Kolumne : Odavno smo graničari stari

Mihael Ferić

Kolumne

Odavno smo graničari stari
Piše: Mihael Ferić
Objavljeno: 28.1.2013. u 0:04
Prikaza: 6711
|

Mihael Ferić, začetnik muzeja:

Muzej tambure je čuvar nacionalnog identiteta

root : Muzej tambure je čuvar nacionalnog identiteta

Tambure koje su od druge polovice 19. stoljeća do danas građene u nas, nedvojbeno i neupitno su izvorna hrvatska glazbala, jer su nastala po izumu hrvatskih tamburaških glazbenika i oblikovana su u hrvatskim glazbalarnicama.

U zapadnom dijelu kazamata barokne brodske Tvrđave, na prostoru od oko 130 četvornih metara, u srijedu 23. siječnja 2013. godine, otvoren je Muzej tambure, u kojem je izložena dugo vremena sakupljana raznolika i uglavnom povijesna građa koja vjerno svjedoči o mjestu i značaju tambure u životu hrvatskog življa u domovini i inozemstvu, u minulim vremenima i danas.

Od osporavanog i marginaliziranog glazbala, smatranog isključivo folklornim, a ponegdje i profanim, tambura je s vremenom postala priznato koncertno i koncertantno, orkestralno i komorno glazbalo.

Od solističkog tradicijskog glazbala, tambure samice, preteče današnjih tambura, tijekom više od stoljeća i pol, izgrađeno je u glazbalarskim radionicama hrvatskih majstora umjetničkog obrta, hrvatskih glazbalara u Americi i bačkih graditelja, šezdesetak tamburaških glazbala različitog oblika, veličine, načina ugađanja, tonskog opsega i funkcije u skupnom glazbovanju, te nekoliko više ili manje sličnih inačica tih glazbala, razvrstanih u nekoliko tamburaških sustava.

Prikupljanje i izlaganje javnosti toga dobra hrvatske materijalne kulture jedan je od temeljnih zadatka ovog jedinstvenog projekta, pogotovo uzme li se u obzir činjenica da neki od tih glazbala nisu više prisutni u glazbenom životu i na glazbenoj sceni.

Od osporavanog i marginaliziranog glazbala, smatranog isključivo folklornim, a ponegdje i profanim, tambura je s vremenom postala priznato koncertno i koncertantno, orkestralno i komorno glazbalo, za koje je skladan i napisan impozantan autorski opus u žanru specifične umjetničke i popularne tamburaške glazbe.

Bogatu tradicijsku glazbenu baštinu, autorsku glazbu namijenjenu tamburi te popularne skladbe različitih izričaja, pretakali su u živu glazbu brojni tamburaški zborovi, društva, orkestri i sastavi u Hrvatskoj, susjednim zemljama te među iseljeništvom prekomorskih zemalja, a najbolji i najzaslužniji od njih našli su svoje mjesto među muzejskim eksponatima i predstavljeni pisanom riječju, slikom i djelom.

S tamburom su mnogi amaterski glazbenici iz raznih društvenih staleža naučili notno pismo, upoznali umjetničku, tradicijsku i popularnu glazbu, doživjeli radost aktivnog glazbovanja, a njihov se broj iskazuje tisućama.

Posebno važnu ulogu odigrala je tambura u očuvanju nacionalnog identiteta

Posebno je važnu ulogu odigrala tambura u očuvanju nacionalnih korijena i identiteta među hrvatskim iseljeništvom, o čemu svjedoče brojni muzejski izlošci.

Uz glazbala, povijesne slike istaknutih tamburaških društava, zborova, orkestara i sastava posjetiteljima je na uvidu cjelokupna glazbena publicistika (tamburaška glasila, katalozi tamburaških manifestacija, pisani dokumenti, programi koncerta…) te tamburaško nakladništvo.

Organiziranim grupama priredit će se demonstracija postupaka pri gradnji tambura, a zainteresiranim će pojedincima biti na raspolaganju tonski, vizualni i audiovizualni snimci emitirani preko odgovarajućih tehničkih pomagala.

Unatoč činjenici da je sve donedavno većina etnomuzikologa tvrdila da tambura nije autohtono hrvatsko glazbalo, što je samo djelomično točno, ovaj muzej donosi drugu tvrdnju!

Preteča današnje tambure, žičano glazbalo dužeg vrata i malog trupa, koje su tijekom 14. i 15. stoljeća Turci donijeli u Bosnu, a potom se seobom Bunjevaca i Šokaca udomaćila u Slavoniji, Baranji, Srijemu, Bačkoj i drugdje, zaista nije samoniklo hrvatsko glazbalo!

