POZNATA anegdota kaže kako su skolastici, samo uz pomoć uma, danima pokušavali saznati koliko konj ima zuba. Pa su vijećali, raspravljali, mozgali sve dok tim mudrim sijedim glavama jedan obični fratar nije predložio da odu u štalu, otvore konjsku gubicu i saznaju odgovor na pitanje koje ih je mučilo danima.
Ako je Vlada Projektom Slavonija odlučila u tu ''regiju'' rasporediti 2,5 milijardi eura - od ukupno 10,7 milijardi - postavlja se vrlo logični pitanje koje je postavio i gradonačelnik Slavonskog Broda: U čemu je, naime, takvom raspodjelom novca izražena posebna skrb Vlade prema Slavoniji?
Taj bi se glomazni savjet – ali ipak ne toliko velik da bi u njemu bilo mjesta za jednog Vrkića ili Dusparu – trebao sastajati jednom mjesečni i kako piše u Vladinoj odluci, brinuti oko ''koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova [tzv. ESI fondovi], instrumenata i programa Europske unije, Europskog gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru Projekta Slavonija, Baranja i Srijem''.
Iako jezik birokracije nije lako razumjeti (u Googlu, pored silnih alata koji omogućavaju prevođenje tekstova pisanih i na padžanskom, sindskom, svahiliju, maorskom ili jeziku ratničkog plemena Zulu, još nisu smislili kako naš birokratski jezik prevesti da bude razumljiv običnu čovjeku) čini se da bi taj Savjet - u kojem su pored inih premijer i njegovih 12 ministara (kao 12 apostola), te pet župana (svi naravno iz HDZ-a) trebao brinuti kako će se rasporediti tih famoznih 2,5 milijardi eura isključivo za projekte u Slavoniji, koji bi se proveli do 2020. ili najkasnije do kraja 2023. godine. A u Savjetu koji će o tome brinuti, uz kojekakve agencije, komore i udruge još će sudjelovati i predstavnik Udruge gradova u Republici Hrvatskoj i to iz Slavonije. Koliko znaju Vrkić i Duspara, to neće biti ni jedan od njih. U razdoblju od 2014. do 2020. iz europskih strukturnih i investicijskih fondova Hrvatskoj je osigurano 10,7 milijardi eura za regionalni razvoj. Kroz Projekt Slavonija, kažu u Vladi, ''namjera je provedbom različitih mjera osigurati 2,5 milijardi isključivo za projekte u Slavoniji''.
Iako Hrvatska, administrativno, nije podijeljene ne regije, već na 20 županija + Grad Zagreb, nekako se uvriježilo da se pod pojmom regije, smatraju četiri: Slavonija i Baranja, Dalmacija, Istra i Zagreb. Otpori regionalizaciji su ogromni jer naravno bolje je imati 20 mjesta za kojekakve uhljebe, nego četiri. Za ovu priču to je nevažno, ali je važno sljedeće. Ako je Vlada Projektom Slavonija odlučila u tu ''regiju'' (jer EU financira regionalni razvoj) rasporediti 2,5 milijardi eura od ukupno 10,7 milijardi postavlja se vrlo logični pitanje koje je (uz malo slobodniju interpretaciju ovog novinara) postavio i gradonačelnik Slavonskog Broda: U čemu je, naime, takvom raspodjelom novca izražena skrb Vlade prema Slavoniji?
Dijeljene spada u osnovne matematičke operacije (drugog stupnja, odmah iza oduzimanja i zbrajanja) pa svatko – i s četiri razreda osnovne – može izračunati da kada se 10,7 milijardi (eura) podijeli s četiri (regije) dobije 2,675. Hajd'mo zaokružiti tu brojku na 2,7 milijardi eura. Toliko bi novca, uključujući i Slavoniju, trebala dobiti svaka od četiri hrvatske regije. Pa pitanje, dakle, glasi: zašto se pravi predstava i izmišlja Projekt Slavonija, kada bi toj regiji ionako trebalo pripasti 2,7 milijardi eura (što je, budimo malo sitničavi, 200 milijuna eura više nego što je Vlada planirala). Jer, da se, recimo, želi pomoći istoku Hrvatske, Slavoniji bi se dalo više od onog što joj ionako pripada. Ali, Vlada je taj novac podijelila bratski, na način iz jedne druge anegdote, iz vremena bratstva i jedinstva, kada su republičke delegacije Srbije i Hrvatske, u bivšoj državi, trebale podijeliti neki novac. Anegdota kaže: srpska delegacija je predložila da se novac podijeli bratski, no iz hrvatske su se tome usprotivili pa su rekli da je pravednije podijeliti novac pola – pola.
Duspara i Vrkić ništa tu ne mogu i nitko ih ništa neće pitati kada se taj, bratski podijeljeni novac, bude kapilarno ulagao po slavonskim županijama i gradivima. Doduše, mogli bi. Trebali bi samo okaniti se svoje stranačke neopredijeljenosti (obojica su bili nezavisni kandidati na prošlim lokalnim izborima) pa ući u HDZ. Jer, tamo se dijeli bratski.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. - Prikaži sve komentare
-