Iz drugih medija

Objavljeno: 18.11.2018. u 10:30
Prikaza: 907
|
Autor: Ž.G.

Neke vrijednosti nisu za pregovaranje

Problem Europe nisu muslimani, nego kršćani

root : Problem Europe nisu muslimani, nego kršćaniTvrtko Barun(Foto: Ž.G./SBplus/arhiva)

Ako ćemo o pitanju kršćanskog identiteta, u Europi ima petsto milijuna ljudi. Od toga je šest posto muslimana. Problem kršćanske Europe nisu muslimani ili ateisti, nego - kršćani. Kada bismo živjeli svoje kršćanstvo, tako da doista nasljedujemo Kristove riječi i djela, ne bi trebalo biti zabrinutosti za dijeljenje one Radosne vijesti na koju Krist poziva sve kršćane i sve ljude dobre volje.

Voditelj isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi, Tvrtko Barun, opet je medijski vrlo tražena osoba. Nakon što je lani dobio nagradu Europskog parlamenta za Europljanina godine, situacija s migrantima u BiH koji preko Hrvatske žele dalje u Europu je posljednjih mjeseci vruća tema domaće javnosti. Barun je tu vrlo informiran i smiren sugovornik, čovjek koji o cijelom problemu priča s golemim iskustvom kojeg nije stekao sjedeći u uredu, već na terenu, piše Telegram čiji razgovor s Tvrtkom Barunom prenosimo u cijelosti.

TELEGRAM: Da počnemo s jednim laganijim pitanjem. U narednim godinama se očekuje da se dolasci migranata dramatično povećaju, pogotovo iz Afrike, zbog klimatskih promjena i siromaštva. Kako se suočiti s tom situacijom?

BARUN: Statistika i demografija su jasne. Klimatske promjene, veliki natalitet i mlado stanovništvo – to je Afrika. S druge strane, u Europi je stanovništvo staro, nataliteta nema ili je jako nizak. Dakle, imamo ljude koji žele otići tamo gdje će imati kvalitetniji život i veći životni standard i Europu koja, pokazatelji su opet jasni, za dvadeset godina neće imati dovoljno radne snage ne da napreduje, nego da uopće održava svoj mirovinski i zdravstveni sustav. To je realnost. Mislim da potpuno zatvaranje spram te realnosti nema smisla, niti vrijednosno, niti ekonomski.

TELEGRAM: Niti je potpuno zatvaranje, zapravo, moguće.

BARUN: Tako je. Bitno je kakvu mi Europu želimo i vidimo zajedno s tim ljudima i kako ćemo stvoriti sustav integracije koji će biti što učinkovitiji da ti ljudi čim prije nakon svog dolaska postanu članovi naših društava i doprinose njihovom razvoju.

TELEGRAM: Dakle, ako sam Vas dobro shvatio, trebali bismo više razmišljati o sustavu i integracije, nego o…

BARUN: Zidovima. Da. Što god mi o tome mislili, statistički podaci govore o tome da će se promjene događati. Nije to ni prvi ni zadnji put u povijesti čovječanstva no sad je na društvima da gledaju malo duže od jednog ili dva mandata neke vlasti i da stvaraju sustave koji će biti održivi s obzirom na promjene koje će se dogoditi.

TELEGRAM: Kako taj sustav integracije funkcionira danas u Hrvatskoj?

BARUN: To je mlad i krhak sustav. On postoji od 2006. godine, dakle nemamo puno iskustva, a nije ni mnogo ljudi dobilo azil – svega 699. U tom smislu imamo prednost jer još možemo stvoriti sustav koji će biti učinkovit i brz. Zasad, međutim, azil nije prioritet onima koji donose odluke. Novca, međutim, ima – iz sredstava Europske unije. Postoje i pojedinci u vladinom sektoru koji se oko toga trude i više od onog što im stoji u opisu posla, ali nedostaje jako puno koordinacije među institucijama, uredima, ministarstvima.

TELEGRAM: Nedavno ste izjavili kako Vas poslodavci stalno zovu oko zapošljavanja migranata.

BARUN: Nekad su predrasude govorile o tome da će doći migranti i ukrasti nam posao. To činjenično ne stoji. Nažalost, velik broj ljudi se iz Hrvatske odseljava…

TELEGRAM: I krade posao nekom drugom.

BARUN: Da, hahaha. Na kraju uvijek ispadne da su ti prvi poslovi oni koje domaće stanovništvo ni ne želi raditi. Postoje i u Hrvatskoj danas poslovi koje Hrvati sve više i više ne žele raditi. Ti poslovi su potrebni gospodarstvu, od ugostiteljstva, građevine, raznih pomoćnih zanimanja. U Hrvatskoj je 699 ljudi dobilo azil, a od toga ih je 100-150 otišlo.

Dakle, na tržištu rada je mali broj tih ljudi. Mi im svakako savjetujemo da prihvate na početku posao koji možda i nije njihova struka ili u kojem se ne vide dugoročno, da će onda vremenom moći i napredovati u skladu sa svojim kvalifikacijama i znanjima. Ponekad se, istina, radna etika i radne navike razlikuju u odnosu na ovdašnje i tu treba uložiti dodatnog truda da se osoba što prije prilagodi principima rada u Hrvatskoj.

