ZA razliku od vjerskih, sekularne zajednice ustrojene su, primarno, u skladu s dva postulata: slobodom i pravom. Slobodom kao mogućnošću samoodređenja, dakle samostalnog i nezavisnog djelovanja te pravom na djelovanje, postupanje, vladanje... Ovisno o društvenom uređenju zajednice, ljudska prava su normama ograničena, kako bi bio obuzdan čovjeku svojstven egoizam.
Uvjetno govoreći, ljudske zajednice počivaju na dvije temeljne premise: jedna polazi od slobode i prava pojedinca kao preduvjeta slobode i prava svih, dok druga čini obrnuto i polazi od tvrdnje kako su sloboda i pravo kolektiva (vjere, rase, nacije, klase...) preduvjet slobode i prava pojedinca u njima.
U pravno dobro uređenim zajednicama trebali bi potpuno jasno biti situirani sloboda i pravo pojedinca u kolektivu, a potom i svakog kolektiva u zajednici. Pritom, nedopustivo je individualne slobode i prava poistovjećivati s kolektivnima - i obrnuto.
A upravo to, poistovjećivanje individualnih i kolektivnih sloboda i prava, dovodilo je i dovodi do sukoba u zajednicama, ponekad i takvih razmjera da ih možemo kataklizmičkima zvati.
Ndopustivo je individualne slobode i prava poistovjećivati s kolektivnima - i obrnuto.
Poistovjećivanje osobnih i kolektivnih sloboda i prava
Mada niti za majušnu hrvatsku zajednicu, omeđenu AVNOJ-evskim granicama, nema ozbiljniji značaj, kao paradigmatičan primjer poistovjećivanja osobnih i kolektivnih sloboda i prava mogli bismo označiti najnovije postupanje SDP-ovog saborskog zastupnika, Miranda Mrsića. Naime, donedavna perjanica hrvatskih socijaldemokrata, osobne slobode i prava u Partiji poistovjetio je sa slobodom i pravom Partije u zajednici do te mjere da je, kao SDP-ov zastupnik, Hrvatskom saboru, osobno (hrv. lično i personalno), predložio Zakon o doprinosima, unatoč činjenici da stranka ima svoj prijedlog tog Zakona.
Budući da je Mrsić, učestalim posezanjem za kolektivnim pravima drugova i drugarica, izravno nasrnuo na samu bit slobode i prava Partije, Ona, Partija, odlučila je osloboditi ga svih unutarstranačkih ograničenja te mu podariti potpunu slobodu. Izbacila ga je iz stranke.
Brz, bistar i plitak
Tim povodom, na svom Twitter profilu, bistropotočki, mudroslovio je SDP-ov politbirovac Bojan Glavašević, kako "izbacivanje ljudi iz stranke u prošlosti nije dovodilo do jedinstva, nego do podjela" i tako još jednom demonstrirao koliko je plitka njegova politička bistrost. Naime, upravo je obrnuto. Oni koji se protive odstranjenju potvrđeno kancerogenog tkiva, ustvari, oportunistički odlažu raspad organizma u cijelosti.
Oni, pak, koji ovlasti stranke u društvu žele podrediti pojedincu u stranci, ili su glupi ili su fukare. Ako im većina to dopusti, fukare postanu autokrati, a budale njihovi sljedbenici. Zbog toga, Mrsića je trebalo odstraniti iz stranke jer je samo za sebe želio ono što pripada kolektivu, a Glavaševiće treba upozoriti neka se odrede: hoće li u stranci braniti svoje, a u javnosti partijske stavove, ili će politikom se baviti 'privatno' te na izborima kandidirati se kao 'slobodan pojedinac'.
Uglavnom, nitko iz ozbiljno organizirane političke stranke ne može u javnosti i/ili predstavničkom tijelu brbljati što mu padne na pamet, sve dok želi biti dio nekog tima.
