JOŠ O BRODSKOM SVEUČILIŠTU (3)
Nositelji
Nositelji projekta sveučilišta u Slavonskom Brodu trebaju biti oni koji su za njega najviše zainteresirani, a pretpostavljam da su to Grad Slavonski Brod i Brodsko-posavska županija. Pri tom je nerealno računati s bezuvjetnom potporom onih ustanova koje bi ovaj projekt smatrale konkurencijom, što najbolje ilustrira slučaj brodske ekspoziture osječkog Učiteljskog fakulteta kojoj se, koliko se sjećam, s osječkog sveučilišta čak i javno obećavalo osamostaljivanje. Danas, nakon desetljeća postojanja i više milijuna kuna utrošenih uglavnom na honorare predavačima, jasno je da od osamostaljenja neće biti ništa. U okviru istoga sveučilišta ne mogu funkcionirati dvije visokoškolske ustanove istoga naziva i misije, i bilo je naivno očekivati da će se osječki Učiteljski fakultet dati ukinuti ili se pripojiti novoosnovanom Filozofskom fakultetu u Osijeku. Po svemu sudeći, nositelji projekta sveučilišta cijeli bi posao oko njegova ustrojavanja morali obaviti sami, bez značajnije institucionalne pomoći visokoškolskih ustanova izvan Broda, uz konzultiranja s Ministarstvom znanosti i informirajući se o postupku utemeljenja Katoličkog sveučilišta te sveučilišta u Zadru i Puli, tražeći potporu u HAZU, crkvenim krugovima itd. Na dan kada je objavljen prvi dio ovoga teksta (1. lipnja 2012.), „Zadarski list" je povodom desetogodišnjice osnivanja Sveučilišta u Zadru donio opsežan intervju s rektorom prof. dr. Davorom Magašem, u kojem opisuje okolnosti osnivanja tamnošnjeg sveučilišta. Iz intervjua je jasno da su prije predaje elaborata i zahtjeva za osnivanje sveučilišta morali biti definirani studijski programi, predviđeni prostori (još ne kampus) u kojima bi se, u prvo vrijeme, odvijala nastava, nastavnici koji će se s početkom akademske godine ući u predavaonicu i početi održavati nastavu itd.
Sredina u kojoj tri ugledna stručnjaka potpišu knjigu na kojoj nisu radili ništa nije plodnim tlom za odgoj znanstvenog podmlatka, sve da joj i tri osječka sveučilišta daju svoj blagoslov. To je sredina u kojoj se hvali i nagrađuje nemoralna snalažljivost, ismijava pošteno natjecanje i obeshrabruje rad mladog znanstvenika na sebi, te se od ozbiljnije suradnje odbija kvalitetne znanstvenike.
Nakon ustrojavanja registra kadrova i kolegija, pripreme za osnivanje sveučilišta, kako mi se čini, odvijaju se pretežno na dva polja: jedno je precizno utvrđivanje, na temelju pravne regulative i iskustva drugih, preduvjeta koje je potrebno ostvariti za uspješnu pripremu elaborata. Za to treba angažirati iskusnog pravnika, po mogućnosti nekoga od starih birokratskih lisaca koji su već radili slične poslove s Ministarstvom znanosti ili unutar njega, na ustrojavanju sveučilišta u Zadru, Puli, Dubrovniku itd., nikako novajliju koji se po prvi put susreće sa sustavom visokog školstva. Drugo bi bilo polje umrežavanja potencijalnih kolegija u ostvarive i prihvatljive studijske programe, u kombinaciji s postojećim studijskim programima na brodskim visokoškolskim ustanovama koje bi, u suradnji s dobronamjernim i ideji brodskog sveučilišta naklonjenim renomiranim znanstvenicima, vodio kadrovsko-programski koordinator na način na koji je to 2002. radio tadašnji v. d. dekana Filozofskog fakulteta u Zadru prof. Magaš – dakle opet osoba sa značajnim organizacijskim iskustvom u visokom školstvu, kakva bi se u Brodu, čini mi se, najprije mogla naći među nastavnicima našeg Strojarskog fakulteta. Strojarski bi fakultet trebao biti i središnja institucionalna točka, jezgra budućeg brodskog sveučilišta – kao što je to bio Filozofski fakultet u Zadru.