TELEGRAM: Potreba za radnom snagom, dakle, nije nimalo upitna. Što je sa stvarima koje su kod integracije problematičnije, učenjem hrvatskog jezika i smještajem?

BARUN: Stanovanje je od početka ove godine od Ministarstva demografije preuzeo Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Tu ima još puno prostora za napredak. I oni imaju manjak kapaciteta, no mi im jako pomažemo, mi smo i za Ministarstvo demografije tražili stanove za iznajmljivanje, jer oni nisu imali kapaciteta dati se u takvu potragu.

TELEGRAM: Ovo stvarno zvuči fenomenalno, da ministarstvo nema dovoljno zaposlenih da traži stanove za iznajmljivanje.

BARUN: Ha, to je realnost. Treba reći i da je tržište stanova za iznajmljivanje malo, pogotovo u Zagrebu i da nije lako naći stanove o kojima se ovdje radi. Zato u prihvatilištima još postoje ljudi koji su dobili azil, ali čekaju stan da bi se preselili – na štetu njihove integracije.

TELEGRAM: U tim stanovima, međutim, mogu ostati maksimalno dvije godine.

BARUN: Tako je. Po zakonu država tim ljudima, koji, dakle, ne znaju jezik, nemaju obitelj i prijatelje, i zato su u nepovoljnom položaju, pokriva troškove stana i režija. Nakon toga se pretpostavlja da se osoba dovoljno snašla da može funkcionirati bez pomoći države. To ponekad i jest tako, ali češće nije. Pogotovo kod samohranih majki s jednim, dvoje ili više djece – to je objektivno teško – teško je i samohranoj majci koja je iz Hrvatske. Tu sustav nije dovoljno izgrađen i nakon dvije godine je dosta toga na leđima nevladinih udruga, gdje tim ljudima nastojimo pomoći kako bi im život bio što jednostavniji i kvalitetniji.

TELEGRAM: Je li sedamdeset sati učenja hrvatskog jezika dovoljno?

BARUN: To je trajanje osnovnog tečaja i svakako nije dovoljno. Administracija je najveći problem. Postoji novac EU za integraciju i učenje jezika, ali je papirologija toliko komplicirana da je teško iskoristiti taj novac i on se skoro pa uopće ne iskorištava. Novi ljudi koji su prije oko pola godine došli u Ministarstvo znanosti i obrazovanja i preuzeli ovo pitanje ulažu puno truda, ali iza sebe imaju sustav koji jako komplicira stvar i praktično je nemoguće iskoristiti taj novac koji nam je namijenjen s jednim jedinim ciljem – da osoba što brže i kvalitetnije nauči hrvatski jezik. A najveći problem je, kao i u drugim područjima, što ne postoji politička volja da se to pojednostavi.

TELEGRAM: Sad mi zvučite poput domaćih poduzetnika koji se žale na glomaznost i neefikasnost državnog aparata.

BARUN: Trebalo bi sjesti i skresati sve što je višak. Naravno da trebaju postojati kontrolni mehanizmi da za taj novac koji je nekome dan na povjerenje, ali promjene treba napraviti kako bi ljudi što prije naučili jezik koji im je preduvjet za sve, za posao, stan, komunikaciju sa susjedima…

TELEGRAM: Koliko bi realno trebalo sati da se nauči hrvatski jezik?

BARUN: Ima tih sedamdeset sati, pa zatim u sustavu postoji mogućnost za još 210. Samo što su administrativne prepreke da se dođe do tih dodatnih sati jednostavno prevelike, tako da 210 sati postoji uglavnom samo u teoriji.

TELEGRAM: Tipična hrvatska priča. Vratimo se malo i na globalnu. Dosta je česta teza o tome da će migranti promijeniti identitet zemalja u koje dolaze. Bojite li se Vi toga?

BARUN: Identitet, kultura i jezik su po definiciji stvari koje se konstantno mijenjaju. U svim državama EU i Europe postoje principi o tome koje su to vrijednosti kulture i identiteta neke zemlje. Pojednostavimo – to su Ustav i zakoni. I oni vrijede za sve osobe na teritoriju neke zemlje, bili to lokalni građani, pridošlice, doseljenici, migranti, turisti, azilanti – svi se pridržavamo Ustava i zakona. A sve osim toga – kako će se osoba odijevati, koju hranu jesti, koju glazbu slušati…

TELEGRAM:… kojem se Bogu moliti.

BARUN: Da, u što će vjerovati, kojim će stilom života živjeti – sve to je, ako je u okviru zakona, prihvatljivo. A ono što izlazi izvan zakonskih okvira treba sankcionirati, bez obzira o kome se radi. Osobno, ne osjećam strah od toga da će migranti promijeniti identitet Hrvatske. Prvo, kao kršćanin vjerujem da moj nacionalni identitet nije vrh moje vrijednosti, mog identiteta. Moj odnos s Bogom, mene kao kršćanina, jest važnija vrijednost od one da ja jesam ponosan Hrvat. I opet bih se vratio na pitanje izgradnje sustava integracije – na nama je da na kvalitetan način ljudima koji dolaze prenesemo vrijednosti našeg društva i države.

