinko i njihove tri supruge ostali su na selu. Nismo požalili što smo ostali, svi smo zaposleni - kaže Anto.
    Adam, Anto i Dinko i njihove tri supruge ostali su na selu. Nismo požalili što smo ostali, svi smo zaposleni - kaže Anto.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Kupinjak koji rađa medalje ostaje bez nasljednika

    Gospodarstvo Halambek

    Kupinjak koji rađa medalje ostaje bez nasljednika

    15.12.2016. | 11:00
    U vrijeme kada su se oni odlučili na proizvodnju kupina, malo ljudi se time bavilo. Na 1 ha imaju velik i raznovrsan voćnjak, a osim kupine u njemu su malina, ribizla, josta, ogrozd, jagode i drijenak.
    U vrijeme kada su se oni odlučili na proizvodnju kupina, malo ljudi se time bavilo. Na 1 ha imaju velik i raznovrsan voćnjak, a osim kupine u njemu su malina, ribizla, josta, ogrozd, jagode i drijenak.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Ponosan što je poljoprivrednik i sam svoj gazda

    Rasadnik Displantarium

    Ponosan što je poljoprivrednik i sam svoj gazda

    31.7.2016. | 10:20
    U rasadniku Displantarium iz Starog Petrovog Sela, među prvima u Hrvatskoj, počeli su s proizvodnjom ekoloških sadnice oraha i lijeske. Rade i mikorizu, riječ je o simbiozi korijena sadnica i micelija mikoriznih gljiva koja pojačava prehranu bilja. Zbog velikog zanimanja za sadni
    U rasadniku Displantarium iz Starog Petrovog Sela, među prvima u Hrvatskoj, počeli su s proizvodnjom ekoloških sadnice oraha i lijeske. Rade i mikorizu, riječ je o simbiozi korijena sadnica i micelija mikoriznih gljiva koja pojačava prehranu bilja. Zbog velikog zanimanja za sadni
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Ugovori za zakup 2.000 hektara istječu vrlo brzo

    Zakup zemljišta

    Ugovori za zakup 2.000 hektara istječu vrlo brzo

    7.5.2016. | 9:30
    Uz visoke cijene obrade zemljišta i mehanizacije, nesigurnost i nestabilnost ugovora o zakupu zemljišta jedan je od vodećih problema s kojima se poljoprivrednici susreću.
    Uz visoke cijene obrade zemljišta i mehanizacije, nesigurnost i nestabilnost ugovora o zakupu zemljišta jedan je od vodećih problema s kojima se poljoprivrednici susreću.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Uz auto-cestu kupujemo lokalno iz Sisačke županije

    Brodska županija nezainteresirana

    Uz auto-cestu kupujemo lokalno iz Sisačke županije

    21.4.2016. | 12:00
    Uz autocestu Zagreb-Lipovac godinama leže neiskorištene mogućnosti prodaje poljoprivrednih i drugih proizvoda i prerađevina lokalnih proizvođača. Primjeri kod odmorišta Stari hrastovi i odmorišta i restorana Turist govore da se na taj način prodaje može pomoći lokalnim poljoprivr
    Uz autocestu Zagreb-Lipovac godinama leže neiskorištene mogućnosti prodaje poljoprivrednih i drugih proizvoda i prerađevina lokalnih proizvođača. Primjeri kod odmorišta Stari hrastovi i odmorišta i restorana Turist govore da se na taj način prodaje može pomoći lokalnim poljoprivr
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Tradicija ima budućnost

    Proslavljeno Vinkovo

    Tradicija ima budućnost

    23.1.2015. | 9:19
    Veselo je jučer bilo u vinogradima i voćnjacima diljem brodsko-posavske županije, a tradicionalno ovaj vinogradarski blagdan proslavili su i mještani općine Staro Petrovo Selo.
    Veselo je jučer bilo u vinogradima i voćnjacima diljem brodsko-posavske županije, a tradicionalno ovaj vinogradarski blagdan proslavili su i mještani općine Staro Petrovo Selo.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Kršteno mlado vino 2012.

    FOTO: Martinje

    Kršteno mlado vino 2012.

    11.11.2012. | 0:03
    Iako neki tvrde kako je blagdan Svetog Vinka nešto karakterističniiji za Slavoniju, i mi polako, ali sigurno prihvaćamo Svetog Martina.
    Iako neki tvrde kako je blagdan Svetog Vinka nešto karakterističniiji za Slavoni
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Inspekcije i policija na seljačkim imanjima

    Nova tržišna pravila

    Inspekcije i policija na seljačkim imanjima

    9.3.2011. | 6:16
    Zbog trošarina na alkohol proizvođači rakija negoduju i strahuju za budućnost svojih nasada. Porezi i trošarine u nebo dižu cijene koje tržište nemože platiti
    Zbog trošarina na alkohol proizvođači rakija negoduju i strahuju za budućnost
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Općina učinila što je mogla

    Rastu cijene zakupa

    Općina učinila što je mogla

    18.11.2010. | 9:36
    SBplus.hr, Slavonski Brod :