Kalendar

Objavljeno: 22.6.2016. u 9:45
Prikaza: 2559
|
Autor: Željko Mužević, 22.06.2015.

Brod - Kijevo

Dan antifašističke borbe prije 25 godina

Darko Janković / Posavska Hrvatska
Foto: Darko Janković / Posavska HrvatskaBrodsko Korzo 1991.
  • Darko Janković / Posavska Hrvatska
  • Željko Mužević

Nekoliko mjeseci kasnije, kninski šerif Milan Martić i njegovi četnici iz Knina, uz obilnu pomoć JNA i tadašnjeg pukovnika Ratka Mladića, osvojili su Kijevo, kuće popalili, a zatečeno stanovništvo pobili ili zatočili.

Iz bilježnice, umazane prstima masnim od masti za podmazivanje oružja, stranica progorjelih pepelom s dogorijevajuće cigarete, korica požutjelih od jutarnje vlage, pune nečitkih slova ispisane u praskozorja svibanjskog i lipanjskog jutra, ljeta Gospodnjega 1991.
Molim one koji budu čitali neka imaju na umu da je to pisano prije 25 godina, u posebnim okolnostima.
Krajem travnja (28. 4. 1991.) odmah po uspostavljanju Policijske postaje MUP-a Hrvatske, postrojbe JNA blokirale su Kijevo. Brođani su reagirali prosvjednim skupom s kojeg je više tisuća nazočnih poručilo: Život damo, Hrvatsku ne damo! U Kijevu se brani Hrvatska!

Iznad zakona i pameti

Sređujem bilješke i zbrajam dojmove - slušam ponoćne vijesti. Tek je nekoliko sati prošlo od proglašavanja suverenosti Republike Hrvatske - unatoč "upozorenju" Saveznog vijeća Skupštine SFRJ kako se sve odluke o razdruživanju smatraju nelegitimnim i jednostranim, dok Crnogorac Mijat Šuković tražio neka sve institucije, uključujući organe sigurnosti i organe JNA, ne dopuste prekrajanje Jugoslavije.

KIJEVO (22./23. lipnja l991.) - Ovdje srpski Radio Knin. Želje čestitke i pozdravi! Dragom Đoki iz Obrovca sve najbolje ...  Hvala tebi Karadžiću Vuče naša djeca ćirilicu uče / Sitan kamen do kamena, svud je Srbin do Srbina... Vijesti: Danas je predsjednik Vlade SAO Krajine, Milan Babić, razgovarao s predstavnicima bratskog Sombora...          

- Ma, trni to - cijedi kroz zube Joso, pripadnik MUP-a, dok kroz dalekozor promatra kijevljansku dolinu i dodaje - Bio je ovdi zubar. Isusa ti, linijeg čovika nismo imali.

Pokazujem u daljinu, na vojni konvoj od desetak kamiona i dvije kampanjole što pristiže iz pravca Knina.

Sve je mirno, a kako je bilo ...  Nije se moglo izdržat!

Kijevljanima ta subota protječe u mirnom okružju, dok meni sve miriši na skoru borbu. Naoružani policajci, patrola za patrolom. Pod budnom paskom je svaki pokret između Kozjaka i Dinare, planina što okružuju Kijevo. Svakoga časa netko odnekuda javlja:

- Ovdi je sve mirno; Tri'est i dva tenka na Vincu prestala s vozanjem; Pripazi na automobil "Lada" registracije...;  Vatra na Kozjaku!

Dok policajci obavljaju posao, sjedim na groblju sv. Mihovila i pokušavam se zbrojiti, razbuditi, potajno vjerujući da je sve to samo neki neobičan san, da su svi ti tenkovi, oklopna vozila, oružja svih vrsta, barikade, mrtvi - iz nekog drugog okružja, svijeta. Dok sjedim na groblju potajno se nadam da je sve to neki ružan, neobičan san i da ću se razbuditi, a tenkovi, oklopna  kola, transporteri će nestati i ostat će samo miris kadulje i mir.