Neke vrijednosti i principi nisu za pregovaranje i ljudi koji u Hrvatskoj nađu sigurnost i zaštitu ih moraju prihvatiti. Ukoliko ih ne mogu poštivati, nažalost, ne mogu ostati živjeti ovdje. Dakle, minimum je poštivanje zakona i Ustava, učenje jezika i poštivanje principa ponašanja koji su propisani u Hrvatskoj. A ako ćemo o pitanju kršćanskog identiteta – u Europi ima 500 milijuna ljudi. Od toga je šest posto muslimana. Problem kršćanske Europe nisu muslimani, ili ateisti ili…, nego – kršćani. Kad bismo živjeli svoje kršćanstvo, tako da doista nasljedujemo Kristove riječi i djela, ne bi trebalo biti zabrinutosti za dijeljenje one Radosne vijesti na koju Krist poziva sve kršćane i sve ljude dobre volje.

TELEGRAM: Hoćete reći da su za kršćanstvo veći problem izjave poput onih koje je nedavno davao jedan hrvatski svećenik, o tome da migrantima ne treba davati ni hrane, ni vode?

BARUN: Takve riječi su u očitom neskladu s Kristovim životom i djelima. Možemo se mi u životu politički razlikovati, imati drugačija mišljenja, ali da čovjeku, bio on musliman, ateist, budist ili nešto drugo, ne treba dati vode – jasno je da to nema veze s kršćanstvom. Djela milosrđa su temelj katoličkog socijalnog nauka i tu nema puno potrebe za raspravom. Kad govorimo o nekim temeljnim stvarima nije bitno jesmo li kršćani ili nismo – bitno je da smo ljudi.

TELEGRAM: Nije li, kad govorimo o nužnosti da ljudi koji dolaze prihvate osnovne vrijednosti društva, Europa napravila pogrešku getoizirajući neke od svojih migranata. Ili, da pitam isto što Vas je pitao kolumnist Večernjeg lista Nino Raspudić u nedavnoj polemici – jeste li bili u Molenbeeku dok ste studirali u Bruxellesu?

BARUN: Jesam, prolazio sam i kroz taj kvart. Mislim da je svima jasno da su se u nekim zemljama po pitanju integracije dogodile pogreške. Treba hladne glavi pristupiti pitanju integracije i usvojiti politike koje će omogućiti integraciju bez geta, bez kvartova stranaca. Ne znam je li moguće zakonski propisati da u nekom kvartu bude maksimalno 15-20 posto stranaca. Dakle, treba donijeti umjerene, razumne politike koje će pomoći integraciju tih ljudi koji dođu i društvima koja ih primaju da ih što prije integriraju.

TELEGRAM: Kad smo već kod Raspudića, zašto niste odgovorili na njegovu drugu kolumnu kojom je nastavio vašu polemiku?

BARUN: Jer rasprava nije ni bila cilj mog prvog odgovora. Kolumnu gospodina Nine Raspudića čitaju stotine tisuća ljudi i on mi, kao i drugi kolumnisti u svojim kolumnama, daje materijale za promišljanje o životu. Sadržaj njegove prve kolumne nije odgovarao stvarnosti na terenu i trebalo je reagirati – zbog istine i pravde. Dakle, ne ići u polemiku i rasprave, pogotovo što smatram da ljudi danas (ne govorim sad o gospodinu Raspudiću) nisu baš nešto jako otvoreni i spremni promišljati o drugom stavu, o tuđem razmišljanju koje se ne slaže s njihovim. S obzirom na to, daljnja rasprava s gospodinom Raspudićem nema smisla…

TELEGRAM: A u svojoj trećoj kolumni na tu temu, kolega je analizirao Marakeški sporazum. Iskreno sam pokušao biti đavolji odvjetnik i pronaći neki valjani argument za pitanje kojeg me baš neće biti sram, no ostao sam samo na ovome – potiče li, doista, Marakeški sporazum legalizaciju ilegalnih migranata?

BARUN: Cilj Marakeškog dogovora je na globalan način pristupiti globalnom izazovu. Posljednje godine u Europi su pokazale da individualni pristupi pojedinih zemalja neće polučiti uspjeh za cijelu EU. Uostalom, najčešće globalni interesi i određuju konflikte koji potiču migracije, tako da je to i globalna odgovornost. Dakle, treba zajednički temelj, koji će dati poticaj i smjer, a svaka zemlja može određivati što i kako dalje želi. Jedan od prvih principa dokumenta o kojem pričamo je suverenost svake države da pitanje migracija u svojoj državi rješava onako kako sama odluči. Na tom sporazumu su radile sve države UN-a već godinama, tako da to nije nešto od jučer. Ovo što se sad događa je pitanje političkog trenutka i interesa pojedinih političara.

TELEGRAM: Neke države su se ipak u zadnjih nekoliko tjedana odlučile povući.

BARUN: Ma to su…. Austrijski premijer Kurz je bio jedan od glavnih pregovarača EU u cijelom postupku.

TELEGRAM: E, ali tad nije bio u Vladi s krajnjom desnicom.

BARUN: Da.

