Kalendar

Objavljeno: 29.11.2016. u 9:50
Prikaza: 2193
|
Autor: JZ/SBplus

Na današnji dan u Jugoslaviji su slavili

29. novembar nije bio poznat samo zbog klanja po kućama

U 'slobodnoj, nezavisnoj, demokratskoj, pravnoj, socijalno osjetljivoj...' hrvatskoj državi, dakako, AVNOJ nitko ne slavi, maršala još manje, a u tom pravcu kreće se i mogućnost za 'klanje po kućama'.

Promjena ratnih uspjeha na savezničkim frontama, a ponajviše kapitulacija Italije 9.septembra 1943, savezničko osvajanje afričkog kontinenta, kontraofanziva Crvene armije na Istočnom Frontu su utjecali da KPJ započne sa izgradnjom čvrstih temelja buduće Jugoslavenske države, uvjerena u konačnu pobjedu antifašističke koalicije u ratu.

Institucioniranje revolucije (preko vojnih, vojnopozadinskih organa, organa vlasti i društveno-političkih organizacija) bilo je u Jugoslaviji uglavnom završeno. Međunarodni razlozi onemogućavali su da sustav narodne vlasti zaključi svoj karakter formiranjem centralnog Jugoslovenskog organa (Vlade).

Zato je na prvom zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) u Bihaću 1942. bila stvorena osnova, samo ne političko predstavničko tijelo koje je zapravo vršilo funkciju saveznog narodnooslobodilačkog odbora. Konačno, utemeljenje države je trebalo da se uokviri na drugom zasjedanju AVNOJ-a krajem 1943. godine.

Ukupno je 142 delegata bilo prisutno u Domu kulture na drugom zasjedanju AVNOJ-a. Drugo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije počelo je 29. novembra 1943. točno u 19 sati. Vrata Doma kulture su bila širom otvorena za sve radoznale građane, s tim što su svi osim delegata na ulazu temeljito pretresani zbog mogućnosti postavljanja diverzije.

Nedaleko oko grada su postavljeni teški protuzrakoplovni mitraljezi u slučaju zračnih napada. Grad je zamračen točno u 19.15 nakon čega su se vrata Doma kulture zatvorila. Prozori Doma su bili prikriveni roletama i u unutrašnjosti je plamtjelo blago svjetlo koje nije moglo biti dobar orijentir eventualnog zračnog napada na grad. Dom kulture su osiguravale jake partizanske jedinice, vodeći računa da se neko ne prikrade i postavi paklenu napravu.

Rad delegata započet je himnom "Hej Slaveni" u izvođenju pozorišnog hora narodnog oslobođenja oko 19.20, da bi se završio u 5 sata ujutro kozaračkim kolom. Radnim dijelom zasjedanja rukovodilo je Predsjedništvo u sastavu: dr. Vojislav Kecmanović, dr. Ivan Milutinović, dr. Sreten Žujović, dr. Josip Vidmar, dr. Pavle Gregorić, dr. Zlatan Sremec, dr. Sulejman Filipović i pravoslavni svećenik iz Krupnja Vlada Zečević.

Predsjednik AVNOJ-a izabran na prošlom zasjedanju u Bihać u 1942. dr. Ivan Ribar je otvorio zasjedanje svojim uvodnim referatom O radu AVNOJ-a između dva zasjedanja'. Nakon pauze od pola sata poslije Ribarovog referata oko 21 čas za govornicom se pojavio Josip Broz Tito. Svoj referat počeo je riječima:

...Stvaranje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije jeste jedna od najvećih tekovina naše narodnooslobodilačke borbe do tog vremena. Položeni su temelji na kojima se gradi jedno novo, pravednije uređenje u zemljama Jugoslavije, položeni su temelji jedne prave istinski demokratske, narodne vladavine ...