No, ne ide i zbilja štipa tjerajući snove i želje. Tutnjava vojnih vozila govori. Miriši kadulja, a jedan sivi mačak oprezno se šulja između grobova. "Vrtim" film petnaestak sati unatrag:

I dimnjaci kriju zebnju

Putujemo FAP-om preko Bosne, sedamdesetak kilometara na sat. Dva "Montažina" kamiona, 20 tona namirnica za Kijevljane i nas 'šest komada', u pratnji. Tako piše u putnom nalogu. Budući da  FAP veteran iz Iraka (ili Irana - nisam dobro upamtio), bivša cisterna, sada pretvorena u kamion, ima samo dva sjedala, a nas trojicu - dopalo mi mjesto na poklopcu motora. Luka iz Koraća majstorski vozi pazeći da mu ne skliznem u okukama u krilo, a Vule (Stipan Miljković- svojedobno jedan od najboljih brodskih golmana) pruža mi deku kako bih se pokrio. A Luka i ja jedini smo od šestorke koji nemamo korijene u Kijevu. U onom drugom kamionu, luksuznijem, bržem i za 200 konja jačem, je cjelokupna kijevljanska trojka: Petar Radić - jedan od "Montažinih" direktora, Tomo Barić - umirovljenik i Drago Kovačević - kijevljanski zet, a ne kaže se badava - odakle ti je žena, odatle si i ti.

Prolaze kilometri i vrijeme. U našem kamionu vedro raspoloženje: Luka pazi na cestu, Vule pali cigaretu za cigaretom, a ja spavam k'o u kolijevci: malo lijevo, malo desno, a kad Luka prikoči poljubim "šoferšajbu". Prolazi Bosna pored nas, sanjiva, mlaka od noći, poput sevdaha razvučena dolinama iskričavih rijeka. Zenica šuti, bez vreve i dima. Visoke peći miruju, dimnjaci kriju neku zebnju. Sunce već dobrano grije, a i "fapov" motor ispod mene. Travnik promiče umoran, oronulih fasada i zgrada, valjda još od Andrićeve "Kronike". Tko će ti, Travniče, novu napisati ?

Našeg "šminkerskog" kamiona više nema: potjerao svojih 300 konja usponom i odmaglio putem što vodi kroz borovu šumu k vrhu planine što dijeli Bugojno od Kupresa. Crnogorica pokriva planinu, a u dolini nekadašnja Titova vila.

Cijevi prema cesti

Između Raduše i Cincara proteglo se Kupreško polje s razbacanim kućama kao da su skupa s kamenjem poispadale iz neke goleme, poderane torbe. Veliko i dugo polje, što je dolinom rječice Šujice spojeno s Duvanjskim, čini oazu zelenila u ovom sivilu prkosnom poput Hercegovine. Iza Kupresa, nedaleko ceste spavaju tenkovi, oklopna vozila, transporteri...  Samo su stotinjak metara udaljeni od prometnice. Na obližnjim visovima ukopani tenkovi cijevi okrenutih prema cesti.

 Između Šujice i Livna, na Krug-planini  "fapu" puca crijevo kompresije i kamion staje kao ukopan. Luka psuje, popravlja, a cijelu situaciju spašava kemijska olovka koju naš vozač inovatorski uklapa u rad stroja. Krećemo dalje, ka Buškom blatu, Trilju, Sinju. Prolazimo Brnaze, mjesto alkarskih vitezova i momaka. Ponos Sinjske krajine i alkarskih igara. Iza Sinja, u kršu se proteglo Peručko jezero s kupačima i ponekim šatorom. Izmičemo iz sinjske općine, zvizdan prži, a oko srca sve hladnije. Dolaze "medijska mjesta": Otišić, Civljani, Cetina... čije "goloruko" pučanstvo mjesecima drži u izolaciji obližnje Kijevo - ostatak ostataka Hrvatske u Kninskoj krajini. Prekopana asfaltna traka što vodi pored Otišića, posljednjeg mjesta u sinjskoj općini i hrpa kamenja pored ceste - govore o dojučerašnjoj barikadi, a kilometri iskidanih telefonskih žica o jučerašnjoj sabotaži.

Ulazimo u Vrliku, mjesto s osjetno brojnijim hrvatskim pučanstvom: na jarbolu hrvatska zastava kao i na krčmi "Suli - Muli" vlasnika Zvonka Jakelića. Tu je i rodna kuća zubara Milana Babića. Rodno mjesto vlastodrščevo, a nije pod "suverenitetom"  te "uzor-države".  Kako li to mora boljeti! Visoko, na liticama Kozjaka stoji stara vrlička tvrđava na čijoj je najvišoj kuli zastava Republike Hrvatske. Ne priznaje niti poznaje nikakvu SAO krajinu.