TELEGRAM: Ovog vikenda su osvanuli novi uvredljivi grafiti na prostorijama udruge Are you Syrious, dakle, čini se da histerija koja se oko migranata širi u Hrvatskoj u posljednje vrijeme daje svoje, loše rezultate.

BARUN: Trebamo svi zajedno reagirati, od MUP-a, koji je krenuo u istragu nadalje. Da se stvar ne proširi. Prije 15-ak godina, kad je pitanje izbjeglica na Malti bilo puno izazovnije, je čak nekoliko automobila Isusovačke službe za izbjeglice bilo zapaljeno i bačen je Molotovljev koktel na kuću tamošnje ravnateljice. Treba sankcionirati počinitelje i raditi na osvješćivanju ljudi, na davanjima točnih i kvalitetnih informacija, pa i omogućiti susrete tih ljudi s tražiteljima azila i izbjeglicama da se vidi da su to – ljudi.

TELEGRAM: Zanimljiva ideja, da se omogući susret ljudi koji su vandalizirali AYS s migrantima.

BARUN: E pa sad… to bi bilo idealno, Ali, da je došlo ranije do tog susreta… Znate, drugačije reagiramo na ideologiju i principe, a drugačije prema ljudima. I vandali su ljudi s nekim svojim stresovima, konfliktima i frustracijama. Da su upoznali te ljude jedan na jedan, a to su sve ljudi kao što smo i mi, vjerujem da ne bi došlo do takvih ekscesa, ili bi ih bilo u puno manjoj mjeri.

TELEGRAM: Jeste li vi, kao katolička udruga, imali problema zbog pomaganja migrantima?

BARUN: Ima puno ljudi koji se ne slažu s time što radimo – i to je legitimno. Sve ono što činimo ima malo drugačiji pristup od drugih, možemo ga izraziti pridjevom umjereniji. Nikad nismo ništa činili na granici zakona, pa nije bilo ni temelja da nam se nešto prigovori. Ono što radimo je jako kvalitetno, kolege rade puno, princip je da surađujemo sa svima – vladinim, nevladinim sektorom, pogotovo s MUP-om. Puno pomažemo svojim vremenom, trudom i znanjem ministarstvima i ljudi s kojima radimo su na tome zahvalni. A što se tiče onih koji se ne slažu s nama, tu smo da raspravljamo i razmjenjujemo ideje.

TELEGRAM: Mislio sam zapravo na institucionalni pritisak o kakvom govore druge udruge i, primjerice, pučka pravobraniteljica. Jeste li osjetili nešto slično?

BARUN: Ne. Zbog kvalitete i kvantitete rada smatram da kad dajemo kritiku onda je sto posto utemeljena. Ne reagiramo nikad kad je situacija nejasna, kad nismo sigurni, već samo onda kad vidimo kršenje ljudskih prava, bilo to u Srbiji, BiH, ili Hrvatskoj. U tim slučajevima odmah reagiramo prema MUP-u i onda, ako tu nema uspjeha, prema institucijama koje su za to nadležne. Što se tiče suradnje s MUP-om 95 posto je jako kvalitetna., a onih pet posto je tu zato što smatramo da nekad službenici ne postupaju zakonito, u pogledu pristupa sustavu međunarodne zaštite ljudi koji su zatečeni u Hrvatskoj, ili eventualnog nasilnog postupanja na granici. To su stvari u kojima se ne slažemo, oni znaju naš stav – koji im se ne sviđa, ali zbog kvalitete našeg pristupa i rada poštuju naš rad i ono što govorimo.

TELEGRAM: Očito onda ne poštuju rad, recimo, pučke pravobraniteljice. Vjerojatno ste čitali da joj više ne daju ni uvid u evidencije o policijskim postupcima.

BARUN: To je zabrinjavajuće. Institutu pučkog pravobranitelja, mehanizmu kontrole demokratskih institucija se ne dopušta da, zbog tehničkih argumenata i razloga, ostvaruje svoj zadatak i odgovornost. To je zabrinjavajuće za demokraciju u kojoj živimo.

TELEGRAM: Kad govorimo o aktualnoj situaciji s migrantima često se ocjenjuje kako sad nema toliko žena i djece kao prije tri godine, već se uglavnom radi o vojno sposobnim mladićima.

BARUN: Mi na terenu najbolje znamo realno stanje. Po službenim podacima u izbjegličkoj krizi 2015. i 2016. je omjer muškaraca s jedne i žena i djece s druge strane bio 50:50 posto. Sad je u Unsko-sanskom kantonu od nekih pet tisuća ljudi 800-1000 žena i djece, ostalo su muškarci. U BiH je situacija s njima manje-više nerješiva. S obzirom na to da su hrvatske granice zatvorene, s obzirom na manjak volje i kapaciteta političke vlasti u BiH da se suoči s tim izazovom, s obzirom na želju tih ljudi da idu dalje… To je nerješiva situacija.

TELEGRAM: To stvarno loše zvuči.

BARUN: Ali, druge opcije nema.

TELEGRAM: Što je uopće prva opcija?

BARUN: Pa realno stanje na terenu. E sad, ili će te ljude BiH početi vraćati u Srbiju i Crnu Goru, ili će ih EU rasporediti i razmjestiti po Uniji…

TELEGRAM: Sudeći po brzini kojom se provodi razmještaj izbjeglica iz Italije i Grčke ove iz BiH će rasporediti za jedno 48 godina. Ako i tad.