Svima koji su me opomenuli zato što u svojim ranijim tekstovima nisam spomenuo Veleučilište u Slavonskom Brodu moram odgovoriti da sam ga prešutio iz pukog opreza. Naime, ne želim ni nehotice pridonositi pogrešnom, a među neupućenima raširenom uvjerenju da su veleučilišni studiji zaostali brat sveučilišnih studija, kojem treba pomoći kako bi se „razvio" do sveučilišne razine. Jednostavno, veleučilišni i sveučilišni studiji predstavljaju (ili bi barem to trebali) dva različita načina obrazovanja i stručnog osposobljavanja. Kud ćeš veće sreće ako modifikacijom veleučilišnih programa bilinogojstva i menadžmenta mogu nastati i sveučilišni, ali na popisima nastavnika na ovim studijima vidio sam samo dva doktora znanosti. Za veleučilišne je studije to možda dovoljno, za sveučilišne nije.
Tek kada se uspostavi vjerna simulacija sustava može se znati koliko bi otprilike bili troškovi sveučilišta, odnosno njegovih novih sastavnica. I tu ulazim na teren kojem nisam vičan, ali dopuštam si ukazati na to da strojarski i učiteljski fakultet, kao i veleučilište, već rade, pa ih se ne može smatrati nekakvim nepredvidivim financijskim teretima. U svakom slučaju, zakone o osnivanju sveučilišta donosi Hrvatski sabor, kao zakone koji su od nacionalnog interesa. Nema razloga da se i brodsko sveučilište ne veže uz državni proračun na isti način kako je to slučaj i s drugim sličnim ustanovama.
Zašto ćemo nemati sveučilište?
Ideja o sveučilištu, barem onakvom kakvim ga ja zamišljam, teško da će se u Brodu ostvariti zbog niza ukorijenjenih praksi, stavova, običaja i vjerovanja. Rašireno praznovjerje prema kojem svaka sredina koja nije Zagreb smije proizvoditi „samo one struke koje joj trebaju" proizlazi iz manje simpatičnih oblika provincijalizma, i s njim nema svrhe polemizirati, no ukoliko prevlada možemo hladno ukinuti i Strojarski fakultet u Brodu. Nabrojat ću i neke druge probleme, ne trudeći se poredati ih prema relevantnosti. Primjerice, regrutiranje mladih znanstvenika i suradnika u nastavi (asistenata, znanstvenih novaka) nije nešto što se smije raditi preko rodbinskih i političkih veza, naročito u sredini koja se tek bori za sveučilišni status i naročito na visokoškolskim ustanovama koje žele unaprjeđivati svoj ugled. Iz iskustva znam da je to nešto što brodska sredina teško može razumjeti. S tim su vezani i kriteriji i načela stipendiranja perspektivnih nastavnih kadrova, o čemu sam ovdje već pisao. Mladom znanstveniku treba osigurati i zdravu i poticajnu okolinu za napredovanje, a nisam siguran da se tu možemo osloniti na osječko sveučilište. Naime, za sve ove godine postojanja brodske ispostave Učiteljskog fakulteta, pod visokim su osječkim pokroviteljstvom tu doktorirale samo dvije osobe (jedna prije dva tjedna – na Sveučilištu u Zagrebu i pod zagrebačkim mentorstvom), pa je jasno da je riječ o kadrovskoj politici koja ili je promašena ili je namjero opstruirana. Osim toga, postoji opravdana bojazan da bi i brodsko visoko školstvo moglo postati, ili je već postalo, kolateralna žrtva baltizacije osječke humanistike, na koju od kraja devedesetih upozorava Stanko Andrić, a da je ova pošast do Broda već došla preko drugih znanstvenih disciplina zorno nam pokazuje jedna zbirka članaka i rasprava iz prve polovice 20. stoljeća (2. dio), koja je mimo svih metodičkih i didaktičkih kriterija na osječkom sveučilištu proglašena – sveučilišnim udžbenikom. Među ostalim sličnim djelima.
Spomenuti će registar brodskih kadrova & kolegija opasnim virusom zaraziti onaj dio brodskog znanstvenog općinstva (ne mogu reći znanstvene zajednice, jer imamo malo toga zajedničkog) koji je zapustio osnovna načela znanstvene čestitosti i intelektualnog poštenja. Tako među brodskim znanstvenicima nalazimo i one koji pod svoje članke potpisuju članove najuže obitelji, ili pak potpisuju znanstvene radove s kojima nemaju nikakvog autorskog kontakta, pa se temeljitijom analizom njihova opusa može gotovo sa sigurnošću zaključiti koliko podređenih imaju u svom odjelu. Sredina u kojoj tri ugledna stručnjaka potpišu knjigu na kojoj nisu radili ništa nije plodnim tlom za odgoj znanstvenog podmlatka, sve da joj i tri osječka sveučilišta daju svoj blagoslov. To je sredina u kojoj se hvali i nagrađuje nemoralna snalažljivost, ismijava pošteno natjecanje i obeshrabruje rad mladog znanstvenika na sebi, te se od ozbiljnije suradnje odbija kvalitetne znanstvenike.