- Nema u Vrlici nekih sukoba među mještanima - priča Zvonko Jakelić dok u hladu njegove krčme pijuckamo piće.  – Ali su provokacije iz Cetine i Civljana svakodnevne. Dolaze ovamo po benzin jer ga u Kninu nema, a izgleda da je prestala i opskrba iz bosanskobrodske Rafinerije nafte. Jedan dio tih "martićevaca" poznajem, ali dobar dio nisam u životu nikada vidio. Nema veze, izdržat ćemo i to.

Pažljivo se u Vrlici osluškuje disanje Kijeva, jer su mu Vrličani najbliži. Kad su Cetinjani isključili struju Kijevljanima, to isto učinili su Vrličani Cetinjanima. Kada je Jovo iz Cetine morao iz zamrzivača baciti 300 kilograma pokvarenog mesa, vele da je zavapio: - Jebo ti politiku i barikade! Što će moja familija sutra jesti?

Nedaleko Civljana, čiji su "ugroženi" žitelji držali hrvatsko Kijevo u višemjesečnoj izolaciji - cestu je zapriječilo vojno vozilo s rampom i vojnicima koji obavljaju kontrolu prometa. Desetak metara dalje ukopan tenk s maskirnom mrežom iznad kupole. Ne vide se odavde ni kuće ni selo. Tek pokoja zgrada. Golet je sve veća i ljuća. Zelenilo nije ono slavonsko, već niklo iz kamena, provjetreno burama i jugovinom.

Pregledaju nas dva vojnika. Napokon dobivamo dozvolu za odlazak. Prolazimo pored uredno poredanih cigala civljanske barikade na čijem vrhu vijori srpska zastava. Fotografiram, dok dvadesetak besposlenih mještana prijeti.

Stižemo u Kijevo kojim dominira brežuljak i crkva sv. Mihovila. Primaju nas širokih ruku i razdragana  srca. Ne zbog onoga što smo dovezli već zbog spoznaje da i Slavonija misli na njih, unatoč tome što je neki žele gurnuti u Srbiju. Vule, Petar i Tomo nestaju među tetcima, netjacima, ujnama, stričevima... Jedan me pita: - Poznaješ Brajkoviće? Pozdravi Krstu, Mrkog, Ivu!

Nakon okrepe krećemo k sv. Mihovilu, crkvi čije robusne obrise svaki Kijevljanin nosi u srcu. Zastajemo pred kućom Bajanovih gdje Ruža i Pave pričaju kako su branili zgradu MUP-a od vojske i njihova zapovjednika Đukića koji je rodom iz susjedne Cetine odakle svakodnevno pristižu četnički leci s pečatom: Cetina, Prva leteća udarna četa. A u sredini kokarda.

 - Kada su mupovci , nakon 14-satnog usiljenog marširanja bespućima Kozjaka, pod punom opremom, stigli u Kijevo i razvili hrvatsku zastavu - plakali smo od sreće! - pričaju Ruža i Pave. - Već u 12,50 trči Mate Maloča i viče:

- Zovi zapovjednika, stižu tenkovi i vojska!

Nisu četnike tjerali, već naše. Đukić viče da će, ako se za pet minuta ne napusti zgrada, pucati iz tenka. Joso Jurić - Orlić gurnuo ruku u cijev topa i viče Đukiću:

- Pucaj, mater ti četničku!

Zvoni zvono sv. Mihovila. Diže se staro i mlado, zdravo i bolesno. One koje nisu mogli hodati, na leđima su nosili. Žene viču Đukiću:

- Nisi dobro nanišanio, promašit ćeš djecu!

 - Ispljuvale smo ga toliko da se neće moći oprati dok je živ, ako ima još imalo obraza. Za to vrijeme mupovci su zauzeli položaje, a kada su se tenkovi našli na nišanu - bilo je lakše. No, nisu se htjeli povući, a mi smo petnaestak dana stražarili po kišu i suncu, - pričaju Ruža i Pave prisjećajući se nedavnih događanja koji su tada uzdrmali Hrvatsku.