BARUN: Hahahahaha, da, to sam htio reći. U tom smislu je stvar nerješiva. U BiH imamo manjak kapaciteta sustava da se nosi s time i nema planova za konkretnije i dugoročnije rješavanje tog pitanja.

TELEGRAM: Zašto je uopće ovaj put toliko visok postotak muškaraca među migrantima?

BARUN: Jer je populacija drugačija, većinom se radi o Pakistancima, a među njima skoro nitko nije s obitelji. Pretpostavljam da je razlog tome što je put mnogo duži i naporniji i zato idu samo muškarci, oni koji ga mogu izdržati.

TELEGRAM: Dolazi zima. Kako će je ti ljudi u BiH izdržati?

BARUN: Stvari se, polako, sporo i nedovoljno, ali ipak poboljšavaju. Kad uskoro ozbiljnije zahladi, pretpostavljam da će se krenuti rješavati na brzinu.

TELEGRAM: Klasično na balkanski način, kad dogori do noktiju.

BARUN: Da, kad se ne radi na vrijeme. Stvari se jesu poboljšale, ali ima još puno toga za popraviti. Najveći problem bit će Kladuša, tamo su migranti smješteni na livadi u malim šatorima, već sad kad padne kiša je veliki problem, blato, nikakvi higijenski uvjeti. Što će tek biti kad zapadne snijeg, a to već sad može biti svaki dan. Druge lokacije se nekako rješavaju, ali Kladuša ostaje najveći problem.

TELEGRAM: Koliko tamo ima ljudi?

BARUN: Petsto-šesto.

TELEGRAM: Što je na kraju bilo s tatom koji je navodno u Hrvatskoj razdvojen od djeteta da bi, nakon što je dobio azil, napustio zemlju.

BARUN: To se, rekao bih, ne zna. Činjenica je da dijete nije s njim registrirano u BiH i Crnoj Gori, ali i da su ljudi koji su razgovarali s njim bili potpuno uvjereni u autentičnosti onoga što je govorio.

TELEGRAM: Razgovarali ste s njim?

BARUN: Da, kad je došao u Zagreb. Tri su opcije: ili jako dobro glumi – a onda je stvarno za Hollywood, ili je autentičan, ili je psihički "puknuo”. Svi koji smo s njim razgovarali mu vjerujemo, ili smo mu vjerovali. Postoji tu dosta nejasnoća, pitanje registracije, recimo, no činjenica da dijete nije registrirano s ocem ne ukazuje nužno na to da je lagao. Događa se na terenu da se djeca uopće ne registriraju, ili se registriraju s drugom obitelji. On se, zanimljivo i sad, s vremena na vrijeme javi. Ako mu je bio interes da ilegalno prođe granicu i ode iz Hrvatske ne znam kakvog bi motiva imao da nam se i dalje javlja. No, javlja se. Nije baš lako uspostaviti komunikaciju s njim kako bi mu se pomoglo, primjerice, bio je u Italiji, kraj Milana, krijumčari su mu rekli da mu je dijete tamo u kampu. Javi se, razmijenimo tri Whatsapp poruke i nakon moje četvrte da javi točnu lokaciju mi ne odgovori naredna tri dana. Onda kaže da je čuo da mu je dijete u Nizozemskoj ili Rumunjskoj, pa ode do Nizozemske, Švedske…

TELEGRAM: Neobična priča.

BARUN: Jest. Na kraju su najveći gubitnici ljudi koji su u sličnom položaju jer je prevladavajući zaključak javnosti ne samo da je on slagao, nego da lažu i da su prevaranti svi ostali. Na kraju krajeva, sam je u razgovoru s policajcima na hrvatskoj granici zatražio azil. Ni u jednom trenutku o tome nismo razgovarali s njim. To je ta priča koja je i dalje nejasna.

TELEGRAM: U nedavnom intervjuu ste kazali kako je smiješno da vas se optužuje za vezu sa Sorosem kad od Otvorenog društva niste dobili nikakva sredstva. Je li to rezultat stjecaja okolnosti ili imate nekakav zazor spram te organizacije?

BARUN: Od kad sam ravnatelj, dakle zadnje četiri godine, nije bilo projektne suradnje s Otvorenim društvom. Mi smo projektna organizacija, nemamo stalnih izvora financiranja. Možda bismo i razmišljali o tome hoćemo li ili ne njima prijaviti neki projekt, ali i to je veliko pitanje s obzirom na etiketiranja i kategoriziranja u javnosti koje bi nam to donijelo.

TELEGRAM: Još uvijek slušate Majke?

BARUN: Slušam puno razne glazbe. Majke sam spomenuo zato što su specifični, ali volim poslušati i pop, rock, hard rock, u tome uživam. Nije, opet, sad da sam neki veliki fan Majki, da idem na koncerte…

TELEGRAM: Nemate Baretov poster u prirodnoj veličini?!

BARUN: Nemam, hahaha.

Broj komentara: 0

Komentirati članak možete samo ako ste prijavljeni!