Često prekidan odobravanjem, aplauzima i poklicima, Tito je završio referat:

...Borba naših naroda i sjajni uspjesi koje su oni postigli na bojnom polju pomoću svoje slavne NOV i POJ stvorili su nam pred čitavim naprednim svijetom velike simpatije, stvorili su sve uvjete da naši narodi ostvare svoje težnje-slobodu, istinsku demokratsku federativnu Jugoslaviju ...

Nakon Titovog jednočasovnog referata, počela je diskusija za vrijeme pauze. Nakon pauze za govornicom se pojavio Boris Kidrič. Govorili su zatim: Pero Krstajić, sudac Marko Vujačić, književnik i dr. Sulejman Filipović, vijećnik iz Bosne Novak Mastilović, hercegovački prvoborac Luka Stević, predstavnik nositelja Krađorđeve zvijezde iz Prvog svjetskog rataFranc Ljubej, učitelj, Vice BuljanRodoljub Čolaković kao tajnik AVNOJ-a i mnogi drugi. Ukupno je govorilo 44 delegata.

Oko pola 12 došlo je do kraće pauze, da bi točno u 23.45 dr. Ivan Ribar pred vijećnicu pročitao odluke sa Drugog zasjedanja AVNOJ-a. Bili su to posljednji minuti 29. novembra, ali pošto je čitanje počelo prije ponoći, to je kao datum historijskih odluka uzet 29. novembar 1943. godine.

Kao glavne odluke koje su donijeli vijećnici na drugom zasjedanju AVNOJ-a ističu se:

Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije se konstituiše u zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo Jugoslavije, kao vrhovni predstavnik naroda i uspostavlja se Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ), sa svim obilježjima narodne vlade, preko koga će AVNOJ ostvarivati ​​svoju izvršnu funkciju;

Zabranjuje se jugoslavenskoj izbjegličkoj vladi povratak u zemlju i oduzimaju se sva prava zakonite vlade Jugoslavije, a također se zabranjuje i povratak u zemlju kralja Petra II Karađorđevića do završetka rata kada će narod odlučiti hoće li republiku ili monarhiju;

Obveze koje su u inozemstvu u ime Jugoslavije sklopile izbjegličke "vlade" au cilju njihovog poništenja ili ponovnog sklapanja odnosno odobrenja i da se ne priznaju međunarodni ugovori i obaveze koje bi u buduće u inostranstvu eventualno sklpoila izbjeglička takozvana "vlada";

Jugoslavija se ima izgraditi na demokratskom principu kao državna zajednica ravnopravnih naroda.

Zaključci donijeti se imaju odmah formirati posebnim odlukama AVNOJ-a.

Kao posebna odluka AVNOJ-a, u odluci br. 7, Josipu Brozu Titu je dodijeljen naziv "MARŠAL JUGOSLAVIJE" na temelju prijedloga koji je postavila slovenska delegacija na čelu s dr. Josipom Vidmarom. Predsjedništvo AVNOJ-a je na svojoj proj sjednici 3o novembra 1943. godine jednoglasno prihvatilo prijedlog slovenske delegacije da se Titu dodijeli naziv "MARŠAL JUGOSLAVIJE". (Više na izvoru: Wikipedija)

Iz Ustava Republike Hrvatske
"Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskoga naroda, potvrđenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u različitim državnim oblicima te održanjem i razvitkom državotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo:... u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), ..."


Budući da je za vrijeme trajanja Jugoslavije 29. studeni bio najveći državni praznik i neradni dan, 'radni ljudi svih naroda i narodnosti' koristili su ga za tzv. kolinje (klanje) 'po kućama' - u privatnoj režiji. Zbog toga, taj dan nije bio poznat tek po AVNOJ-u nego i po velikoj pripremi zimnice.
U 'slobodnoj, nezavisnoj, demokratskoj, pravnoj, socijalno osjetljivoj...' Hrvatskoj državi, dakako, AVNOJ nitko ne slavi, maršala još manje, a u tom pravcu kreće se i mogućnost za 'klanje po kućama'.

