Ekipa Dnevnika Nove TV bila je u Poljoprivrednoj i veterinarskoj školi ''Matija Antun Reljković'' iz Slavonskog Broda. Za opremanje škole i podizanje pedagoških standarda iz europskih su fondova povukli gotovo 4 milijuna eura - što nije uspjelo mnogim gradovima.
Mi smo imali raspisanih 222 slobodna mjesta, a kandidiralo je 1256 učenika koji su se željeli upisati u našu školu, kaže ravnatelj.
Umjesto da sjede skrštenih ruku, učenici i nastavnici učili su pisati projekte. Rezultati nisu izostali. Brodski srednjoškolci danas čak i kloniraju biljke. Umjesto krede i ploče najsuvremeniji mikroskopi. Umjesto učionica laboratoriji. Slavonsko-brodska škola budućnosti.
- Spojimo praktični dio s knjigom tako da dobijemo, maltene, savršenstvo, kaže učenik Domagoj Smoljo. Oprema kakvu nastavnici u većini naših škola mogu samo sanjati.
- Neusporedivo. Jedna riječ, ništa drugo, neusporedivo. Naravno da ste zadovoljni kad možete pružiti učenicima znanje, kaže nastavnica Ljiljana Herceg.
Skupa je oprema kupljena europskim novcem. Do njega su učenici i nastavnici došli sami.
- Mi smo bili jedna škola koja je bila skromna, nije imala rezultate. Htjeli smo biti škola koju žele i učenici i studenti, koja treba lokalnom gospodarstvu, koja treba državi i jednostavno smo morali ići na edukaciju kako se pišu projekti, kako se sredstva povlače, priča ravnatelj škole Vlado Prskalo.
Škola u koju se svi žele upisati
Iz europskih fondova povukli su gotovo 4 milijuna eura i postali škola u koju se svi žele upisati.
- Mi smo imali raspisanih 222 slobodna mjesta, a kandidiralo je 1256 učenika koji su se željeli upisati u našu školu, kaže ravnatelj.
Upisali su se najbolji. U školi uče, proizvode, čak i kloniraju biljke. Uz školu nastao je i istraživački centar.
- Učenici nam pomažu u svoj proizvodnji, tako da svaka biljka koja se nađe na tržištu, u nju je utkan i rad naših učenika, kaže Marko Šimić iz Regionalnog centra za biotehnološka istraživanja.
Nema dana da u školi nemaju goste-predavače
- U Nizozemskoj poljoprivredi veliki je izazov fokus pomaknuti s tradicionalne proizvodnje na onu koju potrošači žele, rekao im je Maarten Wegen iz nizozemskog veleposlanstva u Hrvatskoj.
I to su mladi Brođani već primijenili. Među prvima u Hrvatskoj proizvode sadnice paulovnije i stevije. Sve što proizvedu, prodaju. A sve što nauče primijenit će na svojim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.