RegistracijaPrijava

Komentari članaka objavljuju se u realnom vremenu. SBplus.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Ostali članci u rubrici
SBplus.hr, Slavonski Brod : Jučerašnji dan govori baš sve o Hrvatskoj u 2019.

Dvadesetsedam godina kasnije

Jučerašnji dan govori baš sve o Hrvatskoj u 2019.

15.1.2019. | 23:45
Parafrazirajući Winstona Churchilla, Hrvatska proizvodi više afera nego je hrvatskom građaninu moguće probaviti, pa je sve zajedno postalo jedna velika afera Hrvatska.
Parafrazirajući Winstona Churchilla, Hrvatska proizvodi više afera nego je hrvatskom građaninu moguće probaviti, pa je sve zajedno postalo jedna velika afera Hrvatska.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Desničarski 'div' o ljevičarskim 'liliputancima'

'... toliko boli, bijesa i mržnje?'

Desničarski 'div' o ljevičarskim 'liliputancima'

7.1.2019. | 11:15
Za razliku od Kineza - koji su iz znanstvenih razloga poslali sondu na 'tamnu stranu mjeseca' - SBplus prenosi mišljenje jednog od lidera mračne strane hrvatske političke scene, kako bi dodatno osvijetlio činjenicu da je moguća i tamnija Hrvatska od one u kojoj danas živimo.
Za razliku od Kineza - koji su iz znanstvenih razloga poslali sondu na 'tamnu stranu mjeseca' - SBplus prenosi mišljenje jednog od lidera mračne strane hrvatske političke scene, kako bi dodatno osvijetlio činjenicu da je moguća i tamnija Hrvatska od one u kojoj danas živimo.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Zašto su plaće u Hrvatskoj toliko niske

Možda vas interesira

Zašto su plaće u Hrvatskoj toliko niske

6.1.2019. | 17:15
Ako se fundamentalni uzrok niskih plaća u Hrvatskoj ne krije ni u jednom od gornja dva odgovora, zbog čega onda radnici u Hrvatskoj nemaju plaće kao radnici u Belgiji, Njemačkoj ili Danskoj?
Ako se fundamentalni uzrok niskih plaća u Hrvatskoj ne krije ni u jednom od gornja dva odgovora, zbog čega onda radnici u Hrvatskoj nemaju plaće kao radnici u Belgiji, Njemačkoj ili Danskoj?
SBplus.hr, Slavonski Brod : Naš sustav nije u stanju zaštititi žrtve

Nema pravde za zlostavljane žene

Naš sustav nije u stanju zaštititi žrtve

5.1.2019. | 13:00
Prva presuda koju je donio sud u Strasbourgu odnosi se na slučaj u kojem Hrvatska nije od nasilnika zaštitila njegovu bivšu partnericu i njezinu novu obitelj. Naime, iako je bio osuđen na pet mjeseci zatvora, mjera obveznog psihijatrijskog liječenja nije mogla trajati duže.
Prva presuda koju je donio sud u Strasbourgu odnosi se na slučaj u kojem Hrvatska nije od nasilnika zaštitila njegovu bivšu partnericu i njezinu novu obitelj. Naime, iako je bio osuđen na pet mjeseci zatvora, mjera obveznog psihijatrijskog liječenja nije mogla trajati duže.
SBplus.hr, Slavonski Brod : I Andrija Vujević Vojko osvrnuo se na prijeđeni put

Uglazbljena zbilja jednog od

I Andrija Vujević Vojko osvrnuo se na prijeđeni put

31.12.2018. | 19:00
Po scenariju Vinka Pelicarića, a u režiji kamermana i montažera Rine Barbira, glazbenik (hrv. muzičar) Andrija Vujević, na svoj način, osvrnuo se na ovdašnju zbilju.
Po scenariju Vinka Pelicarića, a u režiji kamermana i montažera Rine Barbira, glazbenik (hrv. muzičar) Andrija Vujević, na svoj način, osvrnuo se na ovdašnju zbilju.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Hrvatska šizofrenija: Đuro Đaković u Ulici Mile Budaka

Piše Denis Kuljiš

Hrvatska šizofrenija: Đuro Đaković u Ulici Mile Budaka

31.12.2018. | 12:30
Hrvatska politička šizofrenija odlično se reflektira u slavonskobrodskoj pomućenoj stvarnosti – Grupa ”Đuro Đaković” ondje se nalazi na adresi – Ulica Mile Budaka br. 1.
Hrvatska politička šizofrenija odlično se reflektira u slavonskobrodskoj pomućenoj stvarnosti – Grupa ”Đuro Đaković” ondje se nalazi na adresi – Ulica Mile Budaka br. 1.
SBplus.hr, Slavonski Brod : HTV demonstrirao zašto je najgori hrvatski središnji medij

Ovog Božića u Sisku

HTV demonstrirao zašto je najgori hrvatski središnji medij

26.12.2018. | 15:50
HTV nije ni proustaška, ni jugonostalgičarska, ni radikalna katolička televizija. Na HTV-u se, danas, za razliku od RTZ-a u osamdesetim godinama, i od Tuđmanove televizije u devedesetim godinama prošlog stoljeća, ne radi ni o kakvom preciznom ideološkom smjeru vođenja velikog
HTV nije ni proustaška, ni jugonostalgičarska, ni radikalna katolička televizija. Na HTV-u se, danas, za razliku od RTZ-a u osamdesetim godinama, i od Tuđmanove televizije u devedesetim godinama prošlog stoljeća, ne radi ni o kakvom preciznom ideološkom smjeru vođenja velikog jav
SBplus.hr, Slavonski Brod : Tko je u Europi Davor Bernardić?