Primjer legitimnog očuvanja političke samostalnosti
Većina Brođanki i Brođana sjeća se kako - tijekom predizborne kampanje, 11. rujna 2015. godine - na izravan upit novinara : "Hoće li se na koalicijskoj listi za V. izbornu jedinicu naći ime gradonačelnika Slavonskog Broda, doktora Mirka Duspare" - premijer Zoran Milanović je kazao: "On je dobar gradonačelnik, ali neće biti na našoj listi jer je svoj politički identitet i entitet".
Mada je tada SDP brodskom gradonačelniku nudio četvrto mjesto na njihovoj izbornoj listi i siguran prolaz u Sabor, Duspara je to odbio jer bi, u tom slučaju, uglavnom, morao provoditi politiku SDP-a, a ne svoju. Dakle, izgubio bi "vlastiti politički identitet" i prestao bi biti "poseban politički entitet".
Da je kojim slučajem tad prihvatio sirenski zov Milanovića, vjerojatno, Duspara sad ne bi bio ni brodski gradonačelnik ni saborski zastupnik, niti ikakav, a kamoli nekakav, politički faktor na hrvatskoj političkoj sceni.
Ono što je Duspari i Milanoviću onomad potpuno jasno bilo, očito, nekima u SDP-u Hrvatske još jasno nije. Ili su blesavi, ili se takvima prave - ili su obične fukare. Naime, svi ozbiljni ljudi koji se politikom bave znaju kako nije moguće, istovremeno, biti "nezavisan" i dio stranačkog "političkog entiteta".
Različito da, ako odobri stranka
Različito razmišljanje, različito lobiranje i u konačnici različito glasanje o istom, temelj je demokracije - u strankama, u parlamentima i zajednici u cjelini. Ali, za razliku od anarhije, u partitokratskom društveno-političkom uređenju kakvo Hrvatska ima, oštrim demarkacijskim linijama je određeno kad i kako se smije ponašati stranački organiziran pojedinac - ako želi član stranke biti. Naime, apsolutno je nedopustivo, unutarstranačku slobodu pojedinca prenijeti u predstavnički, parlamentarni demokratski ambijent. Ono što je demokratska uloga pojedinca u stranci to je uloga stranke u parlamentu. U pravilu. A, iznimke ga potvrđuju.
Na primjer, da Hrvatska ima većinski parlamentarni sustav kao Engleska, za svaku saborsku stolicu imala bi jednu izbornu jedinicu. Pa, kad bi na red došlo, na primjer, usvajanje Zakona o Sveučilištu u Slavonskom Brodu, stranka iz koje dolazi brodski zastupnik, vjerojatno, dopustila bi mu neka glasa ZA Sveučilište - pa makar to bilo i protivno volji stranačke većine. Na taj način čuvali bi politički dignitet svog čovjeka u njegovoj izbornoj bazi.
Mrsiću ne smeta nečastan otpust iz Paertije
"Tražim neka se Predsjedništvo stranke pismeno očituje zbog čega traži povlačenje iz procedure mog Prijedloga Zakona o doprinosima. Neozbiljno je tražiti od mene očitovanje, a da ne znam razlog zbog kojeg bih Prijedlog trebalo povući", novinarima je kazao Mrsić.
Tom izjavom, ustvari, Mrsić je demistificirao samog sebe, kako u stranci tako i u javnosti. Ili zaista ne zna kako mu nije dopušteno samostalno slati zakone u proceduru - ako član stranke želi biti - ili je budala. U oba slučaja, nije mu mjesto u ozbiljnoj političkoj stranci. A da je SDP ozbiljna stranka, ili da takvom namjerava biti, svjedoči i odluka Glavnog odbora da Mrsiću podari političku slobodu.
To što je taj otpust nečastan, neće teško pasti ni Partiji ni Mirandu Mrsiću, jer njihova međusobna ljubav izrasla je na hladnoj pragmi, a ne na toploj ideologiji.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -