Iz drugih medija

Objavljeno: 15.12.2017. u 0:01
Prikaza: 2048
|
Autor: Lana Kovavčević

Iskorak iz 'besklasnog' u klasno društvo

Vlado Prskalo dao vritnjak Stipi Šuvaru

root : Vlado Prskalo dao vritnjak Stipi Šuvaru Vlado Prskalo, pomoćnik ministrice obrazovanja(Foto: Boris Šćitar/Večernji list)

Učenik koji ulazi u ovaj sustav zove se radnik. On će u prvoj godini imati obilježje učenika, ali u drugoj imat će obilježja radnika. Ta obilježja podrazumijevaju zdravstveno osiguranje, radni staž, naknadu za posao. Dakle, sustav će ga prepoznavati sa svim obvezama radnika.

PRIJE nego li je postao pomoćnik ministrice Divjak, Vlado Prskalo bio je najuspješniji ravnatelj strukovne škole. Sada isti model planira iskoristiti za sve ostale škole u Hrvatskoj. Pitali smo ga kako će izgledati reforma, koje su prednosti... piše Večernji list.

Tako će poslodavci prepoznavati svoju buduću radnu snagu. Želimo postići da učenici koji upišu strukovne škole budu ponosni, da sustav prema njima bude tako orijentiran da oni imaju svoje mjesto u društvu. Uostalom, ti učenici za nekoliko godina i sami će biti poslodavci.

Što je presudilo vašem dolasku u Ministarstvo?
Uvjerljivost ministrice Divjak da želi promjene bile su moj razlog zbog kojeg sam se priključio Ministarstvu. Moj se život, dolaskom na ovu poziciju, naglavačke promijenio, izgubio sam mir, nemam slobodnog vremena, ali mi nije žao jer želim da se strukovno obrazovanje pomakne s mrtve točke. Ono je već godinama nepravedno zapostavljeno.

Za školu kojoj ste bili na čelu povukli ste šest milijuna eura. Budući da je to velik iznos za jednu školu, ispada da vam izvlačenje novca iz fondova EU ide bolje nego državi.

Kao ravnatelj suočio sam se s činjenicom da u školi nismo imali ni prostor, ni opremu, a ni educirane nastavnike. Kad sam shvatio da ne mogu računati na sustav, tražio sam drugi put. Počeli smo pratili sve projekte EU. Oni su zarazni - kad ih počnete pisati, odjednom naučite i engleski, naučite stvari koje ne radite u klasičnoj nastavi, naučite se natjecati. U konačnici se suočite s obvezom, jer kada dobijete ta sredstva, morate ih potrošiti onako kako ste opisali u projektima. Tako smo promijenili školu, nastavu, opremu škole. No, nije bilo Iako.

Morat će odjenuti radno odijelo i naučiti sve tajne zanata

Kažete nije bilo lako i nije trajalo kratko. Koliko će nam trebati vremena da provedemo reformu svih strukovnih škola?
Bude li dobre volje i cijeli sustav odradi sve aktivnosti, sve se može promijeniti za četiri godine. Mora postojati jaka želja, i to prije svega u Ministarstvu, potom na lokalnoj razini, ali i među ravnateljima škola i nastavnicima. Dakle cijeli sustav mora se mijenjati.

Kad najavljujemo reformu obrazovanja, ona u osnovnim školama i gimnazijama Čini se jednostavnijom od one u strukovnim školama. Kada počinju konkretne promjene?

Strukovne tehničke škole traju tri ili četiri godine. To je sustav u kojemu imamo ulaz učenika koji se opredjeljuju jednim dijelom za sustav rada, a jednim dijelom za vertikalnu prohodnost. Učeniku strukovne škole ovim promjenama pružamo mogućnost da nakon škole ima posao i da svojim znanjem konkurira u svijetu tržišta rada. Ovom reformom učenici će u školama morati odjenuti radno odijelo i naučiti sve tajne strukovnog zanimanja koje su odabrali. A to može samo uz zadovoljavajuću opremljenost škola. On mora raditi na stvarnim proizvodima i u stvarnim uvjetima. Zato je bit i učenje na radnom mjestu, unutar škole, ali i u centru kompetencija. Nema više staklenog zvona ni za koga - ni za učenika, ni za profesora ni za ravnatelja.