Pred europarlamentarne izbore

Tko je u Europi Davor Bernardić?

26.12.2018. | 12:30
Tko je hrvatsku socijaldemokraciju srozao na razinu njezine popularnosti za vrijeme Ivice Račana - znamo: Davor Bernardić, jer prije dvije godine nije dao vritnjak egocentricima koji su agendu Partije zamijenili svojim imenima. A zbog čega je socijaldemokracija u cijeloj Europi
Tko je srozao hrvatsku socijaldemokraciju na razinu njezine popularnosti za vrijeme Ivice Račana - znamo: Davor Bernardić, jer prije dvije godine nije dao vritnjak egocentricima koji su agendu Partije zamijenili svojim imenima, ali tko je to i kako učinio u Europi - ne znamo. Nek
SBplus.hr, Slavonski Brod : Izvukao ga iz gomile leševa

Od smrti ga spasio Srbin

Izvukao ga iz gomile leševa

23.12.2018. | 11:55
Fahrudin Muminović (30) gledao je kako mu oca strijeljaju u Srebrenici. On je imao sedam godina i preživio je. Spasio ga je vozač, Srbin koji ga je izvukao i odveo u bolnicu. Nikad poslije nisu kontaktirali
Fahrudin Muminović (30) gledao je kako mu oca strijeljaju u Srebrenici. On je imao sedam godina i preživio je. Spasio ga je vozač, Srbin koji ga je izvukao i odveo u bolnicu. Nikad poslije nisu kontaktirali
SBplus.hr, Slavonski Brod : Naciju stavlja na mjesto Boga

Nacionalizam je bezbožna ideja

Naciju stavlja na mjesto Boga

17.12.2018. | 18:30
'Nacionalizam je ideologija koja može sve apsorbirati. Ide zajedno i s kapitalizmom. To su najgore ideologije za vjeru. Katolička crkva se plašila boljševizma, a nacionalizam se nudi kao potvrda religije. Pa fašizam je u svojoj gestikulaciji i ornamentici kopirao religiju'
'Nacionalizam je ideologija koja može sve apsorbirati. Ide zajedno i s kapitalizmom. To su najgore ideologije za vjeru. Katolička crkva se plašila boljševizma, a nacionalizam se nudi kao potvrda religije. Pa fašizam je u svojoj gestikulaciji i ornamentici kopirao religiju'
SBplus.hr, Slavonski Brod : Silom žele zaustaviti gradnju plinovoda Sjeverni tok 2

Američki gospodarski hajduci

Silom žele zaustaviti gradnju plinovoda Sjeverni tok 2

16.12.2018. | 11:40
Od predsjednika Donalda Trumpa traže neka "iskoristi SVA raspoloživa sredstva kako bi se dala potpora 'europskoj energetskoj sigurnosti' kroz diversifikaciju tržišta i smanjenje ovisnosti od Rusije.”
Od predsjednika Donalda Trumpa traže neka "iskoristi SVA raspoloživa sredstva kako bi se dala potpora 'europskoj energetskoj sigurnosti' kroz diversifikaciju tržišta i smanjenje ovisnosti od Rusije.”
SBplus.hr, Slavonski Brod : Bila bi šteta propustiti literarnu bravuru s Facebooka

Ljudi, nema bolje stvari na internetu

Bila bi šteta propustiti literarnu bravuru s Facebooka

14.12.2018. | 11:10
Dok su objavljivali portrete gospodina Gorana Marića, mediji su često znali isticati kako je u mladosti “doslovce obožavao poeziju”. Možda dosad nismo dovoljno ozbiljno shvaćali tu tvrdnju, no ministar državne imovine danas je na Facebooku objavio literarnu bravuru kojom se apsol
Dok su objavljivali portrete gospodina Gorana Marića, mediji su često znali isticati kako je u mladosti “doslovce obožavao poeziju”. Možda dosad nismo dovoljno ozbiljno shvaćali tu tvrdnju, no ministar državne imovine danas je na Facebooku objavio literarnu bravuru kojom se apsol
SBplus.hr, Slavonski Brod : Sve manje škola vodi učenike u Jasenovac

Sustavno zaboravljanje povijesti:

Sve manje škola vodi učenike u Jasenovac

14.12.2018. | 0:01
S obzirom na slab interes osnovnih i srednjih škola, i to dugogodišnji, ne čudi sve slabije znanje i razumijevanja zbivanja iz razdoblja NDH i među mladima što za posljedicu ima sve veće razumijevanje i postepenu rehabilitaciju ustaštva u hrvatskom društvu.
S obzirom na slab interes osnovnih i srednjih škola, i to dugogodišnji, ne čudi sve slabije znanje i razumijevanja zbivanja iz razdoblja NDH i među mladima što za posljedicu ima sve veće razumijevanje i postepenu rehabilitaciju ustaštva u hrvatskom društvu.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Više ne moraju znati jezik, pismo, kulturu…

Ljude koji žele hrvatsko državljanstvo

Više ne moraju znati jezik, pismo, kulturu…

13.12.2018. | 20:30
Za bračnog druga osobe čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za državu, propisuje se uvjet življenja u Hrvatskoj s odobrenim boravkom u trajanju od jedne godine.
Za bračnog druga osobe čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za državu, propisuje se uvjet življenja u Hrvatskoj s odobrenim boravkom u trajanju od jedne godine.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Jürgen Klopp obožava igrača iz Slavonskog Broda

'On je bio moj Götze...'

Jürgen Klopp obožava igrača iz Slavonskog Broda

13.12.2018. | 16:40
Veznjak Norwicha je rođen u Slavonskom Brodu 1989. godine, ali je s roditeljima odselio u Njemačku. igrao je za U17, U19 i U20 reprezentacije 'elfa'...
Veznjak Norwicha je rođen u Slavonskom Brodu 1989. godine, ali je s roditeljima odselio u Njemačku. igrao je za U17, U19 i U20 reprezentacije 'elfa'...
SBplus.hr, Slavonski Brod : Hrvatska promovira nekažnjivost ratnih zločina

Brammertz:

Hrvatska promovira nekažnjivost ratnih zločina

11.12.2018. | 22:10
Dok "hrvatski sudovi nastavljaju potraživanje pravde za hrvatske žrtve, malo je vidljivog napretka u procesuiranju slučajeva protiv osoba hrvatske nacionalnosti optuženih od sudova susjednih zemalja".
"Ovakva politika utječe na promoviranje nekažnjivosti na račun žrtava širom regije, a koje zaslužuju pravdu", piše u Brammertzovom izvještaju, gdje je, također, navedeno da nije pruženo nijedno zadovoljavajuće objašnjenje za održavanje ovakve politike hrvatskih vlasti.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Otkrivamo tko je još kumovao suludoj odluci o kupnji aviona

JE LI SAMO KRSTIČEVIĆ KRIV?

Otkrivamo tko je još kumovao suludoj odluci o kupnji aviona

11.12.2018. | 19:30
Ruski igrači uvijek nude novac, direktno, ljudima koji su involvirani u odlučivanje, a zapadni, američki i europski, nude poslove iz kojih se mogu namiriti oni koji vode biznis. No, kod nas nema privatnog biznisa, naročito u području infrastrukture, nego je sve u vlasništvu i pod
Ruski igrači uvijek nude novac, direktno, ljudima koji su involvirani u odlučivanje, a zapadni, američki i europski, nude poslove iz kojih se mogu namiriti oni koji vode biznis. No, kod nas nema privatnog biznisa, naročito u području infrastrukture, nego je sve u vlasništvu i pod
SBplus.hr, Slavonski Brod : 'Nisam nasilnik, moja žena laže'

Požeški župan o optužbama

'Nisam nasilnik, moja žena laže'

10.12.2018. | 22:35
Meni je nanesena velika šteta, i meni i mojoj obitelji. Dokazat ću da nisam nikakav nasilnik. Uvijek postoji ono čuveno ali... Ja vjerujem da ću izdržati sve to i upravo kroz odnos prema ljudima dokazati da nisam takav kakav sam prikazan. Samo što nisam kamenovan.
Meni je nanesena velika šteta, i meni i mojoj obitelji. Dokazat ću da nisam nikakav nasilnik. Uvijek postoji ono čuveno ali... Ja vjerujem da ću izdržati sve to i upravo kroz odnos prema ljudima dokazati da nisam takav kakav sam prikazan. Samo što nisam kamenovan.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Jesu li u istrazi štitili mladića povezanog s moćnicima?

Traljava policijska istraga

Jesu li u istrazi štitili mladića povezanog s moćnicima?

6.12.2018. | 16:30
Istraživački novinar Drago Hedl od rujna pokušava dobiti odgovor tko je vozio auto u kojem je teško stradala 20-godišnjakinja, nagađajući kako se vozača štiti zbog veza s lokalnim moćnicima. Policija je šutjela, a sada se u slučaj uključio DORH.
Istraživački novinar Drago Hedl od rujna pokušava dobiti odgovor tko je vozio auto u kojem je teško stradala 20-godišnjakinja, nagađajući kako se vozača štiti zbog veza s lokalnim moćnicima. Policija je šutjela, a sada se u slučaj uključio DORH.
SBplus.hr, Slavonski Brod : Uvode niže trošarine, bit će jeftiniji, ali...

Želite kupiti auto?

Uvode niže trošarine, bit će jeftiniji, ali...

30.11.2018. | 11:45
Tako će se prema novom prijedlogu trošarina za automobile s cijenom između 150.000 i 200.000 kuna plaćati s fiksnih 2000 kuna i još 3 posto od prodajne cijene umanjene za 150.000 kuna.
Tako će se prema novom prijedlogu trošarina za automobile s cijenom između 150.000 i 200.000 kuna plaćati s fiksnih 2000 kuna i još 3 posto od prodajne cijene umanjene za 150.000 kuna.