Kalendar

Objavljeno: 17.3.2014. u 10:50
Prikaza: 1164
|
Autor: SBplus

Antun Gustav Matoš

I dok je srca, bit će i Kroacije

root : I dok je srca, bit će i Kroacije

Matoševi politički nazori, s obzirom na protuaustrijska stajališta i skepsu prema jugoslavenskom unitarizmu, bili su bliski Starčevićevu pravaštvu, ali mu je u kulturnom smislu bio stran svaki izolacionizam.

Matoš, Antun Gustav,  hrvatski  književnik ( Tovarnik13. VI. 1873 –  Zagreb17. III. 1914). U Zagrebu, gdje mu se obitelj naselila ubrzo nakon njegova rođenja, pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Nakon nedovršene gimnazije propao mu je i pokušaj studija na Vojnome veterinarskom fakultetu u Beču. Odustao je od građanskog poziva i potpuno se posvetio pisanju i glazbi. Prvu pripovijetku Moć savjesti objavio je 1892. u Viencu. Sljedeće je godine bio pozvan u vojsku, ali je 1894. dezertirao te morao napustiti Hrvatsku. Otišao je u Beograd, gdje je svirao violončelo u tamošnjim orkestrima i radio kao novinar. Početkom 1898. nakratko je boravio u Münchenu, Beču i Ženevi, a zatim otišao u Pariz, gdje je ostao pet godina. Pariško je razdoblje bilo odlučujuće u formiranju njegovih estetičkih načela. Temeljito se upoznao s najnovijim umjetničkim kretanjima, a osobito su bila značajna iskustva s pjesništvom Ch. Baudelairea, francuskih parnasovaca i simbolista te s proznim djelom E. A. Poea, P. Mériméea i G. de Maupassanta. U tih pet godina napisao je i velik dio svoje fikcijske proze ( Iverje, 1899; Novo iverje, 1900).

God. 1904. vratio se u Beograd, gdje je ostao do konačnoga povratka u Zagreb 1908., kada je bio pomilovan. Za drugoga boravka u Beogradu, u Hrvatskoj su mu objavljene još dvije knjige ( Ogledi, 1905; Vidici i putovi, 1907). U tom je razdoblju počeo pisati i pjesme, koje je objavljivao u različitim listovima i časopisima, ali mu je taj dio opusa objavljen tek posmrtno ( Pjesme, 1923), i to u nepotpunu obliku. U Zagrebu se uključio u književni i politički život. Neprestano je ulazio u sukobe i polemike stvarajući književne i političke protivnike, ali i istomišljenike. Oko sebe je okupio skupinu mladih pjesnika "Gričana" (Lj. Wiesner, F. Galović, A. Ujević i dr.). Njegovao je bohemski životni stil, preživljavajući kao profesionalni pisac i novinar, neprestano u oskudici. Za života su mu izišle još tri knjige:  Umorne priče (1909), Naši ljudi i krajevi (1910) i  Pečalba (1913). Velik broj Matoševih neobjavljenih tekstova prikupljen je tek za sabrana djela koja su izišla u razdoblju 1935–40.

Sam je Matoš pripovijetke smatrao najvrjednijim dijelom svojega opusa, a njegovi suvremenici i kritičari iz desetljeća izravno nakon njegove smrti visoko su cijenili pojedine putopise. Najznačajnija putopisno-feljtonistička proza  Oko Lobora (1907) osebujan je Matošev spoj lirizma nadahnuta ljepotom krajolika i, s druge strane, reportažnih, historiografskih i društveno-kritičkih opservacija pripovjedača. S vremenom je njegovo djelo uravnoteženije procijenjeno, pri čem je posebno dobilo na vrijednosti pjesništvo. Danas se pojedine pjesme (Mora, Notturno, Jesenje veče, Maćuhica, 1909., Srodnost, Utjeha kose) smatraju zaštitnim znakom Matoševa opusa i ponajboljim pjesmama iz razdoblja hrvatske moderne. I kao pjesnik Matoš je u hrvatskoj književnosti bio promotorom modernističkih strujanja koja su dolazila iz europskih književnih središta. Poput E. A. Poea, Ch. Baudelairea i pjesnika simbolističkoga pokreta inzistirao je na dotjeranoj formi pa je sonet u njegovu pjesničkom opusu postao kanonskim oblikom. Poetski artizam ogleda se i u strogom poštivanju pravila akcenatsko-silabičke versifikacije. U okviru Matoševe škole velika se pozornost pridavala sinesteziji i zvukovnim ("glazbenim") kvalitetama izraza, a osobito se njegovala čista i bogata rima. Tematski se Matoševa lirika kreće od simbolizacije krajolika (Notturno, Jesenje veče, Srodnost, Maćuhica, U travi) preko estetizacije smrti, starosti ili drugih pojava koje inače pobuđuju odbojnost i nelagodu (Utjeha kose, Prababa). Pjevanje o pojavama koje tradicionalno ne pripadaju području lijepoga tumači se prihvaćanjem "estetike ružnoga" kao novog impulsa u europskom modernom pjesništvu, premda Matoševi pjesnički tekstovi ne dosežu onaj stupanj provokativnosti do kojega su išli tekstovi Ch. Baudelairea i A. Rimbauda. Drugi dio pjesničkoga opusa blizak je Matoševu kritičkom i polemičkomu temperamentu. Te Matoševe pjesme satirični su ili humoristični pogledi na moralne kvalitete suvremenika (Stara pjesma, Mora, Savremeni simbol) ili političke okolnosti (Grički dijalog, Basna), a u najpoznatijim domoljubnim pjesmama (1909., Pri svetom kralju, Gospa Marija, Iseljenik) satira uzmiče pred domoljubnom tužaljkom ili alegorijskim prikazima tragičnoga položaja domovine.