Ovdje završavam. Ne sudjelujem niti imam ambiciju izravno sudjelovati u visokoškolskom životu Broda, i znam da postoje ljudi koji se bolje od mene razumiju u ono što sam pisao. O tom se ne oglašavaju jer bi bili u svojevrsnom sukobu interesa, kao što ću možda biti i sam ako se danas-sutra, kako je najavljivano, instituti pripoje sveučilištima. Jednog dana, možda prekasno, ti će ljudi početi raditi na projektu brodskog sveučilišta. Marljivo, šutke, u tišini. Upravo je ta tišina jedan od razloga političke neisplativosti ovoga projekta: dok ne bude sav posao odrađen, svaki kolegij i nastavnik spreman, i svaki kotačić na svom mjestu – nema razloga naslikavanju, davanju izjava, rezanju vrpci i sličnim prenemaganjima. Drugi je razlog taj da projekt sveučilišta opsegom poslova i trajanjem certificiranja premašuje jedan politički mandat, treći da će uvijek biti više protivnika sveučilišta nego protivnika bazena i stadiona, četvrti da koji će nam sveučilište koje je samo sebi svrha, itd. Međutim, konsenzus brodske javnosti, naročito njenog „jačeg" dijela (vidi prezimena nabrojana u prvom dijelu ovog teksta), o potrebi sveučilišta u Slavonskom Brodu, možda bi ga i uspio ugraditi u nekakvu općeprihvaćenu „generalnu političku platformu" i viziju razvoja Broda.
(Kraj.)
Ovdje možete pročitati prvi i drugi dio teksta:
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
PBasic08.12.2012. u 15:18
Trebao ti je nick biti "pravovjerni" a ne heretic... Koliko inženjera brodogradnje(!) koji diplomiraju u Zagrebu nađe posao u Zagrebu? Koliko inženjera poljoprivrede(!?) sa zagrebačkog Agronomskog nađe posao u Zagrebu? Što ste zapeli kao pijan plota za to kako "nećemo... Prikaži sve proizvoditi kadrove za biro"? Pa u Brodu ionako nema nikakvih radnih mjesta, koja je svrha uopće slati djecu u školu, od osnovne dalje!? Koja količina nerazumijevanja što je strateški potencijal grada da to nije za povjerovati!!!
-
heretic08.12.2012. u 14:10
Brodu je kvalitetan Strojarski fakultet potreban, tu nema diskusije. Ovi kojekakvi stručni studiji više-manje su uzimanje novaca bez veze....i trebalo bih i prilagoditi potrebama tržišta, a ne stvarati kadrove koji na tržištu rada nemaju posla........... .........a što se tiče dislociranog... Prikaži sveg Učiteljskog studija u Sl. Brodu on je APOSOLUTNO nepotreban u ovoj situaciji kada je poplava učiteljica na zavod za zapošljavanje............jednostavno, posla nema za učiteljice jer nema djece. I to je to.
-
chiuwawa16.09.2012. u 17:59
Petre, kada se komunikacija između tebe i mene svede, na 0, na samo jedno duboko razumijevanje bez ikakvih pitanja, i bez ikakvog razgovora, tada iz mene neće progovarati zavist koja riječi "intelektualac" daje pogrdno značenje, i izaziva kontra reakciju. Dotada... Prikaži sve ja se mogu samo dobro nasmijat, promatrajući, crvene i crne, žute i zelene, ljevicu, desnicu i centar. Da bi se prošao određeni put, pa tako i intelektualni, bitnije je kako ga prolaziš, nego tko ga prolazi. Mada, ja znam da ti to znaš. Ne da znam, nego znam. Zato nemam lice i naličje, i ne treba mi. Ha dobro, moguće je i da si trojanac, pa ćeš ti "njih" razbucati, sjesti za tron, a jaca, ivica i ostali će biti robovi, pa će kopati krompir. Dotle ću ja sve to promatrat, biti svjedok jedne iluzije, gotovo komedije. Ne znam zašto mi je sve smiješno
- Prikaži sve komentare
-