Profesori rade posao od nacionalne važnosti

Hoće li se zbog više prakse u strukovnim školama umanjiti opći sadržaji?
Napravili smo okvir, nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje, ali sada će svaka radna skupina definirati koliko je hrvatskog, engleskog, povijesti, zemljopisa potrebno u određenoj struci. Nacionalni strukovni kurikulum daje mogućnost da svaka škola, svaka radna skupina napravi za svoj sektor, za svoje zanimanje u postocima potrebu za općeobrazovnim sadržajima uz ishode učenja.

U reformi strukovnog obrazovanja naglasak se stavlja na nastavnike i ravnatelje. Oni moraju postati menadžeri. Kako motivirati te ljude?

Želja mi je da učenici upisuju kvalitetne škole. Nije ovdje riječ o novcu, imam osjećaj da u školama velika većina nastavnika voli posao - samo im treba dati poštovanje i na tome svih šest mjeseci mandata radi cijeli tim ministrice Divjak. Treba profesorima reći da rade posao od nacionalne važnosti. Hoće li na plaći dobiti 100 ili 500 kuna više, nije nevažno, ali iz iskustva znam da nije presudno.

Koliko bi centri kompetencija trebali promijeniti strukovne škole?

Ne mora biti da ih je malo, svaka županija opredijelit će se za sektor i prema sektoru će se formirati centri kompetencija u kojima će kroz suradnju sudjelovati i više škola. Otvaranjem tih centara imat ćete konkurenciju jer, ako bi se sagradila jedna kvalitetna škola, većina će učenika ići u tu školu pa će u dijelu onih škola koje se nisu potrudile nedostajati djece. Zato kroz centre nudimo kvalitetno obrazovanje. No to neće pasti s neba, svi se moramo potruditi.

Želimo motivirati mlade da upisuju strukovne škole

Kada se otvara natječaj, odnosno kada će se škole moći prijaviti za centar kompetencija?
Očekujemo da će u ožujku biti raspisan natječaj, a da ćemo već u lipnju imati prve potpisane ugovore. Kriteriji za one škole koje će se natjecati za centar kompetencija već su usvojeni.

Koliko će često učenici pohađati centre kompetencija?
Osnovali smo Vijeće za strukovno obrazovanje i velik naglasak stavili na gospodarstvo i gospodarstvenike. Zato smo u samoj izradi zakona predvidjeli da su gospodarstvenici i obrtnici oni koji u svakom trenutku ulaze u centre. Uostalom, oni su ti koji će kroz centre kompetencija ostvarivati svoje interese, bit će u upravljačkoj strukturi i raditi i surađivati s učenicima. Naime, svaki centar morat će izraditi svoju strategiju u idućih pet godina. Školovat će se za ona zanimanja koja trebaju gospodarstvu.

Tko će nadzirati rad centara?
Ministarstvo, ali i njihovi osnivači koji će imati uvid u njihov rad. Cijelom ovom pričom mi želimo ukomponirati i visoko obrazovanje, a da ne govorim da želimo motivirati mlade ljude da se uključe u svijet strukovnog obrazovanja.

Poslodavci će prepoznavati svoju buduću radnu snagu

Dakle, mladi strukovnjaci u centrima bit će, kako kažete, u stalnom kontaktu s poslodavcima. Hoće li poslodavci tako već od prvog razreda među učenicima birati svoje buduće radnike?
Sigurno. Cijela priča dobiva širu dimenziju jer poslodavci postaju dio odgojno-obrazovnog procesa. Među njima osposobit će se mentori koji će raditi s učenicima. Tako će poslodavci prepoznavati svoju buduću radnu snagu. Želimo postići da učenici koji upišu strukovne škole budu ponosni, da sustav prema njima bude tako orijentiran da oni imaju svoje mjesto u društvu. Uostalom, ti učenici za nekoliko godina i sami će biti poslodavci. To je krug koji se ne smije prekinuti da bi sustav bio otporan na sve lomove u gospodarstvu.

Koliko će poslodavcima trebati da dođu do statusa mentora, a koliko će vremena trebati profesorima da prođu sve edukacije vezane za promjene u strukovnom obrazovnom sustavu?
Mi već ovog proljeća krećemo s edukacijom strukovnih nastavnika uz Agenciju za strukovno obrazovanje i Agenciju za odgoj i obrazovanje. Sve naše agencije dobile su obvezu da rade na sustavu izobrazbe strukovnih nastavnika. Što se tiče mentora, prema Zakonu o strukovnom odgoju i obrazovanju bit će dovoljno nekih 60 sati rada nakon čega je on sposoban primiti djecu na praksu.