Matoš je napisao šezdesetak novela, od čega je za života u trima zbirkama objavio samo oko polovice. Fikcijska proza prilično je raznovrsna i postoje različiti pokušaji njezine klasifikacije. Tradicionalnije podjele drže se tematskih skupina, pri čem se izdvajaju pripovijesti u kojima se opisuju ljudi i događaji iz domaće sredine te skupina priča u kojoj prevladavaju bizarni likovi, nevjerojatni događaji, redovito smješteni u koji od europskih gradova. Postoji i manja skupina kratkih tekstova (Samotna noć, O Tebi i o meni, Sjena) u kojima priča gotovo nestaje, iskaz se lirizira i oprema simboličkim značenjima, pa se ti tekstovi žanrovski mogu obilježiti i kao pjesme u prozi. U većoj ili manjoj mjeri, međutim, lirizacija se iskaza uočava u gotovo svim Matoševim pripovijetkama.

Novije podjele pripovjedačkog opusa temelje se na dominantnim stilskim obilježjima. Prvu skupinu čine impresionističke novele koje obrađuju kakav istinit događaj (Kip domovine leta 188*) ili se u njima literarno oblikuju autorovi privatni doživljaji (Nekad bilo – sad se spominjalo, Za novim bogom). Katkad je pak riječ o pričama koje su utemeljene na stvarnim slučajevima za koje je Matoš čuo u privatnome životu, ali nemaju autobiografskih elemenata (On, Duševni čovjek, Pereci, friški pereci). Specifičnost toga tipa priča sastoji se u njihovu anegdotskom, reportažnom značaju, u fragmentarnosti i odmaku od realističke poetike. Na štetu realističke psihologije u tim novelama prevladavaju karikatura i humoristični ton, pri čem likovi nose tipske osobine svoje sredine ili nacionalnosti. Drugoj skupini pripadaju pripovijesti kao što su Camao, Cvijet sa raskršća, Lijepa Jelena, Put u Ništa ili Balkon, koje se po vrijednosti ubrajaju u najbolji dio Matoševe fikcijske proze. Suvremena ih kritika označava kao simbolističke novele budući da njihova radnja ima simbolično značenje i naglašava razmak između realne, svakodnevne zbilje i idealnog svijeta u kojem se naslućuju ljubav, ljepota i harmonija. Protagonisti i pripovjedači Matoševih simbolističkih priča društveni su autsajderi, bohemi, lutalice, umjetnici i sanjari, često bolesni i krajnje neurotični. Raskorak između materijalnoga svijeta i idealnoga prostora mašte dio je njihova svojevoljno odabranog identiteta, jer ih više formira umjetnički milje kojemu pripadaju nego zbiljski društveni odnosi i uhodana svakodnevica, koju preziru. Izdvojena društvena pozicija glavnih likova (i prostori koji su daleki hrvatskomu čitatelju) omogućuje da se napusti realistička razina priče i uvedu bizarni, bajkoviti ili fantastični motivi (Camao, Put u Ništa, Miš).

Matoš je i jedan od najznačajnijih hrvatskih kritičara s početka XX. st. Pisao je o hrvatskim (S. S. Kranjčević, V. Vidrić, D. Domjanić, J. Polić Kamov) i o srpskim autorima (S. Sremac, J. Veselinović, S. Pandurović). Njegovao je impresionističku kritiku, vodeći se artističkim, ali i nacionalnim kriterijima. I u književnoj kritici i u žurnalističkim tekstovima nerijetko je ulazio i u političke teme. Matoševi politički nazori, s obzirom na protuaustrijska stajališta i skepsu prema jugoslavenskom unitarizmu, bili su bliski Starčevićevu pravaštvu, ali mu je u kulturnom smislu bio stran svaki izolacionizam. Dio njegove esejistike posvećen je istaknutim inozemnim piscima, o kojima je pisao s visokim stupnjem kompetencije pa je hrvatsku sredinu sustavno upoznavao s glavnim kretanjima suvremene europske i svjetske literature. Matoš je znatno modernizirao hrvatsku književnost, nametnuo se kao uzor mnogim mlađim piscima i uspostavio umjetničke kriterije kao glavni element literarnoga djela te se danas općenito smatra jednim od najboljih hrvatskih književnika.

Broj komentara: 0

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
SBplus.hr, Slavonski Brod : Hrvatska uvelike svoj antifašizam poklanja političkim Srbima

Zbog moćnih hrvatskih ustašofila

Hrvatska uvelike svoj antifašizam poklanja političkim Srbima

29.7.2017. | 13:40
Posljedično toj i takvoj hrvatskoj politici, danas, u Srbu neće imati tko, službeno, u ime države, kazati kako Srb nije tek simbol otpora Srba ustaškom klanju, nego i simbol zločina nad Hrvatima koje su pritom činili.
Posljedično toj i takvoj hrvatskoj politici, danas, u Srbu neće imati tko, službeno, u ime države, kazati kako Srb nije tek simbol otpora Srba ustaškom klanju, nego i simbol zločina nad Hrvatima koje su pritom činili.
SBplus.hr, Slavonski Brod : HDZ Ružici Vidaković ukazao veliku čast i povjerenje

Imenovanje na uglednu funkciju

HDZ Ružici Vidaković ukazao veliku čast i povjerenje

20.7.2017. | 0:02
Činjenicu da je njihova članica u Županijsku skupštinu ušla na koalicijskoj listi koju je vodio HSS, a, nakon prisege, podržala je odluku da Županijom vlada HDZ, politička tajnica HSLS-a, Dorica Nikolić, branila je tvrdnjom: "Nikada nismo trgovali, mi smo se svojih principa držal
Činjenicu da je njihova članica u Županijsku skupštinu ušla na koalicijskoj listi koju je vodio HSS, a, nakon prisege, podržala je odluku da Županijom vlada HDZ, politička tajnica HSLS-a, Dorica Nikolić, branila je tvrdnjom: "Nikada nismo trgovali, mi smo se svojih principa držal
SBplus.hr, Slavonski Brod : Najveća izdaja u povijesti Hrvatske

Na današnji dan

Najveća izdaja u povijesti Hrvatske

18.5.2017. | 20:30
U Hrvatskoj danas ima nezanemariv broj onih koji slave kukavički i izdajnički režim NDH i Antu Pavelića - čovjeka koji je napravio najveću izdaju u hrvatskoj povijesti.
U Hrvatskoj danas ima nezanemariv broj onih koji slave kukavički i izdajnički režim NDH i Antu Pavelića - čovjeka koji je napravio najveću izdaju u hrvatskoj povijesti.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Priča o Tomislavu Buzovu

Boris Dežulović

Priča o Tomislavu Buzovu

27.2.2017. | 0:05
Na današnji dan, 27. veljače 1993., grupa vojnika iz četničkog odreda Osvetnici, pod komandom zloglasnog Milana Lukića, na višegradskoj brani, hladnokrvno likvidirala je Tomislava Buzova.
Na današnji dan, 27. veljače 1993., grupa vojnika iz četničkog odreda Osvetnici, pod komandom zloglasnog Milana Lukića, na višegradskoj brani, hladnokrvno likvidirala je Tomislava Buzova.
SBplus.hr, Slavonski Brod : 29. novembar nije bio poznat samo zbog klanja po kućama

Na današnji dan u Jugoslaviji su slavili

29. novembar nije bio poznat samo zbog klanja po kućama

29.11.2016. | 9:50
U 'slobodnoj, nezavisnoj, demokratskoj, pravnoj, socijalno osjetljivoj...' hrvatskoj državi, dakako, AVNOJ nitko ne slavi, maršala još manje, a u tom pravcu kreće se i mogućnost za 'klanje po kućama'.
U 'slobodnoj, nezavisnoj, demokratskoj, pravnoj, socijalno osjetljivoj...' Hrvatskoj državi, dakako, AVNOJ nitko ne slavi, maršala još manje, a u tom pravcu kreće se i potreba/mogućnost za 'klanje po kućama'.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Kronologija oslobađanja brodske vojarne

Domovinski rat

Kronologija oslobađanja brodske vojarne

16.9.2016. | 9:00
Krizni štab odgovorio je vojnicima i oficirima neka časno napuste redove armije koja više nije ni jugoslavenska ni narodna te im dao rok od pola sata za predaju vojarne. Kada je isteklo tih 30 minuta iz smjera Liješća ispaljeno je nekoliko granata kojima je gađan Slavonski Brod i
Krizni štab odgovorio je vojnicima i oficirima neka časno napuste redove armije koja više nije ni jugoslavenska ni narodna te im dao rok od pola sata za predaju vojarne. Kada je isteklo tih 30 minuta iz smjera Liješća ispaljeno je nekoliko granata kojima je gađan Slavonski Brod i
SBplus.hr, Slavonski Brod : Prenosimo kronologiju završne operacije Domovinskog rata

Na današnji dan počela je 'Oluja'

Prenosimo kronologiju završne operacije Domovinskog rata

4.8.2016. | 10:50
SBplus.hr, Slavonski Brod :  Castro ga nije 'volio'...

Omraženi diktator i prijatelj mafije:

Castro ga nije 'volio'...

26.7.2016. | 9:00
SBplus.hr, Slavonski Brod : On je bio veliki biskup

Rekao Papi ne

On je bio veliki biskup

17.7.2016. | 23:00
Jedan od najzapaženijih protivnika dogme bio je hrvatski biskup, teolog, ekumenist i panslavist Josip Juraj Strossmayer. Održao je trosatni govor protiv papinske nezabludivosti, poslije kojeg je s manjom skupinom biskupa napustio Rim ne želeći glasovati protiv papina prijedloga.
Jedan od najzapaženijih protivnika dogme bio je hrvatski biskup, teolog, ekumenist i panslavist Josip Juraj Strossmayer. Održao je trosatni govor protiv papinske nezabludivosti, poslije kojeg je s manjom skupinom biskupa napustio Rim ne želeći glasovati protiv papina prijedloga.
SBplus.hr, Slavonski Brod : ‘Oni kao hoće da se otcijepljuju, a mi kao ne damo…’

NA DANAŠNJI DAN

‘Oni kao hoće da se otcijepljuju, a mi kao ne damo…’

27.6.2016. | 13:50
Prije točno 25 godina nastala jedna od najpoznatiji snimki o ratu ’91. Oni koji imaju dovoljno godina i pamte početak rata na prostoru tadašnje SFR Jugoslavije, vjerojatno pamte i prizor u kojem se tog ranog ljeta 1991. tragikomično sažeo sav besmisao sukoba koji je upravo otpoči
Prije točno 25 godina nastala jedna od najpoznatiji snimki o ratu ’91. Oni koji imaju dovoljno godina i pamte početak rata na prostoru tadašnje SFR Jugoslavije, vjerojatno pamte i prizor u kojem se tog ranog ljeta 1991. tragikomično sažeo sav besmisao sukoba koji je upravo otpoči
SBplus.hr, Slavonski Brod : Dan antifašističke borbe prije 25 godina

Brod - Kijevo

Dan antifašističke borbe prije 25 godina

22.6.2016. | 9:45
Nekoliko mjeseci kasnije, kninski šerif Milan Martić i njegovi četnici iz Knina, uz obilnu pomoć JNA i tadašnjeg pukovnika Ratka Mladića, osvojili su Kijevo, kuće popalili, a zatečeno stanovništvo pobili ili zatočili.
Nekoliko mjeseci kasnije, kninski šerif Milan Martić i njegovi četnici iz Knina, uz obilnu pomoć JNA i tadašnjeg pukovnika Ratka Mladića, osvojili su Kijevo, kuće popalili, a zatečeno stanovništvo pobili ili zatočili.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Prije 24 godine ubijeno je šestero brodske djece

Dogodilo se na današnji dan

Prije 24 godine ubijeno je šestero brodske djece

3.5.2016. | 7:50
TIjekom rata u Slavonskom Brodu poginulo je 28 djece, od toga njih šestero na današnji dan 1992. godine.
TIjekom rata u Slavonskom Brodu poginulo je 28 djece, od toga njih šestero na današnji dan 1992. godine.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Dan kada su Brođanima odškrinuta vrata pakla

Na današnji dan

Dan kada su Brođanima odškrinuta vrata pakla

2.5.2016. | 9:00
U tim napadima je poginulo 16 osoba, od toga šestero djece, ranjeno je 60 osoba, od toga 30 teško (od 2. do 8. Svibnja 1992.)
U tim napadima je poginulo 16 osoba, od toga šestero djece, ranjeno je 60 osoba, od toga 30 teško (od 2. do 8. Svibnja 1992.)
SBplus.hr, Slavonski Brod : Parafiran Dejtonski sporazum

Na današnji dan 1995.