    Broj komentara: 15

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava
    vlatko1966

    vlatko1966

    Komentirano: 30.11.2016. | 8:20

    1

    Hrvati partizani sve su dobro uradili do 45 a onda su pustili preobučene četnike da kolju sve po redu i time postali gori od fašista. Danas ih ne pamtimo kao oslobodioce nakon fašizma nego kao njihove nasljednike sa samo jednom razlikom , nitko nikada nije kažnjen za te zločine što ih čini gorima od svih fašista za vrijeme 2 sv rata. 46 godina hrvatski narod je slavio taj prešućeni i skrivani pokolj nakon rata.
    cicoo

    cicoo

    Komentirano: 29.11.2016. | 23:33

    2

    Jedino ga ti Mario slaviš,Tata ti je bio jedan od rijetkih koji je u Varošu zastavu stavljao.
    crvena_marama

    crvena_marama

    Komentirano: 29.11.2016. | 21:13

    3

    Sretno svima koji su slavili,koji slave i koji ce slaviti. To su bila vremena,lijepa vremena.
    milenijum

    milenijum

    Komentirano: 29.11.2016. | 20:50

    4

    blaženo spajanje za sirotinju kao sad za bogate šesti mjesec
    bravulja

    bravulja

    Komentirano: 29.11.2016. | 20:44

    5

    Zanimljivo nitko ne piše da jedna republika nije poslala delegaciju???I Zašto??
    bravulja

    bravulja

    Komentirano: 29.11.2016. | 20:41

    6

    Taj sam dan i mrzio i volio. Mrzio jer sam cijeli dan morao pomagati na svinjokolji, a volio jer se nije išlo u školu.
    milenijum

    milenijum

    Komentirano: 29.11.2016. | 19:24

    7

    kažeš uz zapad taj isti zapad je vratio ljude sa granice bleiburga kako ti kažeš okupirane hrvate ne mogu skužiti zašto ih je vratio ako su bili okupirani i protiv svoje volje unovačeni i da gdje si bio 1990 1995
    milenijum

    milenijum

    Komentirano: 29.11.2016. | 19:20

    8

    zuvanoviču uvanoviču opet wikipedija kažeš pod okupacijom njemaca dobro tko ju je onda oslobodio od te okupacije ili si pritupav ili skačeš sam sebi u usta nije dovoljno završiti nešto i misliš da si pametan ako je bila okupacija znači da smo bili u okupaciji od njemaca talijana a da su nas partizani oslobodili ajde pametni objasni tu retoriku
    zuvanovic

    zuvanovic

    Komentirano: 29.11.2016. | 18:44

    9

    Komunisticka Jugoslavija kao i ona prva srbokraljevsko fasisticka su bile diktataorske, nepravedne i zlocinacke u osnovi. NDH nije za usporedbu, jer je bila pod okupacijom nacisticke Njemacke, fasistuicke Italije i teroristicke boljsevicke i srbo fasisteicke najezde. Da je bila slobodna ili bez terorista, bila bi demokratska i zapadno antifasisticka, i vremenom gospodarsko napredna drzava.
    cicoo

    cicoo

    Komentirano: 29.11.2016. | 15:43

    10

    Mario.G. promjeni terapiju.Slikaš sa sa Kolindom i hvališ Jugoslaviju.Da da stricu je bilo dobro u Jugi.Danas mu niti kulen ne ide.

    Broj komentara: 15

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava
    Prikaži sve komentare 12

    Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

    Ostali članci u rubrici
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Prije točno 500 godina Martin Luther je Papi rekao NE

    'Kurviš nad kurvišima'

    Prije točno 500 godina Martin Luther je Papi rekao NE

    31.10.2017. | 0:01
    Razočarani svećenik Martin Luther, 31. listopada 1517. godine, na vrata crkve u Wittenbergu zakucao je 95 teza u kojima je tražio reformu Katoličke Crkve.
    Razočarani svećenik Martin Luther, 31. listopada 1517. godine, na vrata crkve u Wittenbergu zakucao je 95 teza u kojima je tražio reformu Katoličke Crkve.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Staloženo o buntovnom Argentincu

    Bernard Karakaš o Che Guevari

    Staloženo o buntovnom Argentincu

    8.10.2017. | 23:55
    Sam Che danas je više pop ikona nego simbol revolucije i borbe za klasnu ravnopravnost, no utjecaj imena i djela ovog argentinskog gerilca i dalje živi. Ne toliko jako kao prije tridesetak godina, no svakako živi i dalje, pogotovo među mladima i siromašnima.
    Sam Che danas je više pop ikona nego simbol revolucije i borbe za klasnu ravnopravnost, no utjecaj imena i djela ovog argentinskog gerilca i dalje živi. Ne toliko jako kao prije tridesetak godina, no svakako živi i dalje, pogotovo među mladima i siromašnima.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Hrvatska uvelike svoj antifašizam poklanja političkim Srbima

    Zbog moćnih hrvatskih ustašofila

    Hrvatska uvelike svoj antifašizam poklanja političkim Srbima

    29.7.2017. | 13:40
    Posljedično toj i takvoj hrvatskoj politici, danas, u Srbu neće imati tko, službeno, u ime države, kazati kako Srb nije tek simbol otpora Srba ustaškom klanju, nego i simbol zločina nad Hrvatima koje su pritom činili.
    Posljedično toj i takvoj hrvatskoj politici, danas, u Srbu neće imati tko, službeno, u ime države, kazati kako Srb nije tek simbol otpora Srba ustaškom klanju, nego i simbol zločina nad Hrvatima koje su pritom činili.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : HDZ Ružici Vidaković ukazao veliku čast i povjerenje

    Imenovanje na uglednu funkciju

    HDZ Ružici Vidaković ukazao veliku čast i povjerenje

    20.7.2017. | 0:02
    Činjenicu da je njihova članica u Županijsku skupštinu ušla na koalicijskoj listi koju je vodio HSS, a, nakon prisege, podržala je odluku da Županijom vlada HDZ, politička tajnica HSLS-a, Dorica Nikolić, branila je tvrdnjom: "Nikada nismo trgovali, mi smo se svojih principa držal
    Činjenicu da je njihova članica u Županijsku skupštinu ušla na koalicijskoj listi koju je vodio HSS, a, nakon prisege, podržala je odluku da Županijom vlada HDZ, politička tajnica HSLS-a, Dorica Nikolić, branila je tvrdnjom: "Nikada nismo trgovali, mi smo se svojih principa držal
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Najveća izdaja u povijesti Hrvatske

    Na današnji dan

    Najveća izdaja u povijesti Hrvatske

    18.5.2017. | 20:30
    U Hrvatskoj danas ima nezanemariv broj onih koji slave kukavički i izdajnički režim NDH i Antu Pavelića - čovjeka koji je napravio najveću izdaju u hrvatskoj povijesti.
    U Hrvatskoj danas ima nezanemariv broj onih koji slave kukavički i izdajnički režim NDH i Antu Pavelića - čovjeka koji je napravio najveću izdaju u hrvatskoj povijesti.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Priča o Tomislavu Buzovu

    Boris Dežulović

    Priča o Tomislavu Buzovu

    27.2.2017. | 0:05
    Na današnji dan, 27. veljače 1993., grupa vojnika iz četničkog odreda Osvetnici, pod komandom zloglasnog Milana Lukića, na višegradskoj brani, hladnokrvno likvidirala je Tomislava Buzova.
    Na današnji dan, 27. veljače 1993., grupa vojnika iz četničkog odreda Osvetnici, pod komandom zloglasnog Milana Lukića, na višegradskoj brani, hladnokrvno likvidirala je Tomislava Buzova.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Kronologija oslobađanja brodske vojarne

    Domovinski rat

    Kronologija oslobađanja brodske vojarne

    16.9.2016. | 9:00
    Krizni štab odgovorio je vojnicima i oficirima neka časno napuste redove armije koja više nije ni jugoslavenska ni narodna te im dao rok od pola sata za predaju vojarne. Kada je isteklo tih 30 minuta iz smjera Liješća ispaljeno je nekoliko granata kojima je gađan Slavonski Brod i
    Krizni štab odgovorio je vojnicima i oficirima neka časno napuste redove armije koja više nije ni jugoslavenska ni narodna te im dao rok od pola sata za predaju vojarne. Kada je isteklo tih 30 minuta iz smjera Liješća ispaljeno je nekoliko granata kojima je gađan Slavonski Brod i
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Prenosimo kronologiju završne operacije Domovinskog rata

    Na današnji dan počela je 'Oluja'

    Prenosimo kronologiju završne operacije Domovinskog rata

    4.8.2016. | 10:50
    SBplus.hr, Slavonski Brod :  Castro ga nije 'volio'...

    Omraženi diktator i prijatelj mafije:

    Castro ga nije 'volio'...

    26.7.2016. | 9:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : On je bio veliki biskup

    Rekao Papi ne

    On je bio veliki biskup

    17.7.2016. | 23:00
    Jedan od najzapaženijih protivnika dogme bio je hrvatski biskup, teolog, ekumenist i panslavist Josip Juraj Strossmayer. Održao je trosatni govor protiv papinske nezabludivosti, poslije kojeg je s manjom skupinom biskupa napustio Rim ne želeći glasovati protiv papina prijedloga.
    Jedan od najzapaženijih protivnika dogme bio je hrvatski biskup, teolog, ekumenist i panslavist Josip Juraj Strossmayer. Održao je trosatni govor protiv papinske nezabludivosti, poslije kojeg je s manjom skupinom biskupa napustio Rim ne želeći glasovati protiv papina prijedloga.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : ‘Oni kao hoće da se otcijepljuju, a mi kao ne damo…’

    NA DANAŠNJI DAN

    ‘Oni kao hoće da se otcijepljuju, a mi kao ne damo…’

    27.6.2016. | 13:50
    Prije točno 25 godina nastala jedna od najpoznatiji snimki o ratu ’91. Oni koji imaju dovoljno godina i pamte početak rata na prostoru tadašnje SFR Jugoslavije, vjerojatno pamte i prizor u kojem se tog ranog ljeta 1991. tragikomično sažeo sav besmisao sukoba koji je upravo otpoči
    Prije točno 25 godina nastala jedna od najpoznatiji snimki o ratu ’91. Oni koji imaju dovoljno godina i pamte početak rata na prostoru tadašnje SFR Jugoslavije, vjerojatno pamte i prizor u kojem se tog ranog ljeta 1991. tragikomično sažeo sav besmisao sukoba koji je upravo otpoči
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Dan antifašističke borbe prije 25 godina

    Brod - Kijevo

    Dan antifašističke borbe prije 25 godina

    22.6.2016. | 9:45
    Nekoliko mjeseci kasnije, kninski šerif Milan Martić i njegovi četnici iz Knina, uz obilnu pomoć JNA i tadašnjeg pukovnika Ratka Mladića, osvojili su Kijevo, kuće popalili, a zatečeno stanovništvo pobili ili zatočili.
    Nekoliko mjeseci kasnije, kninski šerif Milan Martić i njegovi četnici iz Knina, uz obilnu pomoć JNA i tadašnjeg pukovnika Ratka Mladića, osvojili su Kijevo, kuće popalili, a zatečeno stanovništvo pobili ili zatočili.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Prije 24 godine ubijeno je šestero brodske djece

    Dogodilo se na današnji dan

    Prije 24 godine ubijeno je šestero brodske djece

    3.5.2016. | 7:50
    TIjekom rata u Slavonskom Brodu poginulo je 28 djece, od toga njih šestero na današnji dan 1992. godine.
    TIjekom rata u Slavonskom Brodu poginulo je 28 djece, od toga njih šestero na današnji dan 1992. godine.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Dan kada su Brođanima odškrinuta vrata pakla