Susrećem redarstvenike, a među njima i Stanka Jurića - Grgića kojeg su teroristi zajedno s rođakom Mijom Jurićem - Arambašićem (tada nisu bili u MUP-u) razbojnički uhitili kao odmazdu za poznate plitvičke događaje. Odmah potom Joso Jurić - Orlić je uhitio trojicu iz Civljana koje je u kući čuvala njegova supruga Radojka, Srpkinja po nacionalnosti:

-  Ma, bilo im je bolje no kod rođene matere. Al, prevari nas vojska. Kažu, pustite ih i Martić će osloboditi dvojicu Kijevljana. Pustili su ih tek  nakon petnaestak dana, - veli Joso.

Kada je potpredsjednik Hrvatskog Sabora, Vladimir Šeks, stigao u Kijevo oštećenim helikopterom na kojeg je pucano s civljanske barikade, uz nazočnost vojske, Joso je bio i mehaničar. Nakon uspješnog popravka  od armije su zatražene koordinate za prelet, a kad su dobivene Kijevljani su napravili zamjenu. Tamo gdje je tebao ići helikopter  poslali su patrolu, a helikopter uputili na Dinaru. Na Kozjaku su mupovci zatekli skupinu četnika kako sa spremnim mitraljezom zure u nebo očekujući Šeksa i helikopter. Nakon okršaja najmanje petorica martićevaca zauvijek su ostala na Kozjaku.

Prije odlaska još jednom se javljam za Radio Brod. Telefon „ladica", vojni, valjda preko satelita jer su normalne veze u prekidu.

Napuštamo Kijevo, opraštamo se s domaćinima: Maločama, Cicvarićima, Brajkovićima, Bajanima, Miljkovićima, Jurićima, Elkazima... Predlažem da idemo preko Knina. Ostali me gledaju u čudu:

- Ti, majke mi, nisi normalan.

 Vraćamo se putem kojim smo došli. U Civljanima, skoro pod samom zastavom tzv. SAO krajine, uz cestu zaustavljeno vojno vozilo, a nekoliko vojnika sjedi i pije piće s "besposlenim" mještanima. Vojska i narod! Valjda će to učiniti jednoga dana i u Kijevu pod zastavom Republike Hrvatske. Upravo tu izazivam svađu među vojnicima. Jedan od njih me uporno želi skinuti s kamiona i oduzeti mi fotoaparat i film (jer sam ih fotografirao), drugi me brani. 

- Znao sam. Nisi normalan, zbog tebe ćemo sad svi najebati! – veli Luka. Na upit da li sam fotkao odgovaram niječno. Povjerovali su. Ili su se pravili da vjeruju. Odlazimo put Hercegovine, a mene savjest ne grize zbog te laži. Hrvatska postaje Kijevo.

Od Bugojna preko Travnika prate nas ivanjske vatre poput roja krijesnica u toploj i tada još uvijek mirnoj lipanjskoj ivanjskoj noći Ljeta Gospodnjeg 1991.

Nekoliko  mjeseci kasnije, kninski šerif Milan Martić i njegovi četnici iz Knina, uz obilnu pomoć JNA i tadašnjeg pukovnika Ratka Mladića, osvojili su Kijevo, kuće popalili, a zatečeno stanovništvo pobili ili zatočili. Sve do Oluje 1995. Kijevo je bilo avetinjski prazno mjesto.

Napisano: 22.06.2015.

    Broj komentara: 4

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava
    milenijum

    milenijum

    Komentirano: 22.6.2016. | 13:12

    1

    MAZALO TOČNO
    mazalo

    mazalo

    Komentirano: 22.6.2016. | 12:54

    2

    E pa jebiga, borimo se na nacionalnom nivou da zaboravimo sve ovo što se događalo 90-tih, ali nas urednik ovog članka vraća u devedesete, ako se piše i priča o 1941 kakvu je poveznicu našao novinar da nam piše o Milanu Martiću i o četnicima iz devedesetih , tko se sjeća još što se zbivalo 1940 pa na ovamo i dali se moramo uopće vraćati u te godine.
    milenijum

    milenijum

    Komentirano: 22.6.2016. | 10:39

    3

    BOGAMI JOŠ NEKOLIKO SANADERA KARAMOLOVA KUTLEA GUCIĆA NADANA RADIĆA PENIČA KOVAČA ITD NE ZNAM KOLIKO MOŽEMO FINANCIJSKI IZDRŽATI TO VELIKO DOMOLJUBLJE SA FIGOM U DŽEPU
    msnjaric5

    msnjaric5

    Komentirano: 22.6.2016. | 10:27

    4

    Hvala ti pišće ovog divnog ne tako davnog objašnjenja,to su ti tkz anti četnicifašisti,koji su u zadnjih 100g tri puta pokušali praviti tkz veliku malu srbiju,e nećete još Hrvatska ni propala dok mi živimo.ZDS.

