Iz drugih medija

Objavljeno: 2.9.2017. u 0:01
Prikaza: 2858
|
Autor: Mirko Galić / Večernji list

Tako izgleda danas u Hrvatskoj

Tita uvažavaju tek zagrebački židov i andrijevački boem

B.S./SBplus
Foto: B.S./SBplusGalerija 3,14 Zagreb, Martićeva 31
  • B.S./SBplus
  • B.S/SBplus

Zreli narodi svoju prošlost slažu kao što se slažu godovi u stablu: ne tumbaju povijest bez velike i iznimne potrebe, najmanje onako kako se mijenjaju vlasti ili politički režimi. Povijest je zbirka pobjeda i poraza, pokušaja i pogrešaka

Nakon što je Kolinda Grabar Kitarović dodvorila se (i) ustašoidima iz Savske, izbacivši predsjednika Tita iz njegove vile kako bi učvrstila svoj položaj, a Milan Bandić odrekao se vlastitog oca partizana, dopustivši da ploču njegova maršala šutaju salonski neonacisti i dezerteri kako bi on sačuvao svoju imovinu - izgleda - ostale su samo dvije slobodne zone na 'hrvatskom tlu' gdje se Tito osjeća slobodnim. Naime, u hrvatskom veleposlanstvu u Parizu, gdje stoluje Ivo Goldstein sa zagrebačkog Kaptola i u Galeriji 3,14 vlasnika Branka Spajića s andrijevačke Svržnice - Tito ima zapaženo mjesto i ulogu. Golstein legendarnu Titovu fotografiju ima na kaminu, jer se borio (i) za Židove, a Spajić ima puno vredniju bistu kipara Vojina Bakića, jer se maršal borio i(i) za Hrvatsku. Što sve (ni)je bio Tito, u danjašnjem Večernjem listu piše ponajbolji hrvatski novinar, Mirko Galić (op. J.Z./SBplus).  

DA je mogao dočekati drugu smrt svoga zaštitnika Josipa Broza, njegov prijatelj Miroslav Krleža, lijevo angažirani i ne beznačajni hrvatski pisac, ispratio bi ga istim pozdravom kakvim ga je ispratio kad je posljednji put u kovčegu prolazio preko Glavnoga kolodvora: "Ode Tito preko Romanije"! Ako je prvi put odlazio u nesigurnu Povijest, vladar Jugoslavije sad se iz legende vraća natrag, svjedočeći posmrtno koliko je povratak iz Povijesti teži i bolniji nego odlazak u nju za života. Nešto od takve sudbine doživotnih velikana, Titov štićenik i vršnjak predvidio je kad je potkraj svoga vijeka govorio da bi pristao umrijeti kad i Tito, čak i malo prije njega,”samo da ne gleda u to čudo koje će se dogoditi poslije njega". Svatko može pretpostavljati na kakva je sve čuda Krleža mislio, bilo ih je mnogo; vjerojatno i na to da politička religija "i poslije Tita Tito" neće nadživjeti raspad Titova djela – Jugoslavije i komunizma.

Uklonjen i iz Užica

Titova zakonita (politička) djeca nisu spašavala titoizam od povijesne osvete, dok su bila zaokupljena spašavanjem sebe samih i dok su, najprije na simboličnoj razini, u novim državama nekadašnjeg političkog "Oca” stali navrat-nanos uklanjati iz Korenice, Velesa, Užica, Titograd su vratili u Podgoricu. Rukavice su skinuli tek kad su u sudbonosnijim pitanjima stali mijenjati same temelje komunističke Jugoslavije. Obračun s Titom, kao zaštitnim znakom države (i sustava), hiperaktivna djeca iz interesnoga braka komunizma i nacionalizma nastavila su bez ikakve sentimentalnosti. Spašavajući, tobože, Tita i Jugoslaviju, njihov predvodnik Slobodan Milošević obukao je frak grobara, za račun Velike Srbije posrbio Titovu vojsku i s njenom pomoći gurnuo u duboku raku dotadašnju zajedničku državu. Tita je zadržao u Kući cvijeća, da se ostali Vlasi teže dosjete što on radi, ali je sahranio sve što je od titoizma ostalo. U toj krvavoj igri Tito je bio samo igračka.

 Prof. dr. Ivo Goldstein, hrvatski veleposlanik u Parizu

Za klasu mudriji

Ukupni Titov politički ep, koji se još jednom ruši s kraja i s nekih spornih gledišta, mogao bi se staviti u kalupe koje je nacrtao Karl Kraus kad je rekao da "zlo najbolje napreduje iza ideala". Za Titova života to su doživljavali drugi, na kojima je dokazivao svoju moć; poslije smrti i sam doživljava takvu sudbinu kao vlastitu nemoć. U odnosu na druge komunističke vladare u Europi, jugoslavenski predsjednik i nije prolazio tako loše; manje su ga posmrtno stigmatizirali nego Staljina, nisu ga za života progonili kao Ceausescua, a od ostalih istočnoeuropskih komunističkih lidera bio je objektivno za klasu mudriji. Ako nije pretjerano reći, i moderniji od njih, svakako manje ortodoksan u nekim pitanjima države, a donekle i ideologije. Živio je i vladao kao komunistički monarh. Njegov kraljevski pogreb nije ugrozila ni nesretna princeza Diana, za kojom je plakalo i staro i mlado: neki su odavali počast Titu vojskovođi koji je porazio Hitlera, drugi političaru koji je rekao "ne" Staljinu, treći državniku koji je formirao nesvrstanost kao treći put u međunarodnoj politici, a svi su došli da budu viđeni u uvjetima hladnoratovskih prekida veza. Tito je vodio nevjerojatno složenu zemlju od šest republika, pet naroda, četiri jezika, tri vjere, dva pisma i jedne partije. Njegova ujediniteljska strategija činila se kao nemoguća misija. Trebala mu je za to čvrsta ruka i politička poslušnost, ideološka monolitnost i bespogovorna vjera u Vođu. Držao je državu s pomoću biča ideologije, lukavstva politike i mišića policije; s njegovom smrću umrle su i glavne poluge njegove vlasti, sahranjene, i one, u metežu kraja komunizma, neslavno kao krležijanski cadavrei ili, u slučaju vojske, kao miloševićevsko strašilo koje je dotuklo Jugoslaviju. U antagonizmima glavnih naroda, koje je samo površinski, strahom ili silom, držao pod kontrolom, i u proturječjima društva, koje nije uspijevao otkloniti, Tito je ostbrani; da su ozbiljnije razmišljali ne bi maršala nikad stavljali na trg koji objedinjuje nacionalnu kulturu i umjetnost; imali bi i problem manje s uklanjanjem ploče. U zemlji koja svoje ljude "odgaja na bajkama i legendama", debeli sloj mitološke prašine otežava put do istine o Titu. Kao što u drugoj prilici reče jedan pisac u susjedstvu (Peter Esterhazv), malo je sudaca a puno osvetnika.

