Brodsko-posavski župan Danijel Marušić može zadovoljno trljati ruke: u njegovoj županiji udio mladog stanovništva najviši je u Hrvatskoj. Iznosi čak 22 posto. Svaki peti stanovnik Marušićeve županije (statistički i nešto malo više) mlada je osoba. U zemlji ''kontinuiranog starenja'', gdje je prosječna dob građana (u što naravno, ubrajamo i seljake, te poštenu inteligenciju) 43 godine, što Hrvatsku svrstava u red najstarijih europskih naroda, to je svakako dobra vijest.
Kada mu sljedeći put u Slavonski Brod dođe stranački šef, hrvatski premijer Andrej Plenković, Marušić će imati razloga pohvaliti se da od siječnja 2008., otkad sjedi u fotelji župana, nije traćio vrijeme. Svog će šefa moći dočekati parafrazom rečenice onog zločinca čije su ime napokon maknuli s najljepšeg zagrebačkog trga: ''Narod koji ima (ovakvu) omladinu, ne mora brinuti za svoju budućnost''.
''Narod koji ima (ovakvu) omladinu, ne mora
brinuti za svoju budućnost''.
Pritom, neće biti nužno da župan Marušić svom stranačkom šefu kaže i drugi dio priče: od 2012. godine Brodsko-posavska županija ima čak 8.713 stanovnika manje, jer – uvijek to može opravdati – kvaliteta je bitnija od kvantitete. A i sam Plenković nije previše osjetljiv na interpretaciju brojki: sredinom svibnja premijer se tako hvalio da Hrvatska ima 53.000 zaposlenih više nego prije dvije godine. A onda ga je prije nekoliko dana demantirao Eurostat. Hrvatska jest na prvom mjestu u Europskoj uniji po padu nezaposlenosti ali je istodobno i europski rekorder po padu zaposlenosti. Ono prvo možemo zahvaliti iseljeničkom tsunamiju, a ne drugom – novim radnim mjestima.
Kako premijer nikad ne griješi, krivac je pronađen u Državnom zavodu za statistiku, koji je navodno u Bruxelles poslao netočne podatke, čime se, eto, još jednom dokazalo kako je statistika točan zbroj netočnih podataka.
No, vratimo se činjenici da Brodsko-posavska županija ima najviši udio mladog stanovništva u Hrvatskoj. S obzirom da na mladima svijet ostaje, župan Marušić uistinu ima razloga za zadovoljstvo. Mladi su ti koji će, kad se zaposle, među ostalim puniti i Mirovinski fond, tu hrvatsku vreću bez dna, koja bi se odavno raspala da se za urednu isplatu mirovina ne zadužujemo u inozemstvu. Što je omjer mladih i starih, dakako u korist prvih, povoljniji, mirovinskim je fondovima lakše. Eto dakle, prilike da Brodsko-posavska županija još jednom poentira - naša mladost na umirovljeničku je radost.
Međutim, postoji tu jedan mali problem, jedno pitanje koje glasi: gdje će se zaposliti toliko mladih? Pred rat, posljednje godine ozloglašenog samoupravnog socijalizma, u Slavonskom je Brodu, koji je tada imao 57.229 stanovnika, radilo 32.000 ljudi. Najviše dakako u Đuri Đakoviću, Agrokombinatu Jasinje, Slavoniji DI… Portal Lupiga (čiji je tekst nedavno prenio SB plus, a čije podatke koristimo i ovom prigodom) kaže da je 2015. godine 815 brodskih poduzetnika zapošljavalo 9.811 radnika. Prema posljednjem popisu stanovništva, onom iz 2011., grad Slavonski Brod imao je 59.507 stanovnika. Danas ih je osjetno manje, što nije specifično samo za Slavonski Brod, već za Slavoniju u cjelini.
Što je više mladih to je veći broj onih koji će otići – a što ih više ode, bit će ih manje.
Brodsko-posavska županija, s obzirom da u njoj živi najviše mladih u Hrvatskoj, tako bi mogla postati i najveći izvoznik hrvatske mladosti. Ni do sada u tome nije zaostajala. U samo dvije godine, prošloj i pretprošloj, iz Hrvatske je iselilo oko 140.000 ljudi. To su podaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Domaće procjene, pak, to snažno potkrepljuju: od ulaska Hrvatske u Europsku uniju (sredina 2013.) iselilo se 200.000 ljudi. Gotovo četiri Slavonska Broda.
Preciznih podataka o broju iseljenih nema, pa je teško reći iz koje se hrvatske županije najviše odlazi trbuhom za kruhom. No logično je: ondje gdje je najviše mladih (a upravo takvi najviše odlaze) i egzodus će biti najveći. Osobiti kada su te sredine, kao što je slučaj u Brodsko-posavskoj županiji, ekonomski devastirane i kada ih je pretvorba i privatizacija poharala više nego nekoć peronospora Dalmaciju.
Činjenica da je Brodsko-posavska županija s najviše mladih u Hrvatskoj, pokazuje žalostan podatak da su u zemlji u kojoj živimo i optimistični podaci zaogrnuti pesimističnim plaštem. Podsjeća to pomalo na ''ementalerov paradoks'': što je više sira, to je više rupa, a što je više rupa to je manje sira.
U ovom, konkretnom slučaju, taj bi paradoks mogao glasiti ovako: što je više mladih to je veći broj onih koji će otići – a što ih više ode, bit će ih manje.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
Tonda18.09.2017. u 11:42
Znaš na što sam mislio . Te stanare pitaj gdje pripadaju ...i svatko će reći Slavonija I ili II ...ali nije to bila poanta nego da se napravilo dosta stambenih jedinica a broj ljudi ostao isti .Samo Podvinje je je... Prikaži svee 5tis ljudi minimum ,plus ostala prigradska koja su se proširila maximalno
-
mileni17.09.2017. u 22:59
Slavonija I i II su izgrađene početkom '80 ih. Točnije 80-84,osim nebodera koji su izgrađeni ranije. Kasnijih nadogradnji nije bilo.Prosječan broj stanara tih "nesretnih" '80ih po stanu je bio 4 člana dok je danas 2. Situacija je slična ili ista... Prikaži sve u ostalim stambenim zgradama izgrađenim do 90e
Prikaži sve komentare
-