    Broj komentara: 4

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava

    Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

    Ostali članci u rubrici
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Prije točno 500 godina Martin Luther je Papi rekao NE

    'Kurviš nad kurvišima'

    Prije točno 500 godina Martin Luther je Papi rekao NE

    31.10.2017. | 0:01
    Razočarani svećenik Martin Luther, 31. listopada 1517. godine, na vrata crkve u Wittenbergu zakucao je 95 teza u kojima je tražio reformu Katoličke Crkve.
    Razočarani svećenik Martin Luther, 31. listopada 1517. godine, na vrata crkve u Wittenbergu zakucao je 95 teza u kojima je tražio reformu Katoličke Crkve.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Staloženo o buntovnom Argentincu

    Bernard Karakaš o Che Guevari

    Staloženo o buntovnom Argentincu

    8.10.2017. | 23:55
    Sam Che danas je više pop ikona nego simbol revolucije i borbe za klasnu ravnopravnost, no utjecaj imena i djela ovog argentinskog gerilca i dalje živi. Ne toliko jako kao prije tridesetak godina, no svakako živi i dalje, pogotovo među mladima i siromašnima.
    Sam Che danas je više pop ikona nego simbol revolucije i borbe za klasnu ravnopravnost, no utjecaj imena i djela ovog argentinskog gerilca i dalje živi. Ne toliko jako kao prije tridesetak godina, no svakako živi i dalje, pogotovo među mladima i siromašnima.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Hrvatska uvelike svoj antifašizam poklanja političkim Srbima

    Zbog moćnih hrvatskih ustašofila

    Hrvatska uvelike svoj antifašizam poklanja političkim Srbima

    29.7.2017. | 13:40
    Posljedično toj i takvoj hrvatskoj politici, danas, u Srbu neće imati tko, službeno, u ime države, kazati kako Srb nije tek simbol otpora Srba ustaškom klanju, nego i simbol zločina nad Hrvatima koje su pritom činili.
    Posljedično toj i takvoj hrvatskoj politici, danas, u Srbu neće imati tko, službeno, u ime države, kazati kako Srb nije tek simbol otpora Srba ustaškom klanju, nego i simbol zločina nad Hrvatima koje su pritom činili.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : HDZ Ružici Vidaković ukazao veliku čast i povjerenje

    Imenovanje na uglednu funkciju

    HDZ Ružici Vidaković ukazao veliku čast i povjerenje

    20.7.2017. | 0:02
    Činjenicu da je njihova članica u Županijsku skupštinu ušla na koalicijskoj listi koju je vodio HSS, a, nakon prisege, podržala je odluku da Županijom vlada HDZ, politička tajnica HSLS-a, Dorica Nikolić, branila je tvrdnjom: "Nikada nismo trgovali, mi smo se svojih principa držal
    Činjenicu da je njihova članica u Županijsku skupštinu ušla na koalicijskoj listi koju je vodio HSS, a, nakon prisege, podržala je odluku da Županijom vlada HDZ, politička tajnica HSLS-a, Dorica Nikolić, branila je tvrdnjom: "Nikada nismo trgovali, mi smo se svojih principa držal
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Najveća izdaja u povijesti Hrvatske

    Na današnji dan

    Najveća izdaja u povijesti Hrvatske

    18.5.2017. | 20:30
    U Hrvatskoj danas ima nezanemariv broj onih koji slave kukavički i izdajnički režim NDH i Antu Pavelića - čovjeka koji je napravio najveću izdaju u hrvatskoj povijesti.
    U Hrvatskoj danas ima nezanemariv broj onih koji slave kukavički i izdajnički režim NDH i Antu Pavelića - čovjeka koji je napravio najveću izdaju u hrvatskoj povijesti.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Priča o Tomislavu Buzovu

