SLAVONSKI BROD - U posljednjih sedam dana samo pet članaka objavljenih na portalu SBplus pogledalo je ukupno 28160 posjetitelja. Riječ je o pet najčitanijih članaka u proteklih tjedan dana. I tu ne bi bilo ništa neouobičajeno da svih pet nisu iz oblasti 'crne kronnike'. One iste zbog kojeg novinare, koji prate to područje, nerijetko čitatelji, slušatelji i gledatelji svih medija nazivaju lešinarima.
'Mediji su ogledalo pojedinaca i društva.
Oni ne stvaraju ni ružnu, ni lijepu sliku, nego objektivnu.'
Da bi preživjeli svi prodaju svoju robu. Biraju i ponudu određuju prema zahtijevima tržišta. Novinari svoj posao odrađuju prvenstveno prema događanjima no, pri tome, htjeli to priznati ili ne, urednici se određuju prema zahtijevima tržišta. Tako da će, primjerice, u novinama daleko više prostora biti posvećeno temi koja je najčitanija. A malo je onih koji, u tiskanim medijima, neće upravo tekstove Crne kronike pročitati prve. Ista je priča i s tv prilozima, baš kao i objavama na portalima.
Crna kronika najčitanija je. Dokaz za to je i fotografija koja zorno dokazuje brojke s početka teksta. I čitatelji zbog toga nisu lešinari.
Radeći godinama upravo crnu kroniku imala sam prigode razgovarati i sa stručnjacima koji su znali reći kako je Crna kronika čitana jer daje svojevrstan osjećaj olakšanja čitatelju. Čitajući tekstove crne kronike, nerijetko, kažu stručnjaci, ljudi suosjećajući svoju situaciju s patnjom aktera izvještaja. Ma kako teška bila, doživljavaju ju lakšom i podnošljivijom.
- To je samo sastavni dio novinarskog posla, kojeg ni novinairi ne vole raditi. Svako pisanje o onome što se nekome dogodilo, posebno kada je riječ o strašnim ljudskim sudbinama, ima za motiv da se to nekome drugome ne dogodi te da se iz toga izvuče pouka. Nažalost tržišna ekonomija i u crnoj kronici ima svoje prste - kaže kolega Franjo Lepan, novinar 24sata, koji dugi niz godina prati Crnu kroniku.
Ugledna zagrebačka psihijatrica Suzana Kulović nedavno je za Deutche Welle, i sama komentirala čitanost vijesti iz crne kronike. Iako drži kako je na tom polju odgovornost medija velika, dodaje kako su, u odnosu na ono što se događa na društvenim mrežama, itekako optimistični. - Mediji su ogledalo nas kao pojedinaca i društva. Oni ne mogu stvarati ni ružnu, ni lijepu sliku, već objektivnu. Naravno, možemo razgovarati što je to objektivnost. Za mene je to kada ponudimo sve strane jedne priče i jedino tada možemo reći da smo bili profesionalni i ponudili javnosti sliku društva kakvo ono zapravo jest. - kazala je.
Jesu li onda novinari lešinari, kako ih naziva dio čitalačke publike? Nisu. Naravno, ukoliko se pri izvještavanju drže pravila struke, izvještavaju točno štiteći pri tome dignitet i dostojanstvo žrtve. A slavonskobrodski novinari Crne kronike, pokazala su to dosadašnja iskustva, vode računa i o žrtvama i o čitateljima. Ovima potonjima novinari nude i dobre vijesti, pozitivne priče. Nažalost one se, iako ih na lokalnoj razini u pravilu rade manje više isti autori (s toga ne možemo govoriti o manjoj kvaliteti novianarskih uradaka, op.a.), ne nalaze niti u rubrikama najčitanijih niti najkomentiranijih. A mogle bi. Uz malo više zajedničkog truda svih.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
Stipe10.10.2015. u 10:02
Kolumna nije senzacionalna, ali je u svakoj svojoj riječi točna i pokazuje kako autorica ima silno iskustvo. Crna kronika, ukoliko nije pisana na senzacionalistički, lešinarski način prikazuje onu težu, ružniju stranu života. Više volim ne tako senzacionalne kolumne koje nisu... Prikaži sve pod svaku cijenu kontroverzne, ali pokazuju da autor dobro zna o čemu piše, nego neka bombastična bubetanja.
-