Parafiran Dejtonski sporazum

21.11.2015. | 14:21
SBplus.hr, Slavonski Brod : Hrvatska obilježava 24 godine samostalnosti

Raskidanje veza sa SFRJ

Hrvatska obilježava 24 godine samostalnosti

8.10.2015. | 6:00
Odluka o raskidanju veza za SFRJ donesena je tri mjeseca nakon Brijunske deklaracije kojom se Hrvatska obvezala na tromjesečnu odgodu samostalnosti i suverenosti na zahtjev Europske zajednice da se tzv. jugoslavenska kriza pokuša riješiti mirnim putem.
Odluka o raskidanju veza za SFRJ donesena je tri mjeseca nakon Brijunske deklaracije kojom se Hrvatska obvezala na tromjesečnu odgodu samostalnosti i suverenosti na zahtjev Europske zajednice da se tzv. jugoslavenska kriza pokuša riješiti mirnim putem.
SBplus.hr, Slavonski Brod : (Pro)Izraelski ratni zločin u Sabri i Šatili

Nesankcioniran

(Pro)Izraelski ratni zločin u Sabri i Šatili

16.9.2015. | 0:01
Pokoklj Palestinaca u izbjegličkim logorima Sabri i Šatili, od 16. do 19. rujna 1992. godine, počinili su proizraelski falangisti, militantni libanonski kršćani u južnom Bejrutu
Pokoklj Palestinaca u izbjegličkim logorima Sabri i Šatili, od 16. do 19. rujna 1992. godine, počinili su proizraelski falangisti, militantni libanonski kršćani u južnom Bejrutu
SBplus.hr, Slavonski Brod : Kako su Hrvati pobili Hrvate, hladno, iz zasjede

Ivan Lovrenović:

Kako su Hrvati pobili Hrvate, hladno, iz zasjede

9.8.2015. | 0:01
Bilo je to u Hercegovini 1992. u naselju Glamuzinove kuće kod Kruševa
Bilo je to u Hercegovini 1992. u naselju Glamuzinove kuće kod Kruševa
SBplus.hr, Slavonski Brod : Evo kako je oslobođena Hrvatska u VRO 'Oluja'

Od 5. do 8. kolovoza 1995.

Evo kako je oslobođena Hrvatska u VRO 'Oluja'

8.8.2015. | 12:00
Kronologija akcije prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata
Kronologija akcije prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata
SBplus.hr, Slavonski Brod : Amerikanci s dvije bombe ubili 450 tisuća civila

Prekomjerno granatiranje?

Amerikanci s dvije bombe ubili 450 tisuća civila

6.8.2015. | 0:03
Japan je prije 70 godina postao prvom i za sada jedinom žrtvom nuklearnog napada, a užasa koji je 6. kolovoza 1945. posijala bomba 'Mališan' na Hirošimu i tri dana kasnije 'Debeljko' na Nagasaki prisjećaju se 'hibakushe', ljudi koji su preživjeli stravični atomski napad, kada je
Japan je prije 70 godina postao prvom i za sada jedinom žrtvom nuklearnog napada, a užasa koji je 6. kolovoza 1945. posijala bomba 'Mališan' na Hirošimu i tri dana kasnije 'Debeljko' na Nagasaki prisjećaju se 'hibakushe', ljudi koji su preživjeli stravični atomski napad, kada je
SBplus.hr, Slavonski Brod : Čvrsti temelji srpsko - hrvatskih odnosa

'Tad Puniša pet metaka ispali'

Čvrsti temelji srpsko - hrvatskih odnosa

20.6.2015. | 0:04
I, dok su HSS i HRS oklijevali, KPJ preuzela je inicijativu te preko Nezavisnih sindikata, letkom kojeg je potpisao Josip Broz, pozvala je na masovne prosvjede. Prosvjedi su trajali tri dana, uz povremene oružane okršaje s policijom, u kojima je bilo i mrtvih. Postojala je ideja
I, dok su HSS i HRS oklijevali, KPJ preuzela je inicijativu te preko Nezavisnih sindikata, letkom kojeg je potpisao Josip Broz, pozvala je na masovne prosvjede. Prosvjedi su trajali tri dana, uz povremene oružane okršaje s policijom, u kojima je bilo i mrtvih. Postojala je ideja
SBplus.hr, Slavonski Brod :
SBplus.hr, Slavonski Brod :