Izbor studija u Hrvatskoj još uvijek je metafizika. Budući studenti nerijetko se odlučučuju studirati na određenom fakultetu za određeno zvanje na temelju svih drugih razmišljanja, a ne na poznavanju i prilagodbi svojih želja realnim potrebama hrvatskog i europskog tržišta rada. Nerijedak razlog izbora studija je fakultet u ili blizu mjesta stanovanja što može imati opravdanje u neusporedivo većim troškovima studija na udaljenijim visokim učilištima. Bizaran razlog odluke za konkretni fakultet, a ima i toga, je 'lakoća' studiranja i polaganja ispita na nekim u odnosu na zahtjevnije i vrlo zahtjevne fakultete. Na izbor studija najmanje utječe kvaliteta fakulteta i činjenica kako o njoj uvelike ovisi i buduća stručnost njegovih polaznika.
Porazni podaci evaluacije javnih visokih učilišta
U protekle tri godine pokazalo se kako najviše problema s ispunjavanjem kriterija kvalitete imaju visoka učilišta iz polja ekonomije (među kojima su i privatna), a koja upisuje trećina studentske popullacije u Hrvatskoj. Nažalost, iako je mladi diplomirani ekonomisti prednjače na burzi rada, u predstojećoj akademskoj godini, najviše intersa mladi su pokazali baš za studij ekonomije.
Porazni su podaci evaluacije javnih visokih učilišta u Hrvatskoja: U prošloj akademskloj godini, od 50-ak evaluiranih javnih visokih učilišta, njih dvadesetak jedva je zadovoljavalo tek minimalne uvjete kvalitete, a za predstojeću akademsku godinu od 120 hrvatskih fakulteta samo njih jedanaest dobilo je europski certifikat kvalitete i dobili međunarodni ESG certifikat sustava osiguranja kvalitete u obrazovanju (Standards and Guidelines for Quality Assurance in European Higher Education).
Postupak vrednovanja kvalitete na svakom testiranom visokom učilištu provodilo je peteročlano povjerenstvo u čijem su sastavu domaći i strani nastavnici, studenti i gospodarstvenici. Članovi povjerenstva (zasad ih je 120) prošli su edukaciju, stekli status certificiranog stručnjaka za vanjsku prosudbu i ušli u AZVO-ovu bazu certifikatora.
U nizu kriterija su osiguravanje financijske stabilnosti i neovisnosti, ulaganje u edukaciju kadra, kreiranje trendova i kvaliteta dijaloga.
Među 'kvalitetnima' nema brodskih, a tek je jedan osječki fakultet
Na 'listi kvalitetnih' nema Veleučilišta u Slavonskom Brodu, a od fakulteta u sklopu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku samo je Građevinski fakultet dobio certifikat. Među 'kvalitetnima' u Hrvatskoj su dva integrirana sveučilišta (riječko i dubrovačko), tri javna fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (FER, Fakultet organizacije i informatike, Medicinski fakultet) te dvije privatne visokoškolske institucije (VERN' i Algebra).
Jedanaest najboljih učilišta u Hrvatskoj:
1. Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
2. Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu
3. Građevinski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku
4. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
5. Sveučilište u Dubrovniku
6. Sveučilište u Rijeci
7. Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci
8. Veleučilište u Rijeci
9. Veleučilište VERN'
10. Visoko gospodarsko učilište u Križevcima
11. Visoko učilište Algebra - visoka škola za primijenjeno računarstvo
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
Tonda22.07.2014. u 11:23
Informacija je preuzeta iz nekih novina, a originalni autor je propustio spomenuti da nisu svi fakulteti bili evaluirani prema navedenom ESG standardu. Npr. Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu nije još ni bio podvrgnut ovakvoj provjeri koja se odvija prema planu... Prikaži sve AZVO pa nije ni mogao dobiti certifikat (ne treba miješati reakreditacijsku provjeru i ESG). Također još mnogo drugih fakulteta nije uopće bilo provjeravano prema ESG pa nisu ni mogli biti na listi. Autor propušta to spomenuti i tako može dovesti čitatelje u zabunu.
-