Učenici će postati radnici

Hoće li učenici zbog učenja i rada s poslodavcima dobivati i naknadu za rad tijekom svog školovanja?

Učenik koji ulazi u ovaj sustav zove se radnik. On će u prvoj godini imati obilježje učenika, ali u drugoj imat će obilježja radnika. Ta obilježja podrazumijevaju zdravstveno osiguranje, radni staž, naknadu za posao. Dakle, sustav će ga prepoznavati sa svim obvezama radnika. To je nešto što cijelu ovu priču stavlja u ozbiljnu situaciju - više nemate priliku da dobijete učenika na praksu koji će vrijeme potratiti kuhajući kave. Tako stvarate kvalitetnu radnu snagu, baš onako kako su to napravili Austrijanci i Nijemci. Poslodavcima je sada pružena prilika da sami "kreiraju" radnika, ali moraju i oni snositi obvezu - a to je isplata plaća.

Koliko će sati u tjednu učenici provoditi radeći?
To ovisi o sektorima. Stručnjaci će predložiti koliko je sati potrebno, a mi ćemo pratiti ishode. Sada imamo velik problem, imamo gotovo 300 strukovnih škola koje školuju kadar, a mi uvozimo 31 tisuću ljudi. Te nerazmjere sada ćemo smanjivati.

Sve ovo ne bi bilo moguće da nemamo političku podršku HNS-a
Vlado Prskalo, pomoćnik ministrice obrazovanja Blaženke Divjak, obišao je dosad 60 strukovnih škola u većini županija. Kako najavljuje, nastavit će s tom aktivnošću da bi u Ministarstvu ujedno dobili uvid u trenutačno stanje strukovnih škola, kako infrastrukturaIno tako i u dijelu opremljenosti potrebnim materijalima za pojedina strukovna zanimanja. Ujedno se tim obilascima, kaže Prskalo, provjerava i povezanost škola s lokalnim obrtnicima i poduzetnicima. - Znam da ima dobrih škola u Zagrebu, Slavoniji i Dalmaciji. Zakonskim aktima osnažit ćemo naše škole i trud neće biti neprimijećen. Uostalom sve ovo ne bi bilo moguće da nemamo političku podršku HNS-a. Oni su zaslužni da je Zakon o strukovnom obrazovanju išao po ubrzanom postupku - kazao je Prskalo.

Broj komentara: 2

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava
veles

veles

Komentirano: 15.12.2017. | 8:26

1

Hvala Bogu dragom da se netko uhvati srednjeg strukovnog obrazovanja. Sjasite više s osnovnog osmogodišnjeg školovanja...non stop ga reformirati samo na papiru. Shvatite da ono nije rak rana našeg obrazovnog sustava, pa kao da je bitno hoće li trajati 9 ili 8 godina.. Hoće li mala škola biti prvi razred ili samo "mala škola" ... Ma koga briga. Uhvatite se vi srednjeg strukovnog obrazovanja...ono je temelj budućnosti ove zemlje. O reformirati visoko obrazovanje... Pod hitno. Al u to nitko ne želi zadirati... Vruć krumpir, već samo opleti po osnovnoj školi.
X_faktor

X_faktor

Komentirano: 15.12.2017. | 1:00

2

Odlucan clanak. Odlucni planovi reforme. Valjda cemo dozivjeti primjenu.

Broj komentara: 2

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
SBplus.hr, Slavonski Brod : Do Nove godine cijena metra drva bit će 400 kuna

NAJAVLJENO POSKUPLJENJE

Do Nove godine cijena metra drva bit će 400 kuna

20.9.2018. | 20:20
Ove godine nisam morao čekati, ali sam ih zato platio po višoj cijeni, a sumnjam i da nisam dobio punih osam "metara” koliko sam naručio. Što da radim, lani sam čekao nekoliko mjeseci, pa nisam htio da se to ponovi.
Ove godine nisam morao čekati, ali sam ih zato platio po višoj cijeni, a sumnjam i da nisam dobio punih osam "metara” koliko sam naručio. Što da radim, lani sam čekao nekoliko mjeseci, pa nisam htio da se to ponovi.
SBplus.hr, Slavonski Brod : USKOK-u prijavio sve koji su ga uhljebili, jer su odustali

