Hoće li se crvotočina autocenzure uvući među novinare nakon što je novinarka Jutarnjeg lista Slavica Lukić, inače potpredsjednica Hrvatskog novinarskog društva, osuđena zbog "sramoćenja” na kaznu od 26.133 kune. Novčano kažnjavanje u vrijeme recesije teška je kazna, a osobito za novinare u jeku najveće krize u medijima. Takve kazne mogu ozbiljno skučiti medijske slobode. Riječ je i o pretjerivanju jer žrtve medija mogu tražiti odštetu, ispravak... Zato novinari već godinama inzistiraju na dekriminalizaciji javne riječi, pa i sada HND inzistira na tomu. To je i preporuka EU, koja u BiH nije pojačala zloporabe.
Vlada ne zna treba li
Stoga ne čudi da se naša vlada odmah ogradila da je riječ o HDZ-ovu zakonu, da prati primjenu i da će Ministarstvo pravosuđa "po potrebi” izmijeniti Kazneni zakon”. Ta potreba za HND je hitna jer se već vode 42 postupka za "sramoćenje”, 33 u Zagrebu, pet u Rijeci i četiri u Osijeku. Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić priopćila je: "Najoštrije osuđujem pritisak na novinarku (...) u vidu nepravomoćne presude koja joj je izrečena zato jer je razotkrila 'outsourcing' javnog novca na račun jedne privatne zdravstvene tvrtke. Objava istinitih informacija ne bi smjela biti kazneno djelo, a to da za njega odgovaraju novinari osobno, posebno je sporno”.
Apelirajući na odgovorniji odnos vlasnika medija radi što dosljednije primjene odredbi o pravu na ispravak i odgovor, ministrica kaže: "Sramotnu odredbu Kaznenog zakona o kaznenom djelu „ sramoćenja” treba hitno mijenjati jer je riječ o nedopustivom zakonskom pritisku na slobodu govora, koja je vrijednost više razine”. Slavica Lukić osuđena je zbog rečenice koja je tek 20. dio teksta u kojem je tražila odgovor na pitanje zašto se Medikol i Magdalena najobilnije financiraju novcem HZZO-a, pri čemu je Medikol 2012. sa 116 milijuna kuna dobio 26 milijuna kuna više nego devet privatnih poliklinika od 10 najvećih korisnika sredstava HZZO-a, te 16 milijuna kuna više nego Magdalena koja je iznimno uvrštena u mrežu javnih bolnica.
U spornoj rečenici piše: "U liječničkim krugovima ističuda je Magdalena, za razliku od Medikola, stabilna, sređena i visokostručna ustanova u kojojbolesnici mogu računati na vrhunsku skrb".
lstrgnuto iz konteksta
Sudac Marko Benčić nije utvrdio zašto je tekst pisan, ali po njemu to se ne može pravdati. Obrazložio je kako svatko smatra daje pošten, dobar i ugledan pa sporni navod može škoditi časti i ugledu, a novinarka nije iznijela tvrdnje prema kojima je mogla barem povjerovati u istinitost tvrdnji da je Medikol "navodno nestabilan, nesređen i nestručan", a u tom slučaju nema kaznenog djela, navodi sudac.
Medikol je u siječnju tražio predstečajnu nagodbu. Premda se suprotnim zaključivanjem može tvrditi samo da Medikol uz ostalo nije visokostručan kao Magdalena, čak i da je to pogrešno, zastrašujuće je da se za rečenicu istrgnutu iz konteksta može tako drastično kazniti.
Vesna Alaburić: Vlast je htjela zaštititi javne osobe i od
štetne istine
Što je 2011. vlast željela postići uvođenjem
novog kaznenog djela sramoćenja u naš pravni sustav najbolje pokazuje izjava Vladimira Šeksa, tada potpredsjednika Sabora. On je, zabilježili su mediji,
pozdravio tu inovaciju jer „treba stati na kraj dijelu medija kojem je jedini
cilj sramoćenje pojedinaca iz političkog i javnog života". Vlast, dakle, nije
željela štititi privatnost ili prava osobnosti malog čovjeka nego javne
djelatnike i javne osobe, čak i od istine koja škodi njihovoj reputaciji. Tako
je, uz svesrdnu pomoć pravne struke, osmišljeno kazneno djelo sramoćenja.
Štiteći bitno različita prava osobnosti na istovjetan način, kazneno djelo
sramoćenja ozbiljna je prijetnja novinarima i drugim sudionicima javnog
komuniciranja da će biti kažnjeni i kad govore istinu o temi koja se ne odnosi
na nečiju privatnost.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -
Stipe09.04.2014. u 12:12
Za jedan je sud Mustać nevin, a za drugi nije. Nešto je kod jednog suca nedjelo, a kod drugog nije. Ako se oni ne mogu složiti, kako će se složiti oni kojima to niej struka oko tanke linije između istraživačkog... Prikaži sve novinarstva i "fakata" te "neistina i blaćenja ljudi. Nekome se dodjeljuje uloga arbitra koji će prema svojoj savjesti odrediti je li netko oblaćen ili nije. Nije Isus džabe rekao ne sudi .....
-
vidiovako09.04.2014. u 09:12
Ne ulazeći u ovaj slučaj, jer nisam dovoljno upućen u njega, spomenuo bih samo veliki broj sudskih slučajeva u kojima je Jutarnji list odnosno njegovi novinari pravomoćno osuđen za pisanje neistina. Dovoljno je samo da na kraju naslova ili rečenice... Prikaži sve bude upitnik i ništa nije sporno – znači nitko nije ništa tvrdio nego se samo “zapitao”. A onda se ljudi koje je novinar oblatio na sudu godinama pate i traže odštetu...... koja i tako ne može nadoknaditi počinjenu štetu. Najbolji je primjer za to novinar Drago Hedl iz Jutarnjeg koji je na sudu zajedno sa svojim novinama izgubio veliki broj slučajeva u kojima su ga tužili za klevetu. Ali su ljudi koje je bez razloga oblatio izgubili zdravlje i čast a to ni jedan novac ne može vratiti. Znači, jedno je istraživačko novinarstvo i otkrivanje nepravilnosti (hvala Bogu da imamo novinare koji se time bave i na njihov prvi napis o nepravilnostima bi država trebala postupati) a nešto posve drugo je blaćenje ljudi i pisanje neistina. Na žalost država postupa i u jednom i drugom slučaju prekasno.
-