'Daj obuci ustaško odelo'

Da Titu treba postavljati a ne skidati ploču na gradskome trgu, zacijelo bi odluka bila lakša: za generacije koje su rođene poslije njegove smrti, koje su, svemu usprkos, odrastale u demokraciji i slobodi, Tito nije demokratski model, ni uzor; nije Tito po mjeri ni liberalno formiranim građanima da bi u njegovome tipu autoritarne političke vlasti tražili ikakvu inspiraciju za svoj liberalizam; ne mogu se na Tita olako pozivati ni ljevičari, da ne bi morali stajati iza nespornih zločina koje je počinio, ni da bi iznova kreditirali njegovu totalitarnu vlast; ni hrvatski nacionalisti - koji su u kampanji neopravdano najglasniji, s nategnutom teorijom o ravnoteži zla - ne mogu zaboraviti da se nije nikad deklarirao kao Hrvat (jest jednom, za partijski kongres 1965., što je izazvalo šok kod svih Jugoslavena), da nije bio dobar Hrvat, ili da je bio loš Hrvat, Čak i antihrvat, iako je rođen kao Hrvat. Za srpske je nacionaliste bio "ustaša", oni su mu od milja znali pjevati u zatvorenim prostorima: "Druže Tito ljubim te u čelo, daj obuci ustaško odelo"! Krajnosti su i u avio titoizam na brisanom prostoru. Kad je došlo vrijeme razračunavanja, nije ga imao tko braniti; svi su bili zaokupljeni drugim planovima. Ni danas, kad se pitanje Titova mjesta u povijesti svodi na jedan običan znak na gradskoj fasadi, opet je pokojni maršal u konačnici prepušten da se sam njegovu slučaju grube, jednostrane i nepravedne. Novu bi ploču, dakle, teško netko postavljao da ondje već nije postavljena, i da je poslije svega što se dogodilo s Titom i poslije Tita, ne treba skidati. Socijalistička uprava Pariza prije nekoliko godina odbila je inicijativu svoga zastupnika da se jedna pariška ulica ili trg nazove prema Robespierreu; nije time htjela nagraditi vođu terora iz doba Revolucije. Ali, nitko nije (za)tražio da se preimenuje stanica metroa Staljingrad, koja je dobila ime u zanosu nakon pobjede nad fašizmom. Zreli narodi svoju prošlost slažu kao što se slažu godovi u stablu: ne tumbaju povijest bez velike i iznimne potrebe, najmanje onako kako se mijenjaju vlasti ili politički režimi. Povijest je zbirka pobjeda i poraza, uspjeha i neuspjeha, pokušaja i pogrešaka. Kao i svi revolucionari, i Tito je "uvijek bio na konju, nesposoban da siđe"; tako je proizvodio (ne) prijatelje na raznim stranama. Obožavao je vlast, bio je bonvivan, hedonist koji se, poput Churchilla, nije udaljavao od cigare i viskija, skupljao oko sebe lijepe glumice i pjevačice, bio komunistički lord na državnom dvoru; time je izazivao ljubomoru i zavist, koja nije završila njegovim odlaskom. Ispunjeni su, dakle, svi uvjeti i sa te privatne strane da mu se ne sudi objektivno. A u javnom životu postojala su (barem) tri-četiri Tita koje nije lako odvojiti da bi mu se mogla izreći jedinstvena kazna (jer, oprost mu ni s oltara nisu kadri udijeliti). Najprije, Tito vojskovođa, rijetki, ako ne i jedini primjerak europskoga vojskovođe koji je proveo rat sa svojim vojnicima u teškim godinama sudbonosne borbe protiv nacizma i fašizma. Taj je Tito ušao u najveće muzeje antifašizma, ako ne rame uz rame s glavnim pobjednicima nad Hitlerom (Churchillom, Rooseveltom i Staljinom), onda sasvim do njih. Toga je Tita u Napulju svečano primao britanski premijer, najveći antifašist Europe, tome su Titu zapadni saveznici od sredine rata slali svoje izaslanike i oružje. (Tadašnji je hrvatski poglavnik, za usporedbu, hodočastio Hitleru i dao pogubiti ministarski par Lorković - Vokić kad je samo zucnuo o zaokretu prema budućim pobjednicima). Taj je Tito, kao maršal, dignut na pijedestal titulara nekadašnjeg Kazališnog trga u Zagrebu. Skine li ploču, Hrvatska dovodi u pitanje taj dio svoje ratne povijesti koju ponekad ionako nerazumno skriva kao zmija noge. Od pobjede nad nacizmom i fašizmom - Hrvatskom je u ratu harao i jedan i drugi - maršalovi glavni kritičari bježe kao vrag od tamjana. Ili mu ne mogu oprostiti što je pobijedio ili pamte koga je porazio! O sudbini ploče ne može se odlučivati s Pavelićem u srcu. Ako stvarno "postoji vatra koja može progutati samu sebe", onda se ona pali izjavama da je antifašizam "floskula", da ZAVNOH nije "nikakva hrvatska vrijednost", da Hrvatska poslije skidanja ploče treba "poništiti Dan antifašizma". Kotač konzervativne revolucije je u punom zamahu; teško će se zaustaviti na Titu.