    Na današnji dan

    Dan kada su Brođanima odškrinuta vrata pakla

    2.5.2016. | 9:00
    U tim napadima je poginulo 16 osoba, od toga šestero djece, ranjeno je 60 osoba, od toga 30 teško (od 2. do 8. Svibnja 1992.)
    U tim napadima je poginulo 16 osoba, od toga šestero djece, ranjeno je 60 osoba, od toga 30 teško (od 2. do 8. Svibnja 1992.)
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Parafiran Dejtonski sporazum

    Na današnji dan 1995.

    Parafiran Dejtonski sporazum

    21.11.2015. | 14:21
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Hrvatska obilježava svoju samostalnost

    Raskidanje veza sa SFRJ

    Hrvatska obilježava svoju samostalnost

    8.10.2015. | 6:00
    Odluka o raskidanju veza za SFRJ donesena je tri mjeseca nakon Brijunske deklaracije kojom se Hrvatska obvezala na tromjesečnu odgodu samostalnosti i suverenosti na zahtjev Europske zajednice da se tzv. jugoslavenska kriza pokuša riješiti mirnim putem.
    Odluka o raskidanju veza za SFRJ donesena je tri mjeseca nakon Brijunske deklaracije kojom se Hrvatska obvezala na tromjesečnu odgodu samostalnosti i suverenosti na zahtjev Europske zajednice da se tzv. jugoslavenska kriza pokuša riješiti mirnim putem.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : (Pro)Izraelski ratni zločin u Sabri i Šatili

    Nesankcioniran

    (Pro)Izraelski ratni zločin u Sabri i Šatili

    16.9.2015. | 0:01
    Pokoklj Palestinaca u izbjegličkim logorima Sabri i Šatili, od 16. do 19. rujna 1992. godine, počinili su proizraelski falangisti, militantni libanonski kršćani u južnom Bejrutu
    Pokoklj Palestinaca u izbjegličkim logorima Sabri i Šatili, od 16. do 19. rujna 1992. godine, počinili su proizraelski falangisti, militantni libanonski kršćani u južnom Bejrutu
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Kako su Hrvati pobili Hrvate, hladno, iz zasjede

    Ivan Lovrenović:

    Kako su Hrvati pobili Hrvate, hladno, iz zasjede

    9.8.2015. | 0:01
    Bilo je to u Hercegovini 1992. u naselju Glamuzinove kuće kod Kruševa
    Bilo je to u Hercegovini 1992. u naselju Glamuzinove kuće kod Kruševa
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Evo kako je oslobođena Hrvatska u VRO 'Oluja'

    Od 5. do 8. kolovoza 1995.

    Evo kako je oslobođena Hrvatska u VRO 'Oluja'

    8.8.2015. | 12:00
    Kronologija akcije prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata
    Kronologija akcije prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Amerikanci s dvije bombe ubili 450 tisuća civila

    Prekomjerno granatiranje?

    Amerikanci s dvije bombe ubili 450 tisuća civila

    6.8.2015. | 0:03
    Japan je prije 70 godina postao prvom i za sada jedinom žrtvom nuklearnog napada, a užasa koji je 6. kolovoza 1945. posijala bomba 'Mališan' na Hirošimu i tri dana kasnije 'Debeljko' na Nagasaki prisjećaju se 'hibakushe', ljudi koji su preživjeli stravični atomski napad, kada je
    Japan je prije 70 godina postao prvom i za sada jedinom žrtvom nuklearnog napada, a užasa koji je 6. kolovoza 1945. posijala bomba 'Mališan' na Hirošimu i tri dana kasnije 'Debeljko' na Nagasaki prisjećaju se 'hibakushe', ljudi koji su preživjeli stravični atomski napad, kada je
    SBplus.hr, Slavonski Brod :