Nevjerojatna čestitost

USKOK-u prijavio sve koji su ga uhljebili, jer su odustali

14.9.2018. | 0:01
Uhljeb Mladen Raguž osuđen je u studenome 2002. jer je u listopadu 1995., kao djelatnik tadašnje Financijske policije, od jednog poduzetnika pokušao iznuditi 75.000 DEM, pri čemu ga je policija, u pripremljenoj zamci, uhvatila s obilježenim novčanicama. Osuđen je na 11 mjeseci za
Uhljeb Mladen Raguž osuđen je u studenome 2002. jer je u listopadu 1995., kao djelatnik tadašnje Financijske policije, od jednog poduzetnika pokušao iznuditi 75.000 DEM, pri čemu ga je policija, u pripremljenoj zamci, uhvatila s obilježenim novčanicama. Osuđen je na 11 mjeseci za
SBplus.hr, Slavonski Brod : Smiju li novinari javno kritizirati biskupe i druge klerike?

CRKVA U U MREŽENOM SVIJETU

Smiju li novinari javno kritizirati biskupe i druge klerike?

10.9.2018. | 0:01
Crkva ne zabranjuje zakonski katoličkom novinaru ili ikojem kompetentnom laiku da kritizira nekog biskupa, no svejedno zahtijeva da se tom kritikom ne gazi autoritet biskupa ili njegove službe, ili da se uzrokuju štetne podjele unutar tijela Crkve.
Crkva ne zabranjuje zakonski katoličkom novinaru ili ikojem kompetentnom laiku da kritizira nekog biskupa, no svejedno zahtijeva da se tom kritikom ne gazi autoritet biskupa ili njegove službe, ili da se uzrokuju štetne podjele unutar tijela Crkve.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Roditelji tvrde da im je Romkinja pokušala ukrasti dijete

Drama u obiteljskoj kući

Roditelji tvrde da im je Romkinja pokušala ukrasti dijete

6.9.2018. | 15:00
Babarogama i cigankama majke su desetljećima plašile zločestu djecu i prijetile da će ih one odnijeti ne budu li dobri. Ono što je nekada bio mit, tvrdi jedan otac, u njegovoj se kući gotovo obistinilo kada mu je supruga posvjedočila o pokušaju otmice njihove šestomjesečne bebe.
Babarogama i cigankama majke su desetljećima plašile zločestu djecu i prijetile da će ih one odnijeti ne budu li dobri. Ono što je nekada bio mit, tvrdi jedan otac, u njegovoj se kući gotovo obistinilo kada mu je supruga posvjedočila o pokušaju otmice njihove šestomjesečne bebe.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Hrvatski policajci pretukli 700 migranata

UNHCR OBJAVIO OŠTRE KRITIKE

Hrvatski policajci pretukli 700 migranata

5.9.2018. | 22:45
U izvještaju se navode oštre kritike hrvatske vlasti zbog njezina ponašanja prema ilegalnim migrantima. Na sve takve i slične optužbe hrvatska je Vlada i Ministarstvo unutarnjih poslova dosad odgovarala šutnjom.
U izvještaju se navode oštre kritike hrvatske vlasti zbog njezina ponašanja prema ilegalnim migrantima. Na sve takve i slične optužbe hrvatska je Vlada i Ministarstvo unutarnjih poslova dosad odgovarala šutnjom.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Biskup Mate Uzinić okrenuo leđa kolegama

Trostruki aksl

Biskup Mate Uzinić okrenuo leđa kolegama

3.9.2018. | 0:01
Pedofilija nije jedina podlost kojom se dio klera rutinski bavi, a velik broj kolega ih pritom skriva. Na vrhu piramide njihova zla jeste širenje mržnje među narodima te besramni hedonizam kojeg prevelik broj tih licemjera živi.
Pedofilija nije jedina podlost kojom se dio klera rutinski bavi, a velik broj kolega ih pritom skriva. Na vrhu piramide njihova zla jeste širenje mržnje među narodima te besramni hedonizam kojeg prevelik broj tih licemjera živi.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Jeste li znali kad i kako su nastale nacije u regiji/regionu

Pojam i povijesni razvoj nacija

Jeste li znali kad i kako su nastale nacije u regiji/regionu

31.8.2018. | 0:01
Nacije nastale raspadom tri carstva - Turska, Austrougarska, Rusija - ulaze u novo stanje - bez identiteta, bez oblikovanog etničkog sadržaja i određenog prostora, nezaštićene, izložene različitim utjecajima i teritorijalnim težnjama iz okruženja.
Nacije nastale raspadom tri carstva - Turska, Austrougarska, Rusija - ulaze u novo stanje - bez identiteta, bez oblikovanog etničkog sadržaja i određenog prostora, nezaštićene, izložene različitim utjecajima i teritorijalnim težnjama iz okruženja.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Saznajmo još ponešto o našim susjedima iz Zlatne doline