Postoji i Tito političar i državnik, mnogo sporniji lik u istoj osobi: nakon što je oslobodio zemlju, Jugoslaviju (i Hrvatsku), od nacizma, drugi dan dokinuo je političke slobode, u ime novih komunističkih vlasti, zaveo režim koji je varirao od nepodnošljive diktature u prvim godinama, do podnošijivijeg totalitarnog jednostranačja i ograničene demokracije "samoupravnih interesa" u kasnijem razdoblju. S energijom "političke životinje", i u pozitivnom i u negativnom smislu, vladao je i dok je u ljubljanskoj bolnici bio priključen na aparate za disanje. Lakomisleni projekt po kome će titoizam vladati poslije Tita počivao je na krivim pretpostavkama da je partija ideološki monolitna, da je vojska jugoslavenski homogena i da narodi žele Jugoslaviju. Sistem stvoren na Vođi, i za njega, nije bez Vođe mogao funkcionirati, jer su sve druge poluge vlasti bez njega bile nefunkcionalne i krhke, a otpor nedemokratskoj vlasti sve jači i masovniji: s padom komunizma na europskome planu, pala je i prva kockica na koju su se titoisti kladili: bez "vladajuće partije" sistem se raspadao kao lego-kockice, nezaustavljivo, ali tragično. Je li Tito predviđao tragediju Jugoslavije kad je njenim narodima i republikama ugradio ustavno pravo na samoodređenje do odcjepljenja, što je izvorno lenjinistički princip komunizma? Ili joj je i sam pogodovao kad je tolike antagonizme stavio u lonac i pokrio ga poklopcem kolektivnog rukovodstva, što je od rimskoga doba bila oznaka nestabilne vlasti?

Foto: Tomislav Kristo / HANZA MEDIA

Hrvatska bi bila manja

Bio je, konačno, i Tito ideolog, formiran u boljševičkim učionicama u Moskvi, koji je na opoziciju gledao kao na neprijatelja a na drukčije mišljenje kao na opasnost, koji je individualnu slobodu smatrao malograđanštinom, a kolektivne socijalne fenomene poput nacije i religije tretirao kao relikvije prošlosti. Tvrde stavove donekle je u pitanjima kulture i umjetnosti, dakle, stvaralaštva, ublažavao Miroslav Krleža (možda više na vlastitu štetu nego u Titovu korist), pa je u Titovoj Jugoslaviji - za razliku od ostale komunističke galaksije - bilo moguće apstraktno slikarstvo, moderna glazba, pa do neke granice i "crni val" u filmu i literaturi. No, u politici, kad se režim osjećao ugroženim, kao s Hrvatskim proljećem ili srpskim liberalizmom, Tito je koristio moćnu policiju, redovnu i političku, razgranate tajne službe i dirigirano sudstvo, a kad (mu) je trebalo, prijetio je i "svojom vojskom", da mu Brežnjev ne bi morao pružati "bratsku pomoć". U njegovoj svjedodžbi ostao je Staljinov potpis, kao dokaz da je položio sve ispite iz "kratkog kursa" nije ga mogao izbrisati ni kad je raskinuo s njime. Kad je normalizirao odnose sa SSSR-om, učinio je to i na razini partija, dakle ideološki, a ne samo na razini država, dakle, interesno; obrazovaniji dio Titova rukovodstva, kao Koča Popović, nije mu to opraštao, da ne bi sa sovjetskim vragom i dalje morao staljinističke tikve saditi. Kod Tita nije bilo dvojbi o "prvoj zemlji komunizma", on je bio najveći staljinist kad je raskidao sa Staljinom. Braneći se kasnije od Staljina, najviše je branio sam sebe, svoju koncepciju osobne vlasti i svoj opstanak u društvu velikih ličnosti.

Braniti Tita a prelaziti preko zločina komunističkih vlasti - i njegovih, jer je on sve vrijeme dominirao u toj vlasti - bilo bi neetično i politički neproduktivno, isto kao kad se kritikom komunizma rehabilitira ustaštvo. U euforiji pobjede i drugi su se pobjednici ponašali osvetnički, ali su imali i suce. Jugoslavenska je vlast '45. bila i osvetnik i sudac, ili bolje, osvetnik bez suda (osim iznimaka). Na te zločine ni danas se ne može gledati kroz prste; nikakva spužva ne može prebrisati tu veliku mrlju komunizma, ne samo njegovih vlasti, i u Bleiburgu, i na Golom otoku, ondje gdje je surovost pobjeđivala svaku ljudskost. Na pustom polju na jugu Austrije i na golom otočiću između Raba i Krka novi je režim pao na ispitu, moralnosti prije svega: pogasio je svjetla u krčmi, i zaveo teror nad svojim građanima (državljanima, bliže toj surovoj birokratskoj logici). Moralni pad novih, komunističkih vlasti, ne može se, međutim, ni u kakvoj alkemiji pretvoriti u pobjedu poraženih ustaških vlasti (ako netko na to smjera).