    Boris Dežulović

    Priča o Tomislavu Buzovu

    27.2.2017. | 0:05
    Na današnji dan, 27. veljače 1993., grupa vojnika iz četničkog odreda Osvetnici, pod komandom zloglasnog Milana Lukića, na višegradskoj brani, hladnokrvno likvidirala je Tomislava Buzova.
    Na današnji dan, 27. veljače 1993., grupa vojnika iz četničkog odreda Osvetnici, pod komandom zloglasnog Milana Lukića, na višegradskoj brani, hladnokrvno likvidirala je Tomislava Buzova.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : 29. novembar nije bio poznat samo zbog klanja po kućama

    Na današnji dan u Jugoslaviji su slavili

    29. novembar nije bio poznat samo zbog klanja po kućama

    29.11.2016. | 9:50
    U 'slobodnoj, nezavisnoj, demokratskoj, pravnoj, socijalno osjetljivoj...' hrvatskoj državi, dakako, AVNOJ nitko ne slavi, maršala još manje, a u tom pravcu kreće se i mogućnost za 'klanje po kućama'.
    U 'slobodnoj, nezavisnoj, demokratskoj, pravnoj, socijalno osjetljivoj...' Hrvatskoj državi, dakako, AVNOJ nitko ne slavi, maršala još manje, a u tom pravcu kreće se i potreba/mogućnost za 'klanje po kućama'.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Kronologija oslobađanja brodske vojarne

    Domovinski rat

    Kronologija oslobađanja brodske vojarne

    16.9.2016. | 9:00
    Krizni štab odgovorio je vojnicima i oficirima neka časno napuste redove armije koja više nije ni jugoslavenska ni narodna te im dao rok od pola sata za predaju vojarne. Kada je isteklo tih 30 minuta iz smjera Liješća ispaljeno je nekoliko granata kojima je gađan Slavonski Brod i
    Krizni štab odgovorio je vojnicima i oficirima neka časno napuste redove armije koja više nije ni jugoslavenska ni narodna te im dao rok od pola sata za predaju vojarne. Kada je isteklo tih 30 minuta iz smjera Liješća ispaljeno je nekoliko granata kojima je gađan Slavonski Brod i
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Prenosimo kronologiju završne operacije Domovinskog rata

    Na današnji dan počela je 'Oluja'

    Prenosimo kronologiju završne operacije Domovinskog rata

    4.8.2016. | 10:50
    SBplus.hr, Slavonski Brod :  Castro ga nije 'volio'...

    Omraženi diktator i prijatelj mafije:

    Castro ga nije 'volio'...

    26.7.2016. | 9:00
    SBplus.hr, Slavonski Brod : On je bio veliki biskup

    Rekao Papi ne

    On je bio veliki biskup

    17.7.2016. | 23:00
    Jedan od najzapaženijih protivnika dogme bio je hrvatski biskup, teolog, ekumenist i panslavist Josip Juraj Strossmayer. Održao je trosatni govor protiv papinske nezabludivosti, poslije kojeg je s manjom skupinom biskupa napustio Rim ne želeći glasovati protiv papina prijedloga.
    Jedan od najzapaženijih protivnika dogme bio je hrvatski biskup, teolog, ekumenist i panslavist Josip Juraj Strossmayer. Održao je trosatni govor protiv papinske nezabludivosti, poslije kojeg je s manjom skupinom biskupa napustio Rim ne želeći glasovati protiv papina prijedloga.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : ‘Oni kao hoće da se otcijepljuju, a mi kao ne damo…’

    NA DANAŠNJI DAN

    ‘Oni kao hoće da se otcijepljuju, a mi kao ne damo…’

    27.6.2016. | 13:50
    Prije točno 25 godina nastala jedna od najpoznatiji snimki o ratu ’91. Oni koji imaju dovoljno godina i pamte početak rata na prostoru tadašnje SFR Jugoslavije, vjerojatno pamte i prizor u kojem se tog ranog ljeta 1991. tragikomično sažeo sav besmisao sukoba koji je upravo otpoči
    Prije točno 25 godina nastala jedna od najpoznatiji snimki o ratu ’91. Oni koji imaju dovoljno godina i pamte početak rata na prostoru tadašnje SFR Jugoslavije, vjerojatno pamte i prizor u kojem se tog ranog ljeta 1991. tragikomično sažeo sav besmisao sukoba koji je upravo otpoči
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Prije 24 godine ubijeno je šestero brodske djece