Tambure koje su od druge polovice 19. stoljeća do danas građene u nas, nedvojbeno i neupitno su izvorna hrvatska glazbala, jer su nastala po izumu hrvatskih tamburaških glazbenika i oblikovana su u hrvatskim glazbalarnicama.

S obzirom na veliki neiskorišteni prostor tvrđave, slijedi nam akcija za uređenje tih prostora i realizaciju zamisli o multimedijalnom edukacijsko-informacijskom centru tambure.

Oblikom, izgledom, načinom ugađanja, tonskim opsegom i ulogom u skupnom glazbovanju, bitno se razlikuju od dalekog preteče, svih drugih sličnih žičanih glazbala, gitare, mandoline, balalajke, domre, bandure… Za nadati se kako će to uvidjeti glazbeni eksperti i svi posjetitelji ovog Muzeja.

Šteta što smo, zbog skučenog, prostora ostali prikraćeni izlaganju svega što je skupljeno (tambure u drugim zemljama, američka tamburaška glazbala, tamburaške manifestacije – smotre i festivali, graditelji tambura, povijesni plakati, zaslužne osobe hrvatske tamburaške glazbe, skladatelji, obrađivači, dirigenti, instrumentalni glazbenici, dužnosnici i promicatelji…).

S obzirom na veliki neiskorišteni prostor tvrđave, slijedi nam akcija za uređenje tih prostora i realizaciju zamisli o multimedijalnom edukacijsko-informacijskom centru tambure.

Cjelokupan projekt realizirali su vrijedni i ambiciozni članovi Brodske udruge tamburaša : Krešimir Dokuzović, predsjednik, Mladen Rakić, tajnik, glazbalarski majstor Mladen Jurković i članovi Udruge Danijel Bjelobrk, Bernard Tomas, Davor Marić, Tomislav Lukić i drugi. Podarili su gradu i njegovoj kulturi mnoštvo sati, dana i mjeseci volonterskog rada, što je za ovakvu akciju u našim okolnostima pravi pothvat.

Događaj je izazvao izniman interes građanstva, gostiju i uzvanika iz Zagreba, Osijeka, Siska, Požege, Vinkovaca, Županje i drugih mjesta Hrvatske, te gostiju iz Banja Luke koji su, ime njihovog gradskog tamburaškog orkestra, poklonili vrijedne partiture objavljene početkom XX. stoljeća. Odjeknuo je u pisanim i elektronskim medijima kao važan događaj trenutka i vremena u kojem živimo.

Žalimo, da se činu otvorenja nisu odazvali predstavnici Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a koliko mi je poznato, nisu bogme ni opravdali svoj nedolazak!

Broj komentara: 1

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava
joja

joja

Komentirano: 13.7.2013. | 19:23

1

Pa ljudi ponovno smo graničari stari i čuvamo granicu na Savi. Dali se to povijest s nama šali ili nam je to sudbina. Mi smo isti, promijenili su se samo oni s druge strane granice.

Broj komentara: 1

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u kolumni
SBplus.hr, Slavonski Brod : Alaj ću se kerit i bećerit

1.Bećarfest u Babinoj Gredi

Alaj ću se kerit i bećerit

14.6.2012. | 14:00
U povodu 1. bećarfesta, festivala bećarca i smotre bećara i bećaruša u Babinoj Gredi
U povodu 1. bećarfesta, festivala bećarca i smotre bećara i bećaruša u Babinoj G
SBplus.hr, Slavonski Brod : Muzej ljudske gluposti i kulturocida

(Ne)kultura

Muzej ljudske gluposti i kulturocida

2.9.2011. | 11:56
Skamenila me izjava našeg vrlog gradonačelnika u nedavnom broju Glasa Slavonije kako se novi sadržaji uklapaju u turističku i kulturnu ponudu, te kako Udruga tamburaša, a vjerojatno i mi predlagači novog muzeja, nismo do sada ništa učinili na realizaciji predloženog programa.
Skamenila me izjava našeg vrlog gradonačelnika u nedavnom broju Glasa Slavonije
SBplus.hr, Slavonski Brod : Odavno smo graničari stari

U zanemarenoj Slavoniji

Odavno smo graničari stari

15.12.2010. | 13:35
Imamo malo ili najmanje zaposlenih, a najviše nezaposlenih! Mladi i obrazovani Brođani zarađuju svoj kruh u hrvatskoj metropoli ili drugdje gdje su našli siguran posao.
Slavonija je danas zanemarena i zapuštena hrvatska regija
SBplus.hr, Slavonski Brod : Gola istina i obučena laž

Sa zrnom soli

Piše: Pripremio: Vlado Prskalo

Gola istina i obučena laž

SBplus.hr, Slavonski Brod : Franjo

Okolišne vibracije

Piše: Tomislav Lukić

Franjo

SBplus.hr, Slavonski Brod :