Poglavnik je kompromitirao ideju hrvatske države. Nije sporno tko je odgovoran za dnigu frakturu - poslije Jasenovca - na hrvatskome biću. Ali, netko je taj narod doveo u Bleiburg, s planom - koji se, na žalost, i potvrdio - da spašava sebe, a ne narod, ni vojnike, ni civile, koji su bježali u strahu, ili su na bijeg bili pripremljeni i prisiljeni. I netko je tu zarobljenu masu ljudi predao partizanima, u skladu s pravilima ratovanja, ali neoprezno, bez ikakvoga jamstva da se nove jugoslavenske vlasti neće ponašati suprotno tim pravilima, dakle, osvetnički. Ništa ne umanjuje Titovu odgovornost u tragediji Bleiburga, ali je dijelom objašnjava, ne Jasenovcem, jedna tragedija ne opravdava drugu, nego okolnostima i postupcima "druge strane". Slično je s Golim otokom: ne bi Tito bio prvi vladar koji izolira svoje protivnike (zapravo, neprijatelje), i ne bi nosio stigmu toga konc-logora da su njegove vlasti postupale humano sa zatvorenicima i da su zatvorile zatvor kad je prošla opasnost zbog koje su ljudi, uglavnom članovi Partije, ondje zatvarani. Tako je i Goli otok postao drugi crni spomenik jedne totalitarne vlasti, za koji nema ni trunke opravdanja. Evidentno je da u Titovu političkom kodu nije bilo mjesta za opoziciju. Brzo se i lako, s lukavstvom ili sa silom, obračunao i s onom šačicom političkih opozicionara koji su vjerovali da se bore za demokratski poredak, a ne samo protiv nacizma. Ali, opozicija je na pladnju dala Jugoslaviju Titu. Dosljedno svome uvjerenju da je malima mjesto pod stolom dok se veliki "tuku", dr. Vladko Maček pobjegao je u Kupinec, da bi ga Pavelić lakše spremio u Jasenovac, a ono malo HSS-ovaca koji su išli u "šumu" iz domoljublja, Tito je na prevaru sklonio, ili na silu uklonio. Demokratska trava nije rasla tamo gdje je Tito vladao. I takav Tito, malo autokrat, malo diktator, a najviše totalitarni vladar, u ratu je spašavao - i spasio - Hrvatsku od gorega, da su četnički "antifašisti" pisali novi poredak i crtali nove granice. Pod vlašću ustaša, Hrvatska je '45. doživjela povijesni i politički bankrot; da su Četnici Draže Mihailovića i kraljevska vlada u Londonu, sa svim Hrvatima koji su u njoj sjedili kao alibi, ostali zapadni miljenici do kraja rata, nije teško zamisliti što bi bilo s Hrvatskom: bila bi manja, i manje ravnopravna, u obnovljenoj monarhiji. Ionako su Hrvati i s Titom nosili stigmu ustaštva; što bi bilo da nije bilo Tita? Tko je sve zaslužan što je ZAVNOH obranio i zaštitio budući identitet Republike Hrvatske ne može se odgovarati iz navijačkih loža; prevelik je ulog u igri. Jedno je potvrdio Miroslav Krleža, opet on, s razumijevanjem hrvatskoga pitanja, što god tko o tome mogao misliti, kad je rekao da je Tito "prvi koji je majci Domovini vratio sve njene otrgnute gradove, otoke i pokrajine: prije svega Dalmaciju, s Lastovom i najslavnijim gradom naše prošlosti Zadrom, zatim Kvarner s Cresom, sa svim našim otocima i Rijekom, i na kraju, staru našu glagoljašku Istru, koja je na to ujedinjenje čekala vjekovima".

Vladimir Dodig Trokut i Branko Spajić

Preporuka: 'Ne pakirati!'

I dr. Franjo Tuđman, kad nije htio "pakirati" Titu da izbaci njegovu bistu iz svoga ureda (a zadrži ured i palaču), kad nije htio micati ploču maršala Tita s Kazališnog trga i kad je zaštitio hrvatsku antifašističku prošlost, i ustavno, navođenjem ZAVNOH-a među izvorima današnje hrvatske države, i politički, uvođenjem Dana antifašizma u državno-političku agendu. Može li se, i dokle, kopati po Titovoj prošlosti, a đa se ondje ne iskopa i Franjo Tuđman? Hoće li u tim arheološkim istraživanjima poslije posljednjeg jugoslavenskog predsjednika na red doći prvi hrvatski predsjednik? Nastavi li se suditi antifašizmu, nije nemoguć ni takav scenarij. Nekoliko nespretnih Tuđmanovih izjava ne mogu potisnuti njegovo antifašističko opredjeljenje; prvi je hrvatski predsjednik ostavio dovoljno dokaza o svome antifašizmu: to ga vezuje uz Tita, uza sve razlike koje ih dubinski dijele. Dva predsjednika sigurno se ubrajaju među dvojicu vodećih Hrvata 20. stoljeća, oba su rođenjem Zagorci, Kumrovec i Veliko Trgovišće dijeli 20-ak kilometara ptičjeg leta, sličnog su mentaliteta, strastveno željni vlasti, narcisoidni koliko veliki političari moraju biti. Dio puta išli su zajedno, dok je mladi ratnik Franjo Tuđman služio u partizanima Josipa Broza, i dok je poslije rata bio Titov general. Kasnije su im se putevi razišli, pa i sukobili, kad je novi povjesničar izbacio prvo iz sebe Titova generala, a potom i njegovu ideologiju jugoslavenstva i komunizma, u korist hrvatstva, sve više i hrvatskog nacionalizma, i demokracije.
Stvaranje Jugoslavije, kao vlastite pozornice, Titu je bilo sve; Tuđmanu je to postalo premalo, mislio je na Hrvatsku, najprije u sastavu jugoslavenske federacije, ali u ravnopravnijem položaju nego što je bila, a onda izvan nje. Jedan i drugi robijali su za "svoje" države, s tom razlikom što je Tito zatvarao Tuđmana (s preporukom "Ne pakirati"), a ne obrnuto. Ipak, Tuđman je, s velikom, ako ne i neograničenom vlašću prvog hrvatskog predsjednika, štitio Tita; znao je da je i iza ZAVNOH-a, kao i Bleiburga kasnije, stajao Tito, da je iza Ustava iz 1974., kao i iza Gologa otoka prije toga, opet stajao Tito. Pravna i politička uporišta hrvatske države držao je isti čovjek koji je mogao spriječiti velike tragedije, da je bio drukčijeg ideološkoga materijala, otpornijeg na ispade totalitarizma. Ideolog demokratskoga hrvatstva Tuđman razišao se nepovratno s ideologom komunističkoga jugoslavenstva Titom; državnik Tuđman cijenio je da je političar i državnik Tito, misleći sigurno više na Jugoslaviju nego na Hrvatsku, omogućio da se Republika Hrvatska prvi put u svojoj povijesti pojavi kao politički entitet 1945., poslije bankrota ustaške države, i da se pri bankrotu jugoslavenske federacije 1991. slavni Robert Badinter pozove na ustavno pravo bivših republika, a novih država, da se "razđruže" od Jugoslavije. Da nije bilo takvog ustavnog jamstva, srpska bi se agresija pravno-politički tretirala kao građanski rat, i bila bi vojnički brutalnija nego što je bila. Što zbog prava koje je dao republikama, još više zbog položaja koje je osigurao pokrajinama, srpski političari (B. Jović, D. Čkrebić...) u svojim memoarima doživljavaju posljednji jugoslavenski ustav gotovo kao novo Kosovo, a Mijalka Todorovića, koji ga je proglasio u zgradi u kojoj je Puniša Račić svojedobno nad Hrvatima dijelio pravdu streljivom, kao novog Vuka Brankovića. Nije Tito dobar za Hrvate zato što je bio loš za Srbe (i obrnuto); kad bi tražili idealnu ličnost po tome kriteriju, Titovi kritičari, i ovdje i ondje, našli bi ga u likovima koje skrivaju (a ne mogu sakriti).