'Kod nas je sve u znaku broja pet'

Saznajmo još ponešto o našim susjedima iz Zlatne doline

24.8.2018. | 0:01
S više od trideset vinarija na tri vinske ceste - vinogorje Požega-Pleternica, vinogorje Pakrac i najpoznatije hrvatsko vinogorje Kutjevo, ovaj kraj privlači istinske ljubitelje vina, a s čak 111 planinarskih i biciklističkih staza omiljena je destinacija rekreativaca i sportaša.
S više od trideset vinarija na tri vinske ceste - vinogorje Požega-Pleternica, vinogorje Pakrac i najpoznatije hrvatsko vinogorje Kutjevo, ovaj kraj privlači istinske ljubitelje vina, a s čak 111 planinarskih i biciklističkih staza omiljena je destinacija rekreativaca i sportaša.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Treba li država nastaviti poklanjati novac bilo kome?

Pljačkaju li brodogradilišta Hrvatsku?

Treba li država nastaviti poklanjati novac bilo kome?

23.8.2018. | 14:25
Donosimo pregled iznosa koje je država dala za sanaciju brodogradilišta od 1992. do 2017. godine.
Donosimo pregled iznosa koje je država dala za sanaciju brodogradilišta od 1992. do 2017. godine.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Zašto branitelji ne traže izbacivanje Dine Rađe iz HKS

Selektivno biranje žrtvenog jarca

Zašto branitelji ne traže izbacivanje Dine Rađe iz HKS

23.8.2018. | 11:00
Zahtjevi za zabranama koji su ovog ljeta obilježili Hrvatsku, samo su jedan od toksičnih alata u političkom i društvenom procesu.
Zahtjevi za zabranama koji su ovog ljeta obilježili Hrvatsku, samo su jedan od toksičnih alata u političkom i društvenom procesu.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Zloduh klerikalizma razmahao je pedofiliju u crkvi

Veliki čovjek papa Franjo osuđuje

Zloduh klerikalizma razmahao je pedofiliju u crkvi

21.8.2018. | 23:15
"Sa sramom i kajanjem priznajemo da nismo bili tamo gdje smo trebali biti, da nismo pravodobno djelovali kad smo prepoznali veličinu i težinu štete koja je učinjena tolikim ljudskim žrtvama”.
"Sa sramom i kajanjem priznajemo da nismo bili tamo gdje smo trebali biti, da nismo pravodobno djelovali kad smo prepoznali veličinu i težinu štete koja je učinjena tolikim ljudskim žrtvama”.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Ne/umjesne stare fotomontaže političara i popova

Možda vas interesira

Ne/umjesne stare fotomontaže političara i popova

21.8.2018. | 12:55
Prenosimo stotinjak ne/umjesnih starih fotomontaža političara i popova s područja Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Mada nisu sve aktualne, dosta njih govori o vječnim istinama.
Prenosimo stotinjak ne/umjesnih starih fotomontaža političara i popova s područja Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Mada nisu sve aktualne, dosta njih govori o vječnim istinama.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Evo kako Država pljačka poglavito Slavoniju

Milijarde za nesposobne i lopove

Evo kako Država pljačka poglavito Slavoniju

21.8.2018. | 11:11
Svi oni traže neki politički put kojim bi se pitanje Uljanika rješavalo sredstvima poreznih obveznika. Radnici za to vrijeme idu u štrajk, mada su mali dioničari (dobrim dijelom, dakle, radnici i bivši radnici) vlasnici preko 46 % Uljanika.
Svi oni traže neki politički put kojim bi se pitanje Uljanika rješavalo sredstvima poreznih obveznika. Radnici za to vrijeme idu u štrajk, mada su mali dioničari (dobrim dijelom, dakle, radnici i bivši radnici) vlasnici preko 46 % Uljanika.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Oni koji sramote Hrvatsku prezret će ovo štivo

Moral prestaje gdje sila počinje

Oni koji sramote Hrvatsku prezret će ovo štivo

20.8.2018. | 18:20
Mi smo prihvatili da je lopovluk društveno prihvatljiv. Mi smo prihvatili da prepisivanje diplomskog ili inog rada nije ograničenje za visoke državne funkcije. Prihvatljivo je da osuđeni silovatelj ostane uvaženi član političke stranke, a falsifikator putnih naloga i dalje sjedi
Mi smo prihvatili da je lopovluk društveno prihvatljiv. Mi smo prihvatili da prepisivanje diplomskog ili inog rada nije ograničenje za visoke državne funkcije. Prihvatljivo je da osuđeni silovatelj ostane uvaženi član političke stranke, a falsifikator putnih naloga i dalje sjedi
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Nismo dogovorili oproštaj'