    Dogodilo se na današnji dan

    Prije 24 godine ubijeno je šestero brodske djece

    3.5.2016. | 7:50
    TIjekom rata u Slavonskom Brodu poginulo je 28 djece, od toga njih šestero na današnji dan 1992. godine.
    TIjekom rata u Slavonskom Brodu poginulo je 28 djece, od toga njih šestero na današnji dan 1992. godine.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Dan kada su Brođanima odškrinuta vrata pakla

    Na današnji dan

    Dan kada su Brođanima odškrinuta vrata pakla

    2.5.2016. | 9:00
    U tim napadima je poginulo 16 osoba, od toga šestero djece, ranjeno je 60 osoba, od toga 30 teško (od 2. do 8. Svibnja 1992.)
    U tim napadima je poginulo 16 osoba, od toga šestero djece, ranjeno je 60 osoba, od toga 30 teško (od 2. do 8. Svibnja 1992.)
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Parafiran Dejtonski sporazum

    Na današnji dan 1995.

    Parafiran Dejtonski sporazum

    21.11.2015. | 14:21
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Hrvatska obilježava svoju samostalnost

    Raskidanje veza sa SFRJ

    Hrvatska obilježava svoju samostalnost

    8.10.2015. | 6:00
    Odluka o raskidanju veza za SFRJ donesena je tri mjeseca nakon Brijunske deklaracije kojom se Hrvatska obvezala na tromjesečnu odgodu samostalnosti i suverenosti na zahtjev Europske zajednice da se tzv. jugoslavenska kriza pokuša riješiti mirnim putem.
    Odluka o raskidanju veza za SFRJ donesena je tri mjeseca nakon Brijunske deklaracije kojom se Hrvatska obvezala na tromjesečnu odgodu samostalnosti i suverenosti na zahtjev Europske zajednice da se tzv. jugoslavenska kriza pokuša riješiti mirnim putem.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : (Pro)Izraelski ratni zločin u Sabri i Šatili

    Nesankcioniran

    (Pro)Izraelski ratni zločin u Sabri i Šatili

    16.9.2015. | 0:01
    Pokoklj Palestinaca u izbjegličkim logorima Sabri i Šatili, od 16. do 19. rujna 1992. godine, počinili su proizraelski falangisti, militantni libanonski kršćani u južnom Bejrutu
    Pokoklj Palestinaca u izbjegličkim logorima Sabri i Šatili, od 16. do 19. rujna 1992. godine, počinili su proizraelski falangisti, militantni libanonski kršćani u južnom Bejrutu
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Kako su Hrvati pobili Hrvate, hladno, iz zasjede

    Ivan Lovrenović:

    Kako su Hrvati pobili Hrvate, hladno, iz zasjede

    9.8.2015. | 0:01
    Bilo je to u Hercegovini 1992. u naselju Glamuzinove kuće kod Kruševa
    Bilo je to u Hercegovini 1992. u naselju Glamuzinove kuće kod Kruševa
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Evo kako je oslobođena Hrvatska u VRO 'Oluja'

    Od 5. do 8. kolovoza 1995.

    Evo kako je oslobođena Hrvatska u VRO 'Oluja'

    8.8.2015. | 12:00
    Kronologija akcije prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata
    Kronologija akcije prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Amerikanci s dvije bombe ubili 450 tisuća civila

    Prekomjerno granatiranje?

    Amerikanci s dvije bombe ubili 450 tisuća civila

    6.8.2015. | 0:03
    Japan je prije 70 godina postao prvom i za sada jedinom žrtvom nuklearnog napada, a užasa koji je 6. kolovoza 1945. posijala bomba 'Mališan' na Hirošimu i tri dana kasnije 'Debeljko' na Nagasaki prisjećaju se 'hibakushe', ljudi koji su preživjeli stravični atomski napad, kada je
    Japan je prije 70 godina postao prvom i za sada jedinom žrtvom nuklearnog napada, a užasa koji je 6. kolovoza 1945. posijala bomba 'Mališan' na Hirošimu i tri dana kasnije 'Debeljko' na Nagasaki prisjećaju se 'hibakushe', ljudi koji su preživjeli stravični atomski napad, kada je
    SBplus.hr, Slavonski Brod :