Zasluge i krivnje

Nema dvojbe da se Josip Broz, kao i njegov politički dvojnik Tito, ubraja u (naj)kontroverznije ličnosti hrvatske, jugoslavenske i europske politike prošloga stoljeća. Nije kod njega lako odijeliti državničke kvalitete od političkih mana; odvojiti antifašističke zasluge od odgovornosti i krivnje za poslijeratna totalitarna skretanja; odrediti gdje prestaje teror, s kojim se obilno služio, a počinje pravda, koju je olako obećavao; označiti mjesta brojnih i masovnih i individualnih zločina režima nad oponentima, i reći što je bilo s "državom blagostanja i sreće". S jednom pločom samo se baca kost koju će do daljnjega glodati pristaše i protivnici Titova imena; realni problemi države i društva još jednom nadživljuju Maršala na njegovu novom putu preko Romanije.

    Broj komentara: 25

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava
    MILENIJUM

    MILENIJUM

    Komentirano: 3.9.2017. | 12:51

    1

    i odakle vi hercegovci volite muslimane ne primjetim to baš u mostaru da se grlite i volite da nema pomoči iz hrvatske umrli bi od gladi i ti mi pričaš o rasama i vrijednostima ja poštujem sve vi ste posijali sjeme razdora ne volite nikoga osim ona tri vaša zaseoka
    MILENIJUM

    MILENIJUM

    Komentirano: 3.9.2017. | 12:03

    2

    a tko si ti da sudiš mene mnogo toga vrijeđa kao istinskog domoljuba i dragovoljca i kojekakvi pozdravi sa kojim se diće ljudi koji rata nisu ni vidjeli ni čuli bezveznih promjena ulica prijenos kurban barjam na htv 1 jel živim u BIH ILI HRVATSKOJ neka se prenosi ali na htv 3 ili 4 ima važnijih stvari od toga ako ti to ne odgovara u žitomisliče i uživaj zašto hrvat nije predložio promjenu trga nego netko drugi možda je taj drugi erdoganov čovjek a koliko vidim erdogan baš i nije dobar ili bakirov izaslanik paranoičan sam na sva događanja i ne vjerujem u slučajnosti
    Borislav_Stipic

    Borislav_Stipic

    Komentirano: 3.9.2017. | 10:26

    3

    miromaric@ nisu to HDZ-ovi zakoni, nego "Uvjeti korištenja SBplusa" koje je propisao vlasnik i odgovorna osoba Jerko Zovak. I bila je to moja reakcija na komentar istocnog_fronta koji je mogao biti shvaćen i kao njegova kurban-bajramska "čestitka" svim sugrađanima islamske vjeroispovijedi. Ili se ipak određeni ljudi i na ovom portalu mogu vrijeđati na vjerskoj i nacionalnoj osnovi a da se to vrijeđanje ne shvati kao takvo!?
    borat

    borat

    Komentirano: 3.9.2017. | 8:23

    4

    Mase su mahale plavom vozu. Ne može te nitko na to natjerati ako nisi najobičnije govno. S obzirom na stoljetnu govnarsku povijest ulice i trgove bi trebalo označavati brojkama. Jako je malo nečega iz povijesti čime bi se trebali ponositi. Vukovar i još par trenutaka iz DR koje primitivna stoka nije uspjela okaljati, borba protiv četničkog fašizma, a većina ostalog je za zaborav.Hrvati, zaboravite slavnu prošlost!
    MILENIJUM

    MILENIJUM

    Komentirano: 2.9.2017. | 23:37

    5

    ja borislava razumijem i velimira imena im baš nisu hrvatska i taj komplex se vuće godinama ali ih ne mogu sprati
    miromaric

    miromaric

    Komentirano: 2.9.2017. | 22:30

    6

    Borislave odjebi sa svojim i hdz-ovim zakonima,ponašate se gore nego što se ponašao tito.Nesmije va se reći čak ni da ste lopovska stranka kojoj se sudi za lopovluk,odmah prijetite nekim svojim zakonima i propisima.ako vas mrko pogledamo,odmah nas hoćete poslati na guljenje krompira.
    MILENIJUM