Mario Mandžukić:

'Nismo dogovorili oproštaj'

19.8.2018. | 18:00
Otvoren i emotivan kao nikad dosad, često drhtavog glasa, Mario Mandžukić sagledao je svojih 11 vatrenih godina. Gotovo trosatni razgovor odao je koliko mu teško pada oproštaj od reprezentacije, jer možda prvi put otkako ga znamo spustio je gard ratnika i prepustio se osjećajima
Otvoren i emotivan kao nikad dosad, često drhtavog glasa, Mario Mandžukić sagledao je svojih 11 vatrenih godina. Gotovo trosatni razgovor odao je koliko mu teško pada oproštaj od reprezentacije, jer možda prvi put otkako ga znamo spustio je gard ratnika i prepustio se osjećajima
SBplus.hr, Slavonski Brod : Hrabar film o ratnom zločinu o kojem se u Srbiji šuti

'Neću odustati'

Hrabar film o ratnom zločinu o kojem se u Srbiji šuti

19.8.2018. | 10:20
'Teret' je priča o pojedincu koji se suočava s teretom ostavštine zločinačke politike i mentalitetom njenog prihvaćanja.
'Teret' je priča o pojedincu koji se suočava s teretom ostavštine zločinačke politike i mentalitetom njenog prihvaćanja.
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Hrvatska policija redovno pljačka putnike na cesti'

Jurica Pavičić tvrdi:

'Hrvatska policija redovno pljačka putnike na cesti'

19.8.2018. | 0:02
Prije tri godine strani mediji su o nama pisali s divljenjem, a sada pišu o policajcima koji pljačkaju ljude na cesti. Što se dogodilo u te tri godine?
Prije tri godine strani mediji su o nama pisali s divljenjem, a sada pišu o policajcima koji pljačkaju ljude na cesti. Što se dogodilo u te tri godine?
SBplus.hr, Slavonski Brod : Zovak i ti ćeš dobiti metak u potiljak, kunem se

Trebalo je dogurati do ovoga

Zovak i ti ćeš dobiti metak u potiljak, kunem se

17.8.2018. | 14:20
'Trebalo je dogurati do ovoga. Ali, malo branitelji koji otkazuju koncerte nepoćudnim pjevačima, pa DORH koji ne goni one koji prijete jer su bili pijani i jer su branitelji, pa predsjednica koja kaže da su prijetnje samo izraz nezadovoljstva i u konačnici dođemo do ovako olakog
'Trebalo je dogurati do ovoga. Ali, malo branitelji koji otkazuju koncerte nepoćudnim pjevačima, pa DORH koji ne goni one koji prijete jer su bili pijani i jer su branitelji, pa predsjednica koja kaže da su prijetnje samo izraz nezadovoljstva i u konačnici dođemo do ovako olakog
SBplus.hr, Slavonski Brod : Nijemci na svojim konjima dojahali i do nas

Moguća turistička ponuda Slavonije

Nijemci na svojim konjima dojahali i do nas

13.8.2018. | 20:30
'Na našem putovanju susrećemo dobre i susretljive domaćine koji su uvijek spremni izići u susret i ponuditi nam smještaj'
'Na našem putovanju susrećemo dobre i susretljive domaćine koji su uvijek spremni izići u susret i ponuditi nam smještaj'
SBplus.hr, Slavonski Brod : Hrvati zaboravili 90. godišnjicu smrti Stjepana Radića

Sabor, Vlada, mediji...

Hrvati zaboravili 90. godišnjicu smrti Stjepana Radića

12.8.2018. | 11:00
Radić je prvi na ovim prostorima uspio, na istu političku stranu, okupiti Hrvate i Srbe Prečane u zajedničkom otporu prema velikosrpskim političkim snagama u Beogradu.
Radić je prvi na ovim prostorima uspio, na istu političku stranu, okupiti Hrvate i Srbe Prečane u zajedničkom otporu prema velikosrpskim političkim snagama u Beogradu.
SBplus.hr, Slavonski Brod :
SBplus.hr, Slavonski Brod :
SBplus.hr, Slavonski Brod :