    MILENIJUM

    Komentirano: 2.9.2017. | 20:11

    7

    grozni ne bi išli tamo išli bi u naše žitomisliče jebeš more bolje kamen
    grozni44

    grozni44

    Komentirano: 2.9.2017. | 19:53

    8

    Ma kud nam Tito vrati Dalmaciju i Istru. Mogli smo kao i sav zapadnjački svijet na ljetovanje u druge države. Ovako ja moram na Jadranu puniti HR proračun.
    MILENIJUM

    MILENIJUM

    Komentirano: 2.9.2017. | 19:13

    9

    što je pisac htio reči da podržavaš isil ili jučerašnje divljanje nijemaca na utakmici
    Borislav_Stipic

    Borislav_Stipic

    Komentirano: 2.9.2017. | 19:02

    10

    Radi osiguranja slobodnog i neometanog korištenja portala i usluga, ovi postupci su neprihvatljivi i strogo zabranjeni: objavljivanje, slanje i razmjena sadržaja koji krše postojeće hrvatske i/ili međunarodne zakone, sadržaj koji je uvredljiv, vulgaran, prijeteći, rasistički ili šovinistički te štetan na bilo koji drugi način, http://www.sbplus.hr/uvjeti_koristenja/default.aspx

    Broj komentara: 25

    Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

    RegistracijaPrijava
    Prikaži sve komentare 123

    Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

    Ostali članci u rubrici
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Korijeni totalitarizma su zapravo u religiji

    Radikali bi morali shvatiti

    Korijeni totalitarizma su zapravo u religiji

    16.10.2018. | 23:55
    Pokojni Christopher Hitchens, tvrdio je da su monoteističke religije, kršćanstvo, islam i judaizam, zapravo u svojoj srži totalitarne. Zapravo, ne samo da su totalitarne, već da je ideja totalitarizma u temelju teokratska.
    Pokojni Christopher Hitchens, tvrdio je da su monoteističke religije, kršćanstvo, islam i judaizam, zapravo u svojoj srži totalitarne. Zapravo, ne samo da su totalitarne, već da je ideja totalitarizma u temelju teokratska.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Govori pet jezika i ne pada joj na pamet bježati iz Hrvatske

    I to je Hrvatska

    Govori pet jezika i ne pada joj na pamet bježati iz Hrvatske

    15.10.2018. | 10:00
    Matea je direktorica hotela "President" u Splitu i njegova imenjaka u Solinu, a vodi i hotel "Split Inn" na Kamenu. Upravlja, dakle, s tri obiteljska hotelska objekta koja imaju ukupno 400 kreveta i više od 150 zaposlenih.
    Matea je direktorica hotela "President" u Splitu i njegova imenjaka u Solinu, a vodi i hotel "Split Inn" na Kamenu. Upravlja, dakle, s tri obiteljska hotelska objekta koja imaju ukupno 400 kreveta i više od 150 zaposlenih.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : I predratne ubojice Srba slobodno šeću Vukovarom

    Pupovac o prosvjedu:

    I predratne ubojice Srba slobodno šeću Vukovarom

    15.10.2018. | 0:01
    "Ne znam koje su Penavine ambicije, ali znam koje su ambicije onih koji stoje iza prosvjeda. Organizirati tolike autobuse, nije to samo na jednom gradonačelniku, već nekoga tko ima organizaciju i novac. Nije na meni da govorim tko je. To su oni koji su već slali poruke što bi htj
    "Ne znam koje su Penavine ambicije, ali znam koje su ambicije onih koji stoje iza prosvjeda. Organizirati tolike autobuse, nije to samo na jednom gradonačelniku, već nekoga tko ima organizaciju i novac. Nije na meni da govorim tko je. To su oni koji su već slali poruke što bi htj
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Ljudi sele (i) iz Broda jer bježe od neslobode

    Crkve i stranke su pokretači dobra i zla

    Ljudi sele (i) iz Broda jer bježe od neslobode

    13.10.2018. | 9:00
    ''U članici Europske unije Hrvatskoj egzodus stanovništva u međuvremenu poprima prijeteće razmjere za opstanak države''. Prema Eurostatu, iz Hrvatske se iselilo 14 posto stanovništva, dok je prosjek EU-a 3,8 posto.
    ''U članici Europske unije Hrvatskoj egzodus stanovništva u međuvremenu poprima prijeteće razmjere za opstanak države''. Prema Eurostatu, iz Hrvatske se iselilo 14 posto stanovništva, dok je prosjek EU-a 3,8 posto.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Ovo je važnije od Kolinde u Brodu i eksplozije u Rafineriji

    Hrvatsku vode kriminalci

    Ovo je važnije od Kolinde u Brodu i eksplozije u Rafineriji

    10.10.2018. | 11:00
    Tajna grupa odvjetnika, savjetnika i brokera pod vodstvom premijera Andreja Plenkovića i sada bivše potpredsjednice Martine Dalić ne samo da su bogato naplatila pisanje posebnog zakona za "spas" te kompanije, već su izradili i Vladin plan za izvlačenje novca iz Agrokora.
    Tajna grupa odvjetnika, savjetnika i brokera pod vodstvom premijera Andreja Plenkovića i sada bivše potpredsjednice Martine Dalić ne samo da su bogato naplatila pisanje posebnog zakona za "spas" te kompanije, već su izradili i Vladin plan za izvlačenje novca iz Agrokora.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Smije li ovaj čovjek zastupati Hrvate u BiH

    Herceg Bosna ili Bosna i Hercegovina?

    Smije li ovaj čovjek zastupati Hrvate u BiH

    5.10.2018. | 10:45
    Od hrvatskog premijera, Andreja Plenkovića, do hrvatskih generala, relevantni predstavnici hrvatske nacionalističke politike, iz Hrvatske, sve Hrvate u BiH zovu neka glasaju za Dragana Čovića, hrvatskog nacionalistu-separatistu koji, u granicama mogućeg, nastavlja BiH politiku Fr
    Od hrvatskog premijera, Andreja Plenkovića, do hrvatskih generala, relevantni predstavnici hrvatske nacionalističke politike, iz Hrvatske, sve Hrvate u BiH zovu neka glasaju za Dragana Čovića, hrvatskog nacionalistu-separatistu koji, u granicama mogućeg, nastavlja BiH politiku Fr
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Od ponedjeljka vozi besplatni 'studentski vlak'

    Dobre vijesti za obiteljski budžet

    Od ponedjeljka vozi besplatni 'studentski vlak'

    2.10.2018. | 13:00
    Iz Zagreba besplatni studentski vlak vozi petkom, počevši od 12. listopada 2018. godine s polaskom u 16,35 sati, uz zaustavljanje u Ivanić Gradu, Kutini, Novskoj, Novoj Kapeli-Batrini, Pleternici i Požegi. Povratak studenata u 'klupe' bit će organiziran nedjeljom.
    Iz Zagreba besplatni studentski vlak vozi petkom, počevši od 12. listopada 2018. godine s polaskom u 16,35 sati, uz zaustavljanje u Ivanić Gradu, Kutini, Novskoj, Novoj Kapeli-Batrini, Pleternici i Požegi. Povratak studenata u 'klupe' bit će organiziran nedjeljom.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Osamsto litara vina dostajat će do sljedeće berbe

    Godišnje druženje obitelji i prijatelja

    Osamsto litara vina dostajat će do sljedeće berbe

    1.10.2018. | 10:20
    Zoretić je poznat kao iznimno društven čovjek, ali i kao lovac u požeškom Lovačkom društvu „Jelen“. Vina će do sljedeće berbe imati dovoljno za potrebe svoga domaćinstva te rođaka i prijatelja.
    Zoretić je poznat kao iznimno društven čovjek, ali i kao lovac u požeškom Lovačkom društvu „Jelen“. Vina će do sljedeće berbe imati dovoljno za potrebe svoga domaćinstva te rođaka i prijatelja.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Zahtjevi HDZ-a BiH nespojivi su s ljudskim pravima

    BOSANSKI FRANJEVAC MARKO ORŠOLIĆ

    'Zahtjevi HDZ-a BiH nespojivi su s ljudskim pravima

    30.9.2018. | 15:15
    - U opasnosti od nestanka, Bošnjaci su morali odgovoriti žestoko. Opasnost od bošnjačkog unitarizma samo je bauk koji prekriva vlastiti nacionalizam i strah od odgovornosti za vlastita zlodjela i promašaje.
    - U opasnosti od nestanka, Bošnjaci su morali odgovoriti žestoko. Opasnost od bošnjačkog unitarizma samo je bauk koji prekriva vlastiti nacionalizam i strah od odgovornosti za vlastita zlodjela i promašaje.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Ovo trebate pročitati ako ste hrvatski patriot

    Antidomovinski manifest

    Ovo trebate pročitati ako ste hrvatski patriot

    29.9.2018. | 10:40
    Da biste bili domoljub, morate biti Hrvat, katolik, glasni nacionalist i morate mrziti Srbe. Onda smijete lagati, čak i ubiti. U takvoj Hrvatskoj nema mjesta za uzorne građane...
    Da biste bili domoljub, morate biti Hrvat, katolik, glasni nacionalist i morate mrziti Srbe. Onda smijete lagati, čak i ubiti. U takvoj Hrvatskoj nema mjesta za uzorne građane...
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Drago Hedl pokazao što znači novinarska solidarnost

    Zbog otkaza Hrvoju Zovku, odbio HTV

    Drago Hedl pokazao što znači novinarska solidarnost

    27.9.2018. | 21:45
    Razlog tome je činjenica da bih govorio za televiziju koja se na meni neprihvatljiv način obračunava s novinarima, objasnio je Hedl Denisu Latinu
    Razlog tome je činjenica da bih govorio za televiziju koja se na meni neprihvatljiv način obračunava s novinarima, objasnio je Hedl Denisu Latinu
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Ako želite na brzinu saznati što ste sve propustili

    Pogledajte ovaj članak

    Ako želite na brzinu saznati što ste sve propustili

    27.9.2018. | 13:30
    Malo je onih koji ne znaju Brođanina Petra Bašića, ali je zato puno njih koji pojma nemaju o kakvom općeobrazovanom orijašu je riječ. Sam za sebe će reći kako bi bio bogat čovjek kad bi za svaku informaciju u sivim vijugama dobio jednu kunu. A da mu je novac nebitan potvrđuje čin
    Malo je onih koji ne znaju Brođanina Petra Bašića, ali je zato puno njih koji pojma nemaju o kakvom općeobrazovanom orijašu je riječ. Sam za sebe će reći kako bi bio bogat čovjek kad bi za svaku informaciju u sivim vijugama dobio jednu kunu. A da mu je novac nebitan potvrđuje čin
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Do Nove godine cijena metra drva bit će 400 kuna

    NAJAVLJENO POSKUPLJENJE

    Do Nove godine cijena metra drva bit će 400 kuna

    20.9.2018. | 20:20
    Ove godine nisam morao čekati, ali sam ih zato platio po višoj cijeni, a sumnjam i da nisam dobio punih osam "metara” koliko sam naručio. Što da radim, lani sam čekao nekoliko mjeseci, pa nisam htio da se to ponovi.
    Ove godine nisam morao čekati, ali sam ih zato platio po višoj cijeni, a sumnjam i da nisam dobio punih osam "metara” koliko sam naručio. Što da radim, lani sam čekao nekoliko mjeseci, pa nisam htio da se to ponovi.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : USKOK-u prijavio sve koji su ga uhljebili, jer su odustali

    Nevjerojatna čestitost

    USKOK-u prijavio sve koji su ga uhljebili, jer su odustali

    14.9.2018. | 0:01
    Uhljeb Mladen Raguž osuđen je u studenome 2002. jer je u listopadu 1995., kao djelatnik tadašnje Financijske policije, od jednog poduzetnika pokušao iznuditi 75.000 DEM, pri čemu ga je policija, u pripremljenoj zamci, uhvatila s obilježenim novčanicama. Osuđen je na 11 mjeseci za
    Uhljeb Mladen Raguž osuđen je u studenome 2002. jer je u listopadu 1995., kao djelatnik tadašnje Financijske policije, od jednog poduzetnika pokušao iznuditi 75.000 DEM, pri čemu ga je policija, u pripremljenoj zamci, uhvatila s obilježenim novčanicama. Osuđen je na 11 mjeseci za
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Smiju li novinari javno kritizirati biskupe i druge klerike?

    CRKVA U U MREŽENOM SVIJETU

    Smiju li novinari javno kritizirati biskupe i druge klerike?

    10.9.2018. | 0:01
    Crkva ne zabranjuje zakonski katoličkom novinaru ili ikojem kompetentnom laiku da kritizira nekog biskupa, no svejedno zahtijeva da se tom kritikom ne gazi autoritet biskupa ili njegove službe, ili da se uzrokuju štetne podjele unutar tijela Crkve.
    Crkva ne zabranjuje zakonski katoličkom novinaru ili ikojem kompetentnom laiku da kritizira nekog biskupa, no svejedno zahtijeva da se tom kritikom ne gazi autoritet biskupa ili njegove službe, ili da se uzrokuju štetne podjele unutar tijela Crkve.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Roditelji tvrde da im je Romkinja pokušala ukrasti dijete

    Drama u obiteljskoj kući

    Roditelji tvrde da im je Romkinja pokušala ukrasti dijete

    6.9.2018. | 15:00
    Babarogama i cigankama majke su desetljećima plašile zločestu djecu i prijetile da će ih one odnijeti ne budu li dobri. Ono što je nekada bio mit, tvrdi jedan otac, u njegovoj se kući gotovo obistinilo kada mu je supruga posvjedočila o pokušaju otmice njihove šestomjesečne bebe.
    Babarogama i cigankama majke su desetljećima plašile zločestu djecu i prijetile da će ih one odnijeti ne budu li dobri. Ono što je nekada bio mit, tvrdi jedan otac, u njegovoj se kući gotovo obistinilo kada mu je supruga posvjedočila o pokušaju otmice njihove šestomjesečne bebe.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Hrvatski policajci pretukli 700 migranata

    UNHCR OBJAVIO OŠTRE KRITIKE

    Hrvatski policajci pretukli 700 migranata

    5.9.2018. | 22:45
    U izvještaju se navode oštre kritike hrvatske vlasti zbog njezina ponašanja prema ilegalnim migrantima. Na sve takve i slične optužbe hrvatska je Vlada i Ministarstvo unutarnjih poslova dosad odgovarala šutnjom.
    U izvještaju se navode oštre kritike hrvatske vlasti zbog njezina ponašanja prema ilegalnim migrantima. Na sve takve i slične optužbe hrvatska je Vlada i Ministarstvo unutarnjih poslova dosad odgovarala šutnjom.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Biskup Mate Uzinić okrenuo leđa kolegama

    Trostruki aksl

    Biskup Mate Uzinić okrenuo leđa kolegama

    3.9.2018. | 0:01
    Pedofilija nije jedina podlost kojom se dio klera rutinski bavi, a velik broj kolega ih pritom skriva. Na vrhu piramide njihova zla jeste širenje mržnje među narodima te besramni hedonizam kojeg prevelik broj tih licemjera živi.
    Pedofilija nije jedina podlost kojom se dio klera rutinski bavi, a velik broj kolega ih pritom skriva. Na vrhu piramide njihova zla jeste širenje mržnje među narodima te besramni hedonizam kojeg prevelik broj tih licemjera živi.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Jeste li znali kad i kako su nastale nacije u regiji/regionu

    Pojam i povijesni razvoj nacija

    Jeste li znali kad i kako su nastale nacije u regiji/regionu

    31.8.2018. | 0:01
    Nacije nastale raspadom tri carstva - Turska, Austrougarska, Rusija - ulaze u novo stanje - bez identiteta, bez oblikovanog etničkog sadržaja i određenog prostora, nezaštićene, izložene različitim utjecajima i teritorijalnim težnjama iz okruženja.
    Nacije nastale raspadom tri carstva - Turska, Austrougarska, Rusija - ulaze u novo stanje - bez identiteta, bez oblikovanog etničkog sadržaja i određenog prostora, nezaštićene, izložene različitim utjecajima i teritorijalnim težnjama iz okruženja.
    SBplus.hr, Slavonski Brod : Saznajmo još ponešto o našim susjedima iz Zlatne doline

    'Kod nas je sve u znaku broja pet'

    Saznajmo još ponešto o našim susjedima iz Zlatne doline

    24.8.2018. | 0:01
    S više od trideset vinarija na tri vinske ceste - vinogorje Požega-Pleternica, vinogorje Pakrac i najpoznatije hrvatsko vinogorje Kutjevo, ovaj kraj privlači istinske ljubitelje vina, a s čak 111 planinarskih i biciklističkih staza omiljena je destinacija rekreativaca i sportaša.
    S više od trideset vinarija na tri vinske ceste - vinogorje Požega-Pleternica, vinogorje Pakrac i najpoznatije hrvatsko vinogorje Kutjevo, ovaj kraj privlači istinske ljubitelje vina, a s čak 111 planinarskih i biciklističkih staza omiljena je destinacija rekreativaca i sportaša.
    SBplus.hr, Slavonski Brod :
    SBplus.hr, Slavonski Brod :
    SBplus.hr